REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-3122/2018-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Andrei Grahovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ML, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća - dioničko društvo za osiguranje, OIB 00432869176, Capraška ulica 6, 10000 Zagreb zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 12. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, uz javnu objavu 21. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ML iz [adresa], koji glasi:

" Tuženik je dužan isplatiti tužitelju iznos od 1.592,67 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 27. studenog 2015. pa do isplate po stopi propisanoj na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

Tuženik je dužan isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.",

u cijelosti kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju ML, iz [adresa] da nadoknadi tuženom HOK osiguranju d.d., Capraška 6, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.410,97 eura sa zateznim kamatama od 21. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška u iznosu od 781,20 eura odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 22. studenog 2015. dogodila prometna nezgoda koju je skrivio VL, vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] udarivši u osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u kojem je tužitelj bio putnik. Osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Tužitelj je u tom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede uslijed kojih je došlo do povrede njegovog prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO). Temeljem konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 10. ožujka 2023. tužitelj traži od suda da obveže tuženog na naknadu štete u iznosu od 1.592,67 eura sa zateznim kamatama od 27. studenog 2015. do isplate a traži i naknadu prouzročenog parničnog troška u iznosu od 3.750,00 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, dok osporava uzročno posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji budući smatra da u predmetnoj prometnoj nezgodi u kojoj su nastala samo neznatna oštećenja na vozilima promjena brzine uzrokovana štetnim događajem nije bila toliko snažna da bi tužitelj mogao zadobiti navedene tjelesne ozljede. Stoka osporava i visinu tužbenog zahtjeva te traži od suda da isti odbije a tužitelja obveže na naknadu parničnog troška u iznosu od 4.192,17 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid medicinsku dokumentaciju (list 4 – 7 spisa), u obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 10. prosinca 2015. (list 8 spisa), u odštetni zahtjev od 27. studenog 2015. (list 9 spisa), u izvješće o prometnoj nesreći od 22. studenog 2015. (list 16 spisa), u izvid štete broj 41267/0 od 22. studenog 2015. list 17 spisa), u izjavu osiguranika (štetnika) za štete iz odgovornosti (list 18 – 19 spisa), u prijavu štete iz osiguranja automobilske odgovornosti sa fotografijama vozila (list 20 – 25 spisa), u presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 77 – 92 spisa), proveo dokaz saslušanjem svjedoka VL, DL, GL, ĆL i saslušanjem tužitelja, proveo dokaz kombiniranim prometnim i sudsko medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku mr.sc. Robertu Spudiću, dipl. ing. od 21. rujna 2021. i izv. prof. dr. sc. Vedrani Petrovečki, spec. sudske medicine (list 101 – 104 i 107 – 109 spisa), proveo dokaz saslušanjem sudskih vještaka.

4. Svjedok DL ([adresa]), supruga tužitelja, iskazala je da se sjeća prometne nesreće koja je predmet postupka u kojoj je sudjelovala kao putnik na stražnjem desnom sjedalu vozila kojim je upravljao GL. Krećući se Zelenim valom lijevom voznom trakom u smjeru istoka, u trenutku kada su ušli u raskršće sa Savskom cestom zadržavajući pravac ravno, vidjela je da je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo. Iz smjera Savske ceste naišlo je vozilo koje je prošlo kroz crveno svjetlo i svojim prednjim krajem udarilo u prednji bočni dio njihovog vozila. Do sudara je došlo na sredini križanja. Ne zna kojom voznom trakom Savske ceste se kretalo vozilo koje je udarilo u njihovo vozilo. Nije joj poznato kojom brzinom se kretalo vozilo u kojem se nalazila, niti vozilo koje je udarilo u njih, ali po nekoj procjeni to vozilo moglo se kretati brzinom od oko 40 km/h ili većom. Nakon sudara nisu zvali policiju. Prije nego što su ušli u raskršće, bili su zaustavljeni na semaforu na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo, a na znak zelenoga svjetla krenuli su u raskršće i tada je došlo do sudara. Misli da je vozač vozila u kojem se nalazila kočio.

