Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3092/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužitelja SARAS PROMET d.o.o., Zagreb, Trnjanska cesta 71, OIB: 58119556144, kojega zastupa opunomoćenica Ljiljana Planinić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ljiljana Planinić i Igor Umićević, Zagreb, Dr. P. Markovca 7, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 76767369197 (prije: Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske) radi utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 7. ožujka 2025, u nazočnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 21. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, KLASA: UP/II-320-02/22- 21/62, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 13. svibnja 2024. godine.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 30 dana od dana dostave presude donese odluku o žalbi tužitelja.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom prema članku 29. Zakona o obveznim odnosima od dana presuđenja do isplate, a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu dana 5. srpnja 2024. godine protiv rješenja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, KLASA: UP/II-320-02/22-21/62, URBROJ: 525- 06/195-24-2 od 13. svibnja 2024. godine, kojim se odbija žalba tužitelja na rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Sesvete, KLASA: UP/I-320-02/21-002/719, URBROJ: 251-06-01/113-22-5 od 8. travnja 2022. godine. Potonjim rješenjem se točkom 1. izreke investitoru Saras promet d.o.o. određuje visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 4727 m2 u iznosu od 784.900,62 kn (slovima: sedamstoosamdesetčetiritisućadevetsto kuna i šezdesetdvije lipe). Točkom 2. izreke nalaže se investitoru Saras promet d.o.o. (OIB: 58119556144) iz Zagreba, Mandaličina 10a, isplata iznosa naknade od 784.900,62 kn na račun broj: IBAN [broj bankovnog računa], model: HR67, poziv na broj odobrenja: OIB obveznika plaćanja naknade, u korist Grada Zagreba - naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, u roku 30 dana od dana dostave rješenja stranci, dok prema točki 3. izreke na iznos naknade koji nije plaćen u roku iz točke 2. ovog rješenja teče zakonska zatezna kamata od dana izvršnosti rješenja.

2. Tužitelj navodi da podnosi ovu tužbu osporavajući zakonitost rješenja, pobijajući ista u cijelosti, osporavajući osnovanost i visinu. Tužitelj ističe kako donesena rješenja prije svega nisu zakonita, pravilna i svrhovita, te da su činjenice nepotpuno i pogrešno utvrđene, pogrešno je primijenjeno materijalno pravo, došlo je do bitnih povreda pravila postupka, a sama rješenja su očigledno u potpunosti neobrazložena. Prije svega tužitelj ističe da je prvostupanjsko tijelo počinilo višestruke povrede odredaba Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Naime, prvostupanjsko tijelo u postupku utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta nije provelo ispitni postupak, a provođenje istog je bilo nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, te radi omogućavanja tužitelju ostvarivanja i zaštite njegovih prava i pravnih interesa. Ističe kako postoje činjenice i okolnosti iz kojih jasno proizlazi da ne postoji pravna osnova na temelju koje bi se uopće utvrdila obveza tužitelja na plaćanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u iznosu od 784.900,62 kn. Radi razjašnjenja relevantnih činjenica i okolnosti tužitelj iznosi kronološki prikaz okolnosti iz kojih proizlazi formiranje predmetne kat. čestice i utvrđivanja namjene iste. Tužitelj ističe kako je predmetnu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 4727 m2 stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od dana 17. veljače 2012. sklopljenog između BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. kao prodavatelja i tužitelja kao kupca. BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. stekao je vlasništvo na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem Predugovora o zamjeni nekretnina (KLASA: 944-01/06-01/333) od 31. srpnja 2006. i Ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenog s Gradom Zagrebom, kojim Ugovorom je Grad Zagreb prenio društvu BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. u vlasništvo kat. čestice, odnosno dijelove kat. čestica iz k. o. [katastarska općina], i to upisane u ZK kao kč. br. [katastarska čestica] (u katastru nekretnina označene kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica]), a iz kojih kat. čestica je novooformljena navedena kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sklapanje navedenog Ugovora o zamjeni nekretnina bilo je popraćeno popratnom dokumentacijom izdanom od strane Grada Zagreba i Ugovorima iz kojih je vidljiva građevinska namjena navedene kat. čestice. Nadalje, proizlazi kako je „Grad Zagreb vlasnik nekretnina označenih kao:

- zkč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] i dvorište, površine 507 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Trnje

