Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž Ob-67/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić, kao sutkinji pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnik OO, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-350/2024 od 4. veljače 2025., dana 21. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob- 350/2024 od 4. veljače 2025. i rješava:

Odbija se prijedlog predlagateljice EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1959. u [adresa], iz [adresa] za utvrđenjem da je postojala izvanbračna zajednica između nje i VO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1954. u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od **.**.1980. pa do smrti pokojnog VO **.**.2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1959. u [adresa] i VO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1954. u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od **.**.1980. pa do smrti pokojnog VO **.**.2022.

2. Protiv tog rješenja žali se protustranka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijano rješenje preinači i uvaži žalba na način da se odbije zahtjev predlagateljice kao neosnovan.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a.

6. Međutim, odlučujući o predmetnom prijedlogu predlagateljice prvostupanjski sud je ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a na što sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a kada je prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iako se u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

7. Naime, predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice predlagateljice radi ostvarivanja obiteljske mirovine.

8. Odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZOMO) propisano je, između ostalog, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, osigurani i članovi njegove obitelji te je naznačeno koji su to točno članovi obitelji. Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

9. Predlagateljica smatra da je protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pasivno legitimiran temeljem odredbe članka 22. stavak 3. ZOMO-a.

10. Potrebno je navesti da se odredbom članka 22. ZOMO-a uopće ne reguliraju uvjeti za postojanje izvanbračne zajednice već se propisuje koji su članovi obitelji tuženikovog osiguranika ili korisnika mirovine osigurani. Tako je propisano da se izvanbračni drug smatra članom obitelji ako je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

11. Odredbom članka 22. stavak 3. ZOMO-a u dijelu u kojem je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ne daje se HZMO-u status protustranke već se samo regulira u kojem sudskom postupku se utvrđuje izvanbračna zajednica.

12. Odredbom članka 1. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ) propisano je između ostalog da se ovim zakonom uređuje izvanbračna zajednica žene i muškarca.

13. Odredbom članka 11. stavak 1. ObZ-a propisano je da se odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraća ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

14. Prema odredbi članka 11. stavak 2. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi imovinski odnosi bračnih drugova.

15. Potrebno je navesti da je odredbom članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/13, 35/03, 127/13, 33/15 i 14/19) samo za potrebe tog Zakona reguliran pojam izvanbračne zajednice dok je člankom 17. stavak 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" broj 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23) regulirano kada se izvanbračni drug smatra članom obitelji u smislu navedenog Zakona.

16. Dakle, ako posebnim zakonom nije nešto drugo regulirano za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice primjenjuju se odredbe ObZ-a, a zbog čega prema shvaćanju ovog suda pasivnu legitimaciju za utvrđenje izvanbračne zajednice ne može imati HZMO.

17. Ovakvo stajalište je u skladu s dosadašnjom praksom Vrhovnog suda RH (Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022., Rev-497/2024 od 4. travnja 2024.). Navedenim odlukama izraženo je stajalište da HZMO nije pasivno legitimiran jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak.

18. Status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuju se u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

19. Dakle, HZMO ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima za utvrđenje izvanbračne zajednice, ali bi mogao biti umješač na strani tuženika, a u kojem slučaju bi imao status umješača s položajem jedinstvenog suparničara (članak 209. u vezi članka 201. ZPP-a).

20. Nadalje, za navesti je da isto tako prema odredbi članka 436 ObZ-a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz tog stranke stječu utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se radi o sporu između fizičkih osoba onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima HZMO-a.

21. Stoga je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je predmetni prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na protustranku HZMO pa je stoga valjalo na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a pobijano prvostupanjsko rješenje preinačiti i odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 21. ožujka 2025.

Sutkinja

Nediljka Radić