5. Svjedok GL, bratić tužitelja, iskazao je da se sjeća prometne nezgode koja je predmet spora. Upravljao je vozilom i bio je zaustavljen na semaforu Zelenoga vala na raskrižju sa Savskom, na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo. Kada se upalilo zeleno svjetlo na semaforu krenuo je u raskrižje zadržavajući pravac kretanja ravno, a vozio je krajnjom lijevom prometnom trakom. Do sudara je došlo na sredini raskrižja. Sjeća se da je njegov bratić koji je sjedio na suvozačkom mjestu uočio nailazak vozila s njihove desne strane i viknuo: "Pazi!". U tom je trenutku zakočio i pokušao motati u lijevo kako bi izbjegao sudar jer je to vozilo išlo ravno na njih. Navedeno vozilo naišlo im je s desne strane i kretalo se Savskom ulicom po voznoj traci na kojoj se nalaze tračnice tramvaja, ali nije siguran. Sjeća se da su kasnije išli gledati kako je on zadržavao pravac ravno, jer misli da je trebao skrenuti u desno, međutim rekao je da nije iz Zagreba i da se ne snalazi. U nezgodi je oštećen prednji desni dio njegovog vozila, ali ne zna kojim točno dijelom vozila je ovo vozilo udarilo u njih. Što se tiče njegove brzine kretanja, ona sigurno nije iznosila preko 60 km/h, a pored njegovog vozila u srednjoj i desnoj voznoj traci također su prolazila vozila, tako da je vozač vozila koje je naišlo iz Savske ulice zakočio te je njih uspio izbjeći, a udario je u njegovo vozilo. Pretpostavlja da je to vozilo i usporilo kretanje zbog kočenja. Također, sjeća se da je to vozilo nakon udarca u njegovo vozilo odletjelo, ali ne zna točno gdje se zaustavilo, da li na zelenoj površini ili na kolniku Savske ceste. Nakon nezgode nisu zvali policiju, već smo ispunili europsko izvješće. U nezgodi je tužitelj ozlijeđen kao i njegova supruga, a to mu je poznato jer su nakon nezgode odmah rekli da im je slabo.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja svjedok je iskazao da nije siguran je li vozač vozila koje je naišlo iz Savske kočio, već da je išao prilično brzo, a uspio je zaobići dva vozila koja su se kretala srednjom i desnom trakom Zelenoga vala prije nego što se zabio u njegovo vozilo. Također, pitanje je da li je on ta vozila uspio zaobići ili su ta vozila njega uočila te na vrijeme zakočila kako ih ne bi udario.

Na poseban upit pun. tuženika iskazao je da nije siguran u kojem stupnju prijenosa brzine se njegovo vozilo nalazilo u trenutku sudara, da li u prvoj ili u drugoj brzini, ali s obzirom na način kako inače vozi, pretpostavlja da je ubacio u drugu brzinu. Nailazak tog vozila nije vidio, dok njegov bratić nije povikao da pazi. U prvi moment nije znao na što treba paziti, a nakon toga je krajičkom oka uočio nailazak tog vozila te je smotao ulijevo i pretpostavlja da je i zakočio. Nakon što je svjedoku predočena prijava štete iz osiguranja od automobilske odgovornosti od 24. studenog 2015., iskazao je da je on ispunjavao navedenu prijavu te svojom rukom napisao detaljan opis nastanka nezgode u kojoj je navedeno da je na kraju on vozilo koje je naišlo iz Savske pogodio u stražnju lijevu gumu prednjim desnim krajem branika. Iskazao je da je točno da je tada nastanak nezgode tako opisao, ali je činjenica je izbjegavao nalet njegovog vozila.