- z. k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa], površine 930 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- z. k. č. br. [katastarska čestica] oranica, [adresa], površine 1149 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- z. k. č. br. [katastarska čestica] zemljište pod kućom i dvorište [adresa] površine 333 m2 i u A II (dva) upisana obiteljska stambena zgrada [adresa], sagrađena na zkč. br. [katastarska čestica] sve upisano u označene za katastar nekretnina kao:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

- kč. br. [katastarska čestica], površine 939 m2 k. o. [katastarska općina],

U naravi neizgrađeno građevinsko zemljište je ukupne površine 5029 m2, koje se nalazi u II zoni za utvrđivanje početne cijene građevinskog zemljišta (lokacija Trnjanska – Slavonska)“. Dakle, iz navedenog nedvojbeno proizlazi kako je u Predugovoru, kojem je ugovorna strana bio Grad Zagreb utvrđeno da su navedene kat. čestice u svojoj naravi neizgrađeno građevinsko zemljište, a ne poljoprivredno zemljište. Stoga je potpuno neosnovano da isti Grad Zagreb preko 12 godina kasnije donese rješenje kojim se utvrđuje naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, kad iz svih okolnosti proizlazi da je isto zemljište bilo građevinsko već u vrijeme kad je bilo u vlasništvu Grada Zagreba. Štoviše, iz istog Predugovora proizlazi i obveza društva BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. da financira i pribavi lokacijsku dozvolu za lokaciju koja se nalazi na današnjoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju lokacijsku dozvolu je isto društvo pribavilo. Stoga, donošenje osporavanog rješenja nakon više od 12 godina u odnosu na vrijeme kada je prenamjena bila nesporno utvrđena i kada je donesena Lokacijska dozvola, koja je po svojoj prirodi izvršni akt na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta, potpuno je promašeno i nezakonito. Dakle, nedvojbeno je da je još 2010. godine donesen Parcelacijski elaborat, kojim je formirana navedena nova kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je formirana kao građevinsko zemljište, da su pojedine kat. čestice iz kojih je formirana novooformljena kč. br. [katastarska čestica] bile građevinsko zemljište, a ne poljoprivredno zemljište, da su na tim pojedinim česticama (sada dijelovima novooformljene kč. br. [katastarska čestica]) prije izgradnje stambeno poslovne zgrade bile izgrađene kuće. Stoga, kako je Lokacijskom dozvolom iz 2009. određeno da će se na navedenim kat. česticama, iz kojih je novooformljena kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], graditi stambeno poslovni objekt na građevinskoj čestici, a Zakonom o poljoprivrednom zemljištu je propisano da se „naknada plaća prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta, kojim se odobrava građenje", te da „Rješenje o jednokratnoj naknadi donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka glavnoj projekta, jasno je da Rješenje o naknadi trebalo biti doneseno još 2009. godine kada je donesena Lokacijska dozvola, koja je izvršni akt na temelju kojeg se može graditi građevina, i to u odnosu na Grad Zagreb, odnosno BRAMGRAD PROJEKT d.o.o., koji su ishodili Lokacijsku dozvolu, a ne preko 12 godina kasnije u odnosu na tužitelja koji je tek naknadno stekao vlasništvo predmetne nekretnine. Iz navedenih razloga tužitelj ističe prigovor promašene legitimacije. Nastavno na prethodno navedeno, tužitelj ističe prigovor zastare s obzirom na to da je člankom 25. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano kako se rješenje donosi najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta. Lokacijska dozvola je izdana i postala je izvršna 2009. godine, što je više od 12 godina u odnosu na osporavano rješenje. Opreza radi, premda tužitelj ustraje u tome da izdavanje građevinske dozvole nije osnova za donošenje osporavanog rješenja, već je to lokacijska dozvola, napominje se kako je građevinska dozvola izdana 2. ožujka 2013., postala pravomoćna 28. ožujka 2018., dakle više od četiri godine prije donošenja osporavanog rješenja, stoga i u odnosu na građevinsku dozvolu isto rješenje nije pravovremeno. Nedvojbeno je kako osporavano rješenje nije doneseno u zakonskom roku od 30 dana, stoga je prvostupanjsko tijelo bilo prekludirano u donošenju istog rješenja, odnosno pobijano rješenje nije moglo biti doneseno nakon proteka navedenog roka od 30 dana od dana primitka izvršnog akta. Također, ističe se kako su od dana donošenja izvršnog akta pa do dana kada je prvostupanjsko tijelo donijelo osporavano rješenje protekli rokovi zastare za novčane obveze iz Zakona o obveznim odnosima i iz Općeg poreznog zakona. Stoga je potraživanje iz osporavanog rješenja u svakom slučaju u zastari. Nadalje, tužitelj tek podredno ističe kako je pogrešno utvrđena površina nekretnina kojoj