REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Pž-8794/13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. političke stranke Hrvatske demokratske zajednice - HDZ, zbog prekršaja iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/2008., 12572011., 20/2012., 138/2012. i 69/2017.), odlučujući o žalbi okr. političke stranke Hrvatske demokratske zajednice - HDZ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, od 31. ožujka 2023., broj: 14. Pp - 1389/2022-8, u sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se žalba okr. političke stranke Hrvatske demokratske zajednice - HDZ kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. politička stranka Hrvatska demokratska zajednica – HDZ se obvezuje naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) eura.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, od 31. ožujka 2023., broj: 14. Pp - 1389/2022-8, proglašena je krivom okr. politička stranka Hrvatska demokratska zajednica – HDZ da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaje iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, te joj je za prekršaj činjenično opisan pod t. 1. izreke utvrđena novčana kazna od 5.308,91 euro (40.000,00 kuna), a za prekršaj činjenično opisan pod t. 2. izreke utvrđena novčana kazna od 22.654,46 (20.000,00 kuna) pa joj je izrečena ukupna novčana kazna od 7.963,36 eura (60.000,00 kuna) koju kaznu je okrivljena politička stranka dužna platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u tom roku te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 70,00 eura (527,42 kune).

2. Protiv te presude, okr. politička stranka Hrvatska demokratska zajednica – HDZ pravodobno je putem svog predstavnika DZ, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Terešak i partneri d.o.o. u Zagrebu, podnijela žalbu naznačujući da se žali iz svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljene političke stranke povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljena politička stranka pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Okr. politička stranka Hrvatska demokratska zajednica – HDZ u žalbi ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona koja bi bila počinjena time što u presudi postoje nedostaci razloga o odlučnim činjenicama te proturječnost iznesenih razloga, specificirajući da prvostupanjski sud nije obrazložio (niti izveo dokaze na tu okolnost) zašto smatra da okrivljenica nije poduzela potrebne mjere za promicanje ravnopravnosti, iako je ona u obrani jasno navela da u cijelosti poštuje i pridržava se zakonske obveze te da sud nije obrazložio kojim oblikom krivnje je postupala okrivljenica dok proturječje u iznesenim žalbenim razlozima žalbe okrivljenica nije jasno navela niti precizirala (već je općenito navela da su razlozi precizirani u žalbi pa ih neće ponavljati) zbog čega se taj dio žalbene osnove bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije niti mogao ispitati.

5.1. U odnosu na žalbeni navod da prvostupanjski sud nije dao razloge zašto ne prihvaća obranu okrivljenice da je poduzela sve potrebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova (i na tu okolnost nije izvodila nikakve dokaze), ističe se da takav navod okrivljenica u obrani nije iznosila već se branila navodeći da su postojale objektivne zapreke – nedovoljna zainteresiranost ženskih osoba za prihvaćanje uloge kandidatkinja na listama za kandidature za izbore članova gradskih i općinskih vijeća te da je udio žena u broju članova u gradskim i općinskim organizacijama ispod 20 %, a za koji navod obrane je prvostupanjski sud dao razlog u t. 10. obrazloženja (navodeći da te okolnosti ni na koji način ne utječu na prekršajnu odgovornost političke stranke). Nadalje, u odnosu na žalbeni navod da je prvostupanjski sud propustio u obrazloženju presude navesti o kojem obliku krivnje se radi, ističe se da je sukladno odredbi čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona, za počinjenje predmetnog prekršaja dovoljno postupanje iz nehaja (dok će počinitelj biti kriv za počinjenje prekršaja s namjerom samo ukoliko je propisom o prekršaju predviđena prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje), slijedom čega u obrazloženju presude u smislu čl. 185. st. 7. PZ-a, ne mora biti posebno obrazložen stupanj krivnje, već samo postojanje krivnje (koja podrazumijeva i najblaži oblik krivnje-nesvjesni nehaj).

5.2. Stoga je ovaj sud ocijenio da se ne radi o nedostacima razloga o odlučnim činjenicama koje bi imali karakter apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka već je naprotiv, prvostupanjski sud nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, vrlo jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice.

6. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenica u, ističe da je prvostupanjski sud trebao izvoditi dokaze radi utvrđivanja činjenice je li okrivljenica poduzimala posebne mjere i koje iz čl. 12. Zakona o ravnopravnosti spolova kako bi osigurala ravnopravno sudjelovanje žena u javnim službama, ispitivanjem tih žena, članica gradskih odnosno općinskih vijeća, a koje ne žele biti na kandidacijskim listama za izbore članova Gradskog vijeća grada Poreča-Parenzo i Općinskog vijeća Općine Funtana. Ponavlja da zbog te činjenice nije bila objektivno u mogućnosti uključiti 40% žena na kandidacijske liste iz razloga malog broja članica kao i njihovog odbijanja da se nađu na kandidacijskim listama za izbore u tim vijećima. Navodi da je okrivljena provodila mjere za promicanje ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti pa i javne službe sukladno čl. 12. Zakona o ravnopravnosti spolova te smatra da je trebalo cijeniti cilj zakonodavca, a to je da na izbornoj listi za predstavnička tijela ženski spol bude zastupljen podjednako s muškim spolom sukladno načelu ravnopravnosti ali i objektivnoj mogućnosti. Ukazuje da su uslijed neprovođenja dokaza činjenice pogrešno utvrđene i izveden je pogrešan zaključak o krivnji okrivljenice, što je dovelo i do povrede materijalnog prava, zbog čega predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati i žalitelja oslobodi optužbe, podredno pobijana presuda ukine.

6.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud temeljitom analizom i ocjenom izvedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

6.2. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da iz provedenog dokaznog postupka i to obrane okrivljene političke stranke nesporno proizlaze sva bitna obilježja prekršaja odnosno da na kandidacijskoj listi za izbor članova Gradskog vijeća grada Poreča-Parenzo predlagateljice Hrvatske demokratske zajednice kao političke stranke nije bila ravnomjerna zastupljenost žena i muškaraca, s obzirom da je od ukupnih 15 kandidata na listu uvrstila 4 kandidatkinje ženskog spola, a što predstavlja 26,66 % zastupljenosti ženskog spola, a za izbor članova Općinskog vijeća općine Funtana iste predlagateljice je od ukupnih 7 kandidata na listu uvrstila 1 kandidatkinju ženskog spola, što predstavlja 14,29 % zastupljenosti ženskog spola. Isto tako, i ovaj sud smatra da okrivljenicu ne mogu osloboditi prekršajne odgovornosti navodi o nedovoljnoj zainteresiranosti ili odbijanje sudjelovanja žena u političkoj areni unatoč uloženom naporu okrivljene, budući da je svaka politička stranka koja želi sudjelovati na lokalnim izborima obvezna uložiti toliku dužnu pažnju da se kandidiranje izvede propisno, dakle da ne dođe do neravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca na izbornoj listi (ispod 40 % jednog spola), odnosno ako nije moguće formirati kandidacijsku listu sukladno zakonskim odredbama da niti ne sudjeluje sa takvom svojom listom. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud je imao dovoljno osnova za zaključak o krivnji okrivljenice pa nije smatrao potrebnim izvesti i druge dokaze (u odnosu na činjenicu da se doista niti jedna žena nije željela prijaviti kao kandidatkinja kako to ističe žalitelj), s obzirom da ta činjenica ne bi utjecala na oslobođenje žaliteljice od prekršajne odgovornosti, kako je to naprijed obrazloženo.

6.3. Stoga, žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika kojom se ističe pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Posljedično tome nije osnovana niti žalbena tvrdnja da je sud povrijedio odredbe materijalnog prekršajnog prava već je pravilno proglasio krivom okrivljenicu zbog počinjenja prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova.

7. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji u povodu žalbenog navoda, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud okrivljenici za počinjene prekršaje utvrdio pojedinačne novčane kazne za djela u stjecaju u najnižim novčanim iznosima propisanim za predmetni prekršaj (propisana novčana kazna u iznosu 20.000,00 kuna za nepoštivanje načela ravnopravnosti spolova za izbore članove općinskih vijeća te 40.000,00 kuna za izbore za članove gradskih vijeća), što je primjereno i dostatno težini i načinu počinjenja prekršaja i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja. Ovdje je potrebno napomenuti da iako je prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio raniju prekršajnu osuđivanost okrivljene zbog brojnih istovrsnog prekršaja, a prema podacima iz prekršajne evidencije je vidljivo da je u odnosu na veći broj pravomoćnih odluka nastupila rehabilitacija (str. 46 - 53 spisa) te okrivljenica ne može imati pravne posljedice zbog tih pravomoćnih presuda nakon proteka tri godine, ovaj sud smatra da ostali broj pravomoćnih presude i količina inkriminacije (2 djela u stjecaju) opravdava izricanje novčanih kazni kako je to navedeno u izreci prvostupanjske presude.

7.1. Pravilno je prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 152. st. 3. PZ-a, ukazao na pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, u kojem slučaju će se smatrati da je novčana kazna u cjelini plaćena.

7.2. Stoga, žalba okrivljene političke strane zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama nije osnovana.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa je iznos od 70,00 eura primjeren složenosti ovog žalbenog postupka.

9. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 21. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenu političku stranku, predstavnika okrivljene političke stranke i tužitelja.