6. Svjedok ĆL je očevidac prometne nesreće koja se dogodila 22. studenog 2015. Iskazao je da se nalazio van križanja, kod kutije semafora na onoj strani na kojoj se nalazi muzej Mimara i to u svojstvu prometne mladeži. Semafori u križanju su u trenutku štetnog događaja radili te je vidio kako je došlo do prometne nesreće. Gospodin GL koji je upravljao osobnim vozilom Honda Civic kretao se Zelenim valom iz pravca zapada prema istoku i u trenutku ulaska u raskrižje na semaforu mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo. Drugo vozilo kretalo se Savskom cestom iz pravca juga u pravcu sjevera. Nakon prometne nezgode vozač tog vozila sam je priznao da je prošao kroz crveno svjetlo kojeg nije vidio jer je tražio Klaićevu ulicu koju nije mogao naći, kuda je išao u posjet svome sinu koji je bio u bolnici. Svjetlo na njegovom semaforu nije mogao vidjeti iz svoje pozicije, međutim budući da je gospodinu GL bilo upaljeno zeleno svjetlo, na semaforu sa južne strane raskršća Savske ceste i Zelenog vala moralo je biti upaljeno crveno. Ne zna kojim brzinama su se ova vozila kretala, ali može reći da se svakako radilo o dopuštenim brzinama od oko 50-60 km/h. Došlo je do kontakta prednjih dijelova njihovih vozila, odnosno gospodin GL je prednjim dijelom svog vozila udario u područje lijevog prednjeg blatobrana vozila koje je prošlo kroz crveno. Do prometne nezgode došlo je u samom križanju, a vozilo koje je došlo iz pravca juga Savskom cestom je vozilo gospodina GL odgurano na zelenu površinu ispred zgrade novinarskog doma. Prije kontakta oba vozila su bila u kretanju, dakle niti jedno vozilo prethodno nije bilo zaustavljeno pred raskrižjem.

7. Tužitelj u svom iskazu navodi da je u trenutku štetnoga događaja sjedio na suvozačkom sjedalu vozila kojim je upravljao GL. Nalazili su se u krajnjoj lijevoj traci Zelenoga vala zaustavljeni na semaforu na kojem je bilo crveno svjetlo, a na znak zelenog svjetla krenuli su u raskršće sa Savskom cestom zadržavajući pravac ravno. Do njih u srednjoj i desnoj traci nalazila su se dva vozila koja su također krenula na znak zelenoga svjetla, ali su prije njega uočila nailazak vozila iz Savske ceste te su uspjela zakočiti pa je to vozilo prošlo ispred njih, a on je signalizirao vozaču GL da pazi jer je vidio da to vozilo ide ravno na njih i da će udariti u njegova vrata. GL je skrenuo u lijevo pokušavajući izbjeći sudar, a je li kočio ne može se sjetiti. Ne zna kojom voznom trakom Savske ceste se kretalo ovo vozilo niti kojom brzinom, dok su oni mogli doseći brzinu od oko 30 km/h ulaskom u raskrižje. To vozilo je udarilo u prednji desni kraj njihovog vozila, a kojim točno dijelom svoga vozila je udarilo, ne sjeća se. Sjećam se, međutim, da je to vozilo nakon udarca odletjelo te se zaustavilo 50-ak metara dalje u Savskoj cesti, a na toj putanji pokušavao je izbjeći da se ne zabije u drvo i semafor, tako da misli da nije niti kočio. Policija nije pozvana, a on je u toj nezgodi ozlijeđen. Inače ima problema sa kralježnicom i uskoro se sprema na operaciju. Zbog udarca u njihovo vozilo imao je problema sa kralježnicom u trajanju od oko 2 tjedna, a radilo se o donjem dijelu kralježnice. Za vrijeme liječenja kod kuće pomoć su mu pružale majka i sestra.

8. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka mr.sc. Roberta Spudića, dipl. ing. od 21. rujna 2021. koji je svoj nalaz dao na osnovu uvida u izvješće o prometnoj nesreći te uvida u izvid štete s priloženim fotografijama proizlazi da je sudski vještak utvrdio da su na osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka] u kojem se tužitelj nalazio na mjestu suvozača, prema izvidu štete i priloženim fotografijama, nastala oštećenja PVC obloge prednjeg branika, koji je dio za zamjenu, dok dijelova za popravak nije bilo. Također je utvrdio da je u trenutku prometne nezgode masa osobnog automobila u kojem se nalazio tužitelj iznosila oko 1340 kg. Na osobnom vozilu osiguranika tuženika registarske oznake [registarska oznaka] nastala su oštećenja plastičnog poklopca naplatka i naplatka stražnjeg lijevog kotača, a u trenutku prometne nezgode masa tog automobila iznosila je oko 1200 kg. Međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja vještak je utvrdio da je osobni automobil tužitelja više prednjim desnim dijelom vozila naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila osiguranika tuženika u području stražnjeg lijevog kotača. Prema oštećenjima na osobnim automobilima vještak je izračunao da je ukupna sudarna brzina iznosila oko 15km/h te da je u sudaru između osobnog automobila u kojem se nalazio tužitelj na sjedalu suvozača i osobnog automobila osiguranika tuženika ostvarena promjena brzine osobnog automobila od oko 8,3km/h, odnosno 2,1 gravitacije.

9. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, spec. sudske medicine od 14. prosinca 2021. sudski vješta je utvrdila da temeljem podataka iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj 22. studenog 2015. sudjelovao u prometnoj nesreći na križanju Savske ulice i Zelenog vala kao suvozač u osobnom automobilu koji je udario u bočni dio automobila koji je prošao na crveno svjetlo, da je negirao traumu glave i nije gubio svijest, a događaj je u potpunosti rekonstruirao. Naveo je da ima mučninu, dok je povraćanje negirao te se žalio na bolnost u cervikalnoj kralježnici. Pri pregledu je utvrđeno da je cervikalna muskulatura napeta i bolna, ograničenih i bolnih pokreta u cervikalnoj kralježnici uz palpatornu bolnost desne skapule. Učinjena je RTG snimka vratne kralježnice te postavljena dijagnoza istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu te natučenje desne lopatice. Utvrđena je blaga desktrokonveksna skolioza i alordoza, dok je ostali RTG status vratne kralježnice bio uredan. Tužitelju je preporučeno uzimanje analgetika, mirovanje, te mu je postavljena imobilizacija mekim Schantzovim ovratnikom. Sudski vještak je zaključila da pri dinamici odvijanja prometne nezgode koja proizlazi iz stanja spisa te nalaza i mišljenja prometnog vještaka, pri procijenjenoj promjeni brzine vozila u kojem se tužitelj nalazio na suvozačkom mjestu od oko 8,3 km/h, tužitelj nije mogao zadobiti istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu jer je ova promjena brzine ispod donje granice bezazlenog opterećenja, dok je mogao zadobiti natučenje desne lopatice.

10. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju sudskih vještaka, te su vještaci pozvani na usmeno obrazloženje svog nalaza.

11. Sudski vještak Robert Spudić je na prigovor tužitelja vezan za određivanje brzine kretanja vozila sudionika neposredno prije kontakta iskazao da tehničkim putem nije moguće utvrditi brzine kretanja osobnih automobila neposredno prije kontakta. Razlog tehničke nemogućnosti utvrđivanja brzine kretanja vozila je taj što policijski djelatnici nisu obavili očevid nakon nesreće tako da nije izrađena skica mjesta događaja gdje bi se vidjeli svi materijalni tragovi, a koji bi bili opisani u zapisniku o očevidu. Sudionici prometne nesreće ispunili su Europsko izvješće o prometnoj nesreći te je na osobnom automobilu tužitelja izvršena procjena štete s priloženim fotografijama. Na temelju stanja spisa, izvješća o prometnoj nesreći i izvidu štete, studijom oštećenja na vozilima odnosno izgubljenim energetskim impulsom prilikom kontakta te masama vozila određena je približna naletna brzina osobnog automobila tužitelja. Naletna brzina osobnog automobila tužitelja određena je prema oštećenjima na osobnim automobilima. Na osobnom automobilu tužitelja je oštećena PVC obloga prednjeg branika, a na osobnom automobilu osiguranika tuženika oštećen je plastični poklopac naplatka vozila i naplatak stražnjeg lijevog kotača. Bez obavljenog izvida štete osobnog automobila tuženika nije moguće utvrditi da li su na tom vozilu eventualno nastala i neka druga oštećenja. Pri izradi nalaza i mišljenja imao je u vidu izjave sudionika prometne nesreće. Iskazana brzina kretanja osobnog automobila osiguranika tuženika od oko 40-45 km/h ne utječe na dinamiku kretanja vozila tužitelja. Prema iskazu tužitelja da je vozio brzinom od 30 km/h, a kako je naletna brzina iznosila oko 15km/h, zaključio je da je vozač osobnog automobila neposredno prije kontakta reagirao kočenjem. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li poklopac motora stoji u prirodnom položaju, sudski vještak je iskazao da se na fotografijama vidi da poklopac motora nije skroz zatvoren, odnosno da ne prileže u čašici koja drži poklopac motora, no prema dostavljenom izvidu štete vidljivo je da je oštećena samo obloga prednjeg branika i da nema dijelova za popravak vozila. Na postavljeno pitanje je li pri ovakvoj dinamici nastanka štetnog događaja moguće oštećenje poklopca motora, iskazao je da bi za tako oštećenje bila potrebna veća naletna brzina, a ujedno bi onda bilo oštećeno i prednje desno kutno svjetlo te ukrasna maska vozila.