se mijenja namjena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz razloga što je predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala spajanjem kč. br. [katastarska čestica], te dijelova kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Od toga najmanje kč. br. [katastarska čestica], površine 507 m2, prije spajanja kat. čestica je bila građevinsko zemljište opisano kao „kuća u [adresa] i dvorište“, te kč. br. [katastarska čestica] površine 333 m2, bila građevinsko zemljište opisano kao „zemljište pod kućom i dvorište [adresa], i u A II (dva) upisana obiteljska stambena zgrada [adresa]“. Stoga, kako prvostupanjsko tijelo nije provelo ispitni postupak, niti pravilno i potpuno utvrdilo sve činjenice i okolnosti predmetnog slučaja koje su relevantne za odlučivanje u postupku utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, jasno je kako prvostupanjsko tijelo nije pravilno utvrdilo činjenice relevantne za rješavanje prometnog slučaja, pa ni pobijano prvostupanjsko rješenje nije zakonito doneseno. Upravna tijela su odredila plaćanje naknade za zemljište koje je već u startu bilo građevinsko, te koje se stoga, logično, nije niti moglo nanovo prenamijeniti u građevinsko. Radi se, dakle, o naknadi za nepostojeću prenamjenu. Tuženik zapravo želi da tužitelj plati nešto – za ništa. No, u slučaju da je postojeća čestica već predviđena kao građevna, te nije prije toga bila poljoprivredna to može značiti samo kako se u prošlosti umanjenje vrijednosti već bilo kompenziralo, te se ta kompenzacija ne može opetovano tražiti, i to od ovdje tužitelja, odnosno u slučaju tužitelja bilo kakvog umanjenja vrijednosti - nema. U svakom slučaju, došlo je do povrede podnositeljevog prava vlasništva, budući da je tuženik naložio tužitelju isplatu 784.900,62 kn bez apsolutno ikakve valjane osnove. U ovom predmetu upravo je donositelj pobijanog prvostupanjskog rješenja izdao lokacijsku dozvolu još 6. listopada 2009. godine i to, a kako stoji u samoj lokacijskoj dozvoli “za izgradnju stambeno-poslovne građevine oznake D1-3b” na novoformiranoj građevnoj čestici. Dakle, upravo donositelj pobijanog prvostupanjskog rješenja još davne 2009. godine utvrđuje i potvrđuje u svom izvršnom aktu kako se radi o građevnoj čestici. Jasno je stoga da su svi navodi drugostupanjskog tijela u vidu naravi čestice potpuno bespredmetni. Zato su i potpuno nejasni navodi tuženika iz obrazloženja drugostupanjskog rješenja, kako je predmetna čestica još 13. travnja 2021. evidentirana kao oranica, kada je nesporno da je lokacijska dozvola izdana još 2009. godine, a građevinska dozvola 2018. godine. Želi li tuženik reći da su te dozvole izdane za gradnju na oranici, a ne na građevinskom zemljištu, a što je sam utvrdio svojim aktima? Uostalom, ako je ta čestica i dalje navodno oranica (a ne građevinsko zemljište), kako tvrdi tuženik, tada je rješenje o plaćanju naknade za prenamjenu nedopušteno/preuranjeno, jer do prenamjene zapravo nije došlo (dakako ako bi se kao relevantni uzeli takvi navodi i tvrdnje tuženika). Nadalje, drugostupanjsko tijelo tek paušalno otklanja prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je “zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole podnio SARAS PROMET d.o.o., a ne BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. ili Grad Zagreb, a građevinska dozvola je upravni akt kojim je osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanjem iste stekla određena prava i obveze, pa tako i obvezu plaćanja naknade za prenamjenu”. Jasno je stoga kako je lokacijska dozvola relevantni akt za ovaj predmet, a zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole nije podnio tužitelj, te je stoga prvostupanjsko tijelo trebalo izdati rješenje koje glasi na BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. U odnosu na dio obrazloženja drugostupanjskog rješenja kojim drugostupanjsko tijelo otklanja prigovor zastare tužitelj ističe kako je isto potpuno neosnovano. U tom dijelu obrazloženja navodi se kako su rokovi propisani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu instrukcijski, a ne prekluzivni, te se ističe kako je Zakon o poljoprivrednom zemljištu lex specialis i ne može se primijeniti bilo koji drugi zakon za “područje prenamjene”. Međutim, ukoliko drugostupanjsko tijelo odlučno smatra kako se na ovu vrstu predmeta može primijeniti samo Zakon o poljoprivrednom zemljištu tada rok od 30 dana može biti samo prekluzivni/zastarni rok, a nipošto instruktivni. Jasno je iz svega navedenog kako je u ovom postupku došlo i do kontinuirane povrede prava na pravični postupak kroz povrede prava na pristup sudu, prava na kontradiktorni postupak, prava na jednakost oružja, te i prava na obrazloženu odluku, a što je sve zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, te Europskom konvencijom za ljudska prava.

