Broj: Ppž-1971/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽHI i dr., zbog prekršaja iz članka 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.) i dr., odlučujući o žalbi okr. ŽHI, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 31. siječnja 2022., broj: 65. Pp - 2937/2021, u sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Povodom žalbe okr. ŽHI, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 118/18. i 114/2022.), protiv okr. ŽHI (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),

ODBIJA SE OPTUŽBA

1. da 21. lipnja 2021., u 01,05,00 sati u Jastrebarskom, Strossmajerov trg 1, po dolasku policijskih službenika na intervenciju, kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti drugi dokument na temelju kojeg bi se mogao utvrditi njegov identitet, zbog čega je identitet utvrđen uvidom u Informacijski sustav MUP-a,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“ broj 62/2015., 42/2020. i 144/2020.).

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. VHI u odnosu na prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici je bespredmetna.

III. Uslijed odluke pod I. te u povodu žalbe okr. ŽHI, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela te odluci o kazni na način da se postupanje okr. ŽHI, činjenično opisano u točki 1.) izreke, pravno označava kao prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994. i 114/2022.), dok se postupanje okr. ŽHI, činjenično opisano u točki 2.) izreke, pravno označava kao prekršaj iz