12. Sudski vještak dr. Vedrana Petrovečki je na postavljeno pitanje na temelju čega je došla do zaključka da tužitelj nije zadobio ozljede koje proizlaze iz medicinske dokumentacije odgovorila da se postojanje uzročno posljedične veze bazira na prometno tehničkom vještačenju te na podacima iz medicinske dokumentacije, ne ulazeći pri tome u konkretne postupke koji su provedeni tijekom prvog pregleda, već oslanjajući se na podatke u stručnoj literaturi, uzimajući pri tome samo postavljene dijagnoze koje proizlaze iz medicinske dokumentacije. U konkretnom slučaju u dinamici prometne nesreće koja proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka tužitelj nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice pri procijenjenoj promjeni brzine od oko 8,3 km/h. Kada se postavlja pitanje jesu li u medicinskoj dokumentaciji navedeni simptomi koji bi upućivali da bi ozljeda vratne kralježnice bila objektivno utvrđena, iskazala je da bi sudsko medicinski izolirano gledajući mogli reći da je ta dijagnoza objektivno utvrđena jer je kralježnica tužitelja bila bolna i muskulatura vratne kralježnice napeta te da su simptomi bili prisutni i 20 dana nakon ozljede. Na postavljeno pitanje preporuča li se pacijentima sa dijagnozom ozljede vratne kralježnice nošenje Schantzovog ovratnika iskazala je da je to jedna od metoda liječenja trzajne ozljede vratne kralježnice pri čemu bi trebalo koristiti tvrdi Schantzov ovratnik. Nadalje je navela da kada je riječ o trzajnog ozljedi vratne kralježnice, samo teži oblici trzajne ozljede imaju za posljedicu oštećenja koštanih struktura vratne kralježnice. U pravilu se radi o blažim oblicima trzajne ozljede vratne kralježnice kada nema oštećenja na kostima, već se radi o promjenama u mišićima tj mekim tkivima koja bi se trebala očitovati pojavom sitnih mikroskopskih krvarenja zbog pucanja mišićnih vlakana, što nije dostupno niti jednom metodom slikovne obrade vratne kralježnice već se o mogućoj trzajnoj ozljedi vratne kralježnice zaključuje temeljem indirektnih pokazatelja. Kod dijagnoze natučenja lopatice, koju je prihvatila, zapravo nije riječ o oštećenju koštanih struktura, već o bolnosti u mekim tkivima odnosno mišićima područja lopatice, u konkretnom slučaju desne lopatice. Da bi nastale koštane ozljede kapule u smisli prijeloma trebaju djelovati izrazito jake mehaničke sile koje bi doveze do takove ozljede, a iste u konkretnoj slučaju i s obzirom na iskazanu promjenu brzine nisu mogle nastati. Ozljeda u vidu natučenja mišića iznad lopatice odnosno mekih tkiva u području iznad lopatice u konkretnom slučaju mogla nastati neovisno o trzajnoj ozljedi vratne kralježnici a s obzirom na dinamiku kretanja tijela u predmetom štetnom događaju. Zaključak o mogućnosti nastanka ozljede tužitelja u konkretnom slučaju donesen je temeljem prometno tehničkog vještačenja, promjene brzine vozila u kojem se tužitelj nalazio te podataka o okolnostima odvijanja prometne nesreće, kao i ozljedama koje je prema medicinskoj dokumentaciji zadobio tužitelj. Prilikom davanja ocjene o mogućnosti nastanka trzajne ozljede vratne kralježnice, uzela je u obzir prethodno postojeće oštećenje vratne kralježnice tužitelja, ali je temelj njezinog zaključka primjena brzine koja je izračunata po prometnom vještaku.