3. Slijedom iznesenog tužitelj predlaže da sud poništi rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, KLASA: UP/II-320-02/22-21/62, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 13. svibnja 2024. godine i rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Sesvete, KLASA: UP/I-320- 02/21-002/719, URBROJ: 251-06-01/113-22-5 od 8. travnja 2022. godine, te obustavi upravni postupak utvrđivanja naknade tužitelju za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina 4727 m2. Osim toga, tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak upravnog spora u roku 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (članak 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima), sve u roku od 15 dana ili podredno da poništi rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, KLASA: UP/II-320-02/22-21/62, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 13. svibnja 2024. godine i rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Sesvete, KLASA: UP/I-320- 02/21-002/719, URBROJ: 251-06-01/113-22-5 od 8. travnja 2022. godine, te predmet vrati tuženiku radi donošenja rješenja kojim se obustavlja upravni postupak utvrđivanja naknade tužitelju za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, odnosno radi postupanja u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju odluke. Osim toga, tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak upravnog spora u roku 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (članak 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima), sve u roku od 15 dana.

4. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 114. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

6. Tijekom postupka izvršen je uvid u cjelokupni spis predmeta, te spis tuženika, a posebice u rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Sesvete, KLASA: UP/I-320-02/21- 002/719, URBROJ: 251-06-01/113-22-5 od 8. travnja 2022. godine (stranica 32-33 spisa), rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, KLASA: UP/II-320-02/22-21/62, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 13. svibnja 2024. godine (stranica 40-43 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 17. veljače 2012. godine (stranica 44-49 spisa), građevinsku dozvolu Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, KLASA: UP/I-361-03/18- 001/65, URBROJ: 251-13-22-1/050-18-3 od 2. ožujka 2018. godine, službenu bilješku od 9. ožujka 2020. godine, izvješće Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Trnje, KLASA: 410-01/2021-01/70, URBROJ: 513-007-01-11-21-2 od 4. ožujka 2021. godine, te uvjerenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: 938-07/22-02/984, URBROJ: 251-12-02-1-22-2 od 13. svibnja 2022. godine.

7. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 13. svibnja 2024. godine, kojim se odbija žalba tužitelja na rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Sesvete, KLASA: UP/I-320-02/21-002/719, URBROJ: 251-06- 01/113-22-5 od 8. travnja 2022. godine. Potonjim rješenjem se točkom 1. izreke investitoru Saras promet d.o.o. određuje visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 4727 m2 u iznosu od 784.900,62 kn (slovima: sedamstoosamdesetčetiritisućadevetsto kuna i šezdesetdvije lipe). Točkom 2. izreke nalaže se investitoru Saras promet d.o.o. (OIB: 58119556144) iz Zagreba, Mandaličina 10a, isplata iznosa naknade od 784.900,62 kn na račun broj: IBAN [broj bankovnog računa], model: HR67, poziv na broj odobrenja: OIB obveznika plaćanja naknade, u korist Grada Zagreba - naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, u roku 30 dana od dana dostave rješenja stranci, dok prema točki 3. izreke na iznos naknade koji nije plaćen u roku iz točke 2. ovog rješenja teče zakonska zatezna kamata od dana izvršnosti rješenja. Dakle, pobijanim prvostupanjskim rješenjem žalitelju, ovdje tužitelju, je kao investitoru izgradnje stambeno poslovne građevine, GBP 24.413,95 m2, na poljoprivrednom zemljištu, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 4727 m2, kulture oranica, određena visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u iznosu od 784.900,62 kn. Člankom 23. stavkom 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj: 20/18.), propisano je da se jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku plaća prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je nadležni Ured državne uprave, izdao žalitelju pravomoćnu i izvršnu građevinsku dozvolu, KLASA: UP/I-361-03/18-001/65, URBROJ: 251-13-22-1/050- 18-3 od 2. ožujka 2018. godine, kojom se dozvoljava gradnja predmetnog objekta. Odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj: 20/18.), propisano je da se poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Uvidom u službenu zabilješku Grada Zagreba, Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Sesvete, KLASA: UP/I-320-02/21- 002/719, URBROJ: 251-12-02-101/004-2021-2 od 13. travnja 2021. godine, vidljivo je da je izvršen uvid u katastarski operat i da je utvrđeno da je predmetna čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana kao kultura oranica, površine 4727 m2. Nadalje, člankom 24. stavkom 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj: 20/18.), propisano je da se za poljoprivredno zemljište na kojem je dopuštena gradnja sukladno prostornom planu visina naknade određuje u iznosu od 2,5 % prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja. Rješenje o naknadi za prenamjenu doneseno je na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja, sukladno članku 25. stavku 1. Zakona. Nisu sporni navodi žalitelja da je predmetna čestica građevinsko zemljište prema Prostornom planu. Međutim, do promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, dolazi na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, a ne automatski Prostornim planom. Također, tuženik ističe da se kultura čestice u postupku prenamjene, utvrđuje uvidom u katastar, a predmetna čestica se na dan 13. travnja 2021. godine, u katastarskom operatu vodi kao oranica. Nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije, jer je iz građevinske dozvole vidljivo da je zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole podnio SARAS PROMET d.o.o., a ne BRAMGRAD PROJEKT d.o.o. ili Grad Zagreb, a građevinska dozvola je upravni akt kojim je osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanjem iste stekla određena prava i obveze, pa tako i obvezu plaćanja naknade za prenamjenu. Nisu osnovani navodi žalitelja da je nastupila zastara, jer su rokovi propisani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, instrukcijski, a ne prekluzivni, što znači da Zakon ne propisuje nikakve pravne posljedice zbog nepoštivanja istih, pa ne postoje pravne prepreke da se rješenje o obvezi plaćanja naknade za prenamjenu donese i izvan propisanih rokova. Također, tuženik ističe da se na predmetni slučaj ne primjenjuje Zakon o obveznim odnosima i Opći porezni zakon, jer je Zakon o poljoprivrednom zemljištu lex specialis za područje prenamjene. Na navode žalitelja da je trebalo provesti ispitni postupak, tuženik ističe da su se ispunile zakonske pretpostavke za neposrednim rješavanjem iz članka 48. i 49. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku.

8. Sud smatra da pobijana odluka nije zasnovana na zakonu, pa nije, barem za sada, prihvatio stajalište tuženika da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je tužitelja obvezalo na plaćanje jednokratne naknade u utvrđenom iznosu, budući da je očito da se sukladno pravomoćnoj i izvršnoj građevinskoj dozvoli, izgradnjom predmetnog objekta mijenja namjena poljoprivrednog zemljišta, odnosno njegova vrijednost i površina. Naime, članak 98. stavak 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine", broj: 20/18.) propisuje da do uspostave sustava eNekretnine u svrhu dobivanja podataka iz članka 25. stavka 1. i članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, podatak o kretanjima vrijednosti građevinskog i poljoprivrednog zemljišta s približno istog područja u približno isto vrijeme daje Ministarstvo financija, nadležna ispostava Porezne uprave. Stoga je prvostupanjsko upravno tijelo svojim dopisom KLASA: UP/I-320-02/20-002/419, URBROJ: 251-12- 02-1/005-21-6 od 15. veljače 2021. godine zatražilo od Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Zagreb VI. – za nekretnine da utvrdi prosječnu vrijednost kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za potrebe postupka utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta. Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Ispostava Trnje je dostavila odgovor od 26. veljače 2021. na predmetni dopis, a kojim izvješćuje prvostupanjsko upravno tijelo da je uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave aplikativni podsustav aplikacijom "Uvid u prosječne cijene" utvrđeno da prosječna tržišna cijena građevinskog zemljišta u 3. mjesecu 2018. godine, površine veće od 3000 m2 na navedenoj lokaciji iznosi 2.000,00 kn/m2. Međutim, prvostupanjsko upravno tijelo zatražilo je svojim dopisom KLASA: UP/I-320-02/21-02/719, URBROJ: 251-12-02-101/4-21-3 od 13. travnja 2021. godine od Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove, Službe za vrednovanje nekretnina, sukladno članku 98. stavku 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine", broj: 20/18. i 115/18.) da utvrdi tržišnu vrijednost zemljišta unutar građevinskog područja oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dan 28. ožujka 2018. godine (kada je rješenje o izvedenom stanju postalo pravomoćno), a uvidom u aplikativni podsustav aplikacija "Uvid u prosječne cijene". Gradski ured za imovinsko-pravne poslove, Služba za vrednovanje nekretnina je u svojem očitovanju od 4. svibnja 2021. godine navela da se predmetno zemljište nalazi u cjenovnom bloku Kruge, za koji blok je iskazana vrijednost građevinskog zemljišta za 1. kategoriju u iznosu od 880,00 eura/m2, te je dobivena prosječna vrijednost građevinskog zemljišta navedene namjene i kategorije od cca. 880,00 eur/m2, odnosno 6.641,85 kn/m2. Pri tome treba naglasiti da prvostupanjsko upravno tijelo nije odredilo visinu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta temeljem podataka od strane Ministarstva financija, nadležne ispostave Porezne uprave shodno članku 98. stavku 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pa u ponovnom postupku tuženik treba obrazložiti primjenu podataka u tu svrhu, koji su dobiveni od Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Službe za vrednovanje nekretnina. Nadalje, tuženik treba obrazložiti i kako je utvrđeno da predmetna čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana kao kultura oranica, površine 4727 m2. Naime, isti navodi da je uvidom u službenu zabilješku Grada Zagreba, Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Sesvete, KLASA: UP/I-320-02/21-002/719, URBROJ: 251- 12-02-101/004-2021-2 od 13. travnja 2021. godine, vidljivo da je izvršen uvid u katastarski operat, dok iz priložene službene zabilješke proizlazi da je uvidom u Zg Geo portal utvrđeno da je predmetna čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana kao kultura oranica 4727 m2. Stoga je potrebito u ponovnom postupku zatražiti od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove podatak o tome, budući da isti vodi podatke o kulturi zemljišta i izdaje uvjerenja o tome, a sve vezano za dan 28. ožujka 2018. godine. Sud ne prihvaća ostale tužbene navode tužitelja, koji se odnose na prigovor promašene pasivne legitimacije i prigovor zastare. Naime, tužitelj je za izgradnju stambeno poslovne građevine oznake D1-3b na predmetnom zemljištu ishodio građevinsku dozvolu, što ga čini obveznikom plaćanja rečene naknade. Nadalje, protekom roka iz članka 25. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu glede donošenja rješenja o naknadi nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, jer protekom tog roka ne prestaje pravo i obveza prvostupanjskog tijela da donese rješenje o naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta. Glede toga, sud upućuje na presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: Usž- 905/15, Us-11896/2006 i Us-2603/2006.

9. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 117. stavka 1., u svezi s člankom 151. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

10. Sud je dosudio tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, a koji se sastoji od sastava tužbe – 1.000,00 eura, sastava podneska od 25. veljače 2025. godine - 1.000,00 eura, zastupanja na ročištu dana 7. ožujka 2025. godine - 1.000,00 eura, te PDV – a – 750,00 eura. Radi se o opravdanom trošku shodno članku 144. stavku 1. i 2. ZUS-a, s time da se visina istog temelji na stavku 3. citiranog članka ZUS-a, a u svezi Tbr. 27. točke 1. i 2., te Tbr. 46. Odvjetničke tarife.

U Zagrebu 21. ožujka 2025. godine

Sudac:

Ivan Levak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točke I. i II. izreke ove presude nije dopuštena žalba sukladno članku 127. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima, dok je protiv točke III. izreke žalba dopuštena Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 148. stavku 5. Zakona o upravnim sporovima. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnica Ljiljana Planinić, Zajednički odvjetnički ured Ljiljana Planinić i Igor Umićević, [adresa] Zagreb, Dr. P. Markovca 7

2. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, sa spisom

3. U spis