Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4295/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. Nezavisne liste Višnjan - NLV, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/2008., 12572011., 20/2012., 138/2012. i 69/2017.), odlučujući o žalbi tužitelja Republike Hrvatske, Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, broj: Pp-299/2022 od 27. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Republike Hrvatske, Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu, preinačuje se pobijana presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se za prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova za koji je okr. Nezavisna lista Višnjan - NLV, tom presudom proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa, izriče novčana kazna 2.654,46 eura (dvije tisuće šesto pedeset četiri eura i četrdeset šest centi) koju je okrivljenica dužna platiti u roku 30 (trideset) dana računajući od dana primitka pravomoćne presude, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ukoliko okrivljenica u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. Nezavisna lista Višnjan - NLV, proglašena je krivom zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova za koji je okrivljenici, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna 1.320,00 eura (9.945,54 kune), time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ukoliko okrivljenica u roku 30 dana računajući od dana primitka pravomoćne presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne te je okrivljenica dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka 30,00 eura (226,04 kuna).
2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu u kojoj pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti pobijanu presudu i izreći okrivljenici novčanu kaznu sukladno zakonu.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenice o kojima ovisi odluka o prekršajnopravnoj sankciji te je nepravilno primijenio odluku o ublažavanju kazne, na što opravdano ukazuje tužitelj.
5. Naime, tužitelj u žalbi ističe da je prvostupanjski sud okrivljenici kao pravnoj osobi ublažio novčanu kaznu u iznosu više nego dvostruko manjem od propisane kazne za predmetni prekršaj (za koji je propisana novčana kazna u iznosu 20.000,00 kuna/2.654,46 eura), ne cijeneći dovoljno otegotne okolnosti, konkretno prekršajnu kažnjavanost okrivljenice zbog prekršaja iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti (presuda Općinskog suda u Pazinu, posl. br. Pp-3372/2021, pravomoćna 10. prosinca 2022), a što je prvostupanjski sud propustio utvrditi u presudi, zatim stupanj krivnje i način počinjenja djela. Navodi i da je okrivljenica u kratkom vremenskom razdoblju nepravomoćno kažnjavana zbog prekršaja vezanih za izbore, odnosno iz područja ravnopravnosti spolova i financiranja izborne promidžbe, i to u vrijeme angažmana na lokalnim izborima što ukazuje na velik stupanj protupravnosti postupanja okrivljenice u vezi političke aktivnosti i predstavlja otegotne okolnosti. Ističe da je postupila s neizravnom namjerom, svjesna da kod utvrđivanja i predlaganja kandidacijskih lista zastupljenost muškaraca i žena na listama mora biti uravnotežena na način da kandidati pojedinog spola ne budu zastupljeni u omjeru manjem od 40%, ali je unatoč tome utvrdila i podnijela kandidacijsku listu što predstavlja veći stupanj krivnje i treba se vrednovati kao otegotna okolnost. Pritom je broj žena na predmetnoj kandidacijskoj listi za općinsko vijeće bio gotovo dvostruko manji od broja žena koji je minimalno morao biti zastupljen, odnosno od ukupno devet kandidata, dvije su bile žene što je u omjeru 22,22%. Pored toga ističe da okolnost priznavanja krivnje za prekršaj nije osobito olakotna okolnost sama za sebe, bez drugih okolnosti koje bi imale privilegirajući karakter te ističe da prvostupanjski sud nije dostatno obrazložio zašto smatra da će se generalna i specijalna svrha kažnjavanja postići ublaženom novčanom kaznom.
6. U pravu je žalitelj kada u žalbi ističe da se u konkretnom slučaju nisu stekli zakonski uvjeti za ublažavanje novčane kazne okrivljenici, niti u smislu čl. 37. st. 1. PZ-a (kada to zakon izričito propisuje), niti nastupanjem naročito olakotnih okolnosti u smislu st. 2. iste odredbe. Prema obrazloženju pobijane presude prvostupanjski je sud okrivljenici za počinjeni prekršaj ublažio novčanu kaznu ispod posebnim zakonom propisane novčane kazne za predmetni prekršaj, smatrajući da se i tako ublaženom novčanom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Pritom je prvostupanjski sud primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne opravdao olakotnom okolnošću na strani okrivljenice u vidu priznanja prekršaja.
6.1. Po ocjeni ovog suda, utvrđena olakotna okolnost priznanja prekršaja, u svom značaju i kvaliteti, u situaciji kada je iz materijalne dokumentacije uz optužni prijedlog (pravovaljana kandidacijska lista za izbor članova općinskog vijeća Općine Višnjan – Visignano) jasno vidljivo ostvarenje svih bitnih obilježja terećenog prekršaja, ne čini upravo onu posebno izraženu olakotnu okolnost koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne, odnosno, sama za sebe ne predstavlja “naročito“ olakotnu okolnost zbog koje bi se izrekla blaža novčana kazna od propisane. Cijeneći jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra - zaštita ravnopravnosti spolova i zabrana diskriminacije spolova su najviše zaštićene vrednote propisane člankom 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14) te člankom 14.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10), kao i da se radi o funkcijama zastupnika za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se odlučuje o značajnim pitanjima za građane lokalne jedinice, vrlo su izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja zbog čega sud smatra da u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne.
6.2. Nadalje, u pravu je tužitelj kada ističe izostanak utvrđivanja drugih, otegotnih okolnosti koje utječu na visinu kazne, a u vidu ponašanja okrivljenice nakon počinjenog prekršaja (prema navodima žalbe, okrivljenica je nakon počinjenja predmetnog prekršaja, a prije donošenja prvostupanjske presude pravomoćno osuđena zbog djela vezanog uz političke aktivnosti), zbog čega je prvostupanjski sud dao prevelik značaj utvrđenoj olakotnoj okolnosti. Isto tako, pravilno tužitelj ističe da se otegotna okolnost ogleda i u svijesti okrivljenice o tome da čini prekršaj (postupajući s neizravnom namjerom) s obzirom da je utvrdila i predložila kandidacijsku listu u kojoj je znatna podzastupljenost ženskog spola, s kojom je ušla u političku utrku.
7. Iz navedenih razloga ispravno tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nije bilo opravdanih uvjeta za ublažavanje novčane kazne te je prihvaćanjem žalbe tužitelja, ovaj drugostupanjski sud preinačio pobijanu odluku i okrivljenici izrekao novčanu kaznu u novčanom iznosu koji je posebnim zakonom točno propisan (u iznosu u eurima kao službenoj valuti u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. prema fiksnom tečaju konverzije), smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. PZ-a.
8. Stoga je, na temelju čl. 207. PZ-a, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 21. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu, u 3 (tri) otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