13. Sud je u cijelosti prihvatio kombinirani nalaz sudskih vještaka mr. sc. Roberta Spudić dipl. ing. prometa izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, spec. sudske medicine koji je stručan, logičan i jasno obrazložen. Sudski vještak prometne struke utemeljio je svoj nalaz na činjenicama koje proizlaze iz dostupne dokumentacije, izvješća o prometnoj nesreći te izvidu štete s priloženim fotografijama, pri čemu je do zaključka o ostvarenoj promjeni brzine osobnog automobila od oko 8,3km/h, odnosno 2,1 gravitacije došao usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja. O smjeru kretanja oba vozila suglasno su iskazivali svi saslušani svjedoci i tužitelj, dok su se na različite načine očitovali o dijelovima vozila koji su u trenutku nezgode došli u kontakt. Sud se ovdje priklonio nalazu vještaka, budući da o dijelovima vozila koji su došli u kontakt jasno svjedoče podaci o nastalim oštećenjima, a o pravilnosti zaključka vještaka da je osobni automobil tužitelja više prednjim desnim dijelom vozila naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila osiguranika tuženika u području stražnjeg lijevog kotača govori u skica o položaju vozila u trenutku kontakta koju je prilikom ispunjavanja Europskog izvješća sačinio vozač vozila u kojem se nalazio tužitelj, što je potvrdio u svom iskazu. Sudski vještak, spec. sudske medicine čiji je zadatak bio utvrditi postojanje uzročne veze između prometne nezgode i tjelesnih ozljeda na način da odgovori na pitanje je li pri utvrđenoj promjeni brzina tužitelj mogao zadobiti ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji, ispravno je utemeljila svoj nalaz na zaključku sudskog vještaka za promet i ozljedama koje je prema medicinskoj dokumentaciji zadobio tužitelj. Ovdje treba napomenuti kako iz iskaza samog tužitelja proizlazi da je nakon prometne nezgode imao je problema sa donjim dijelom kralježnice u trajanju od oko 2 tjedna, a ne sa vratnom (cervikalnom) kralježnicom, kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije.

14. Na temelju provedenog kombiniranog prometnog i sudsko medicinskog vještačenja utvrđeno je, dakle, da ne postoji uzročna veza između ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju i postavljene dijagnoze istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu, dok je ta veza potvrđena u odnosu na postavljenu dijagnozu natučenja desne lopatice.

15. U svrhu utvrđivanja visine postavljenog tužbenog zahtjeva sud je rješenjem od 9. listopada 2023. odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem i pozvao tužitelja da u određenom roku izvrši uplatu predujma za vještačenje uz upozorenje da će sud odustati od izvođenja tog dokaza ukoliko predujam ne bude uplaćen. Tužitelj do zaključenja glavne rasprave nije postupio po navedenom rješenju te je sud u konačnici odustao od izvođenja tog dokaza, a stranke su iskazale da daljnjih dokaznih prijedloga nemaju te predložile zaključenje glavne rasprave.

16. Kako tužitelj nije dokazao visinu svog tužbenog zahtjeva, valjalo je isti odbiti u cijelosti.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tuženiku pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za sastav obrazloženih podnesaka od 28. ožujka 2019., 29. svibnja 2020. i 1. ožujka 2022. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za zastupanje na ročištima 26. ožujka 2019., 7. svibnja 2019., 4. rujna 2019., 5. studenog 2019., 5. listopada 2020., 9. listopada 2023. i 12. veljače 2025. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.1 OT), za pristup na ročišta 16. prosinca 2019., 3. lipnja 2020., 13. ožujka 2023. i 14. siječnja 2025. u iznosima od po 50,00 eura (Tbr. 9.5 OT), sa pripadajućim PDV-om od 25%, putni trošak svjedoka u iznosu od 12,81 euro te trošak vještačenja u iznosu od 398,16 eura ili ukupno 3.410,97 eura.

18. Tuženiku nije priznato pravo na trošak u visini sudske pristojbe na odgovor na tužbu, jer taj trošak nije dospio (čl. 4. st. 1. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama "Narodne novine" br. 118/18., 51/23.).

U Zagrebu, 21. ožujka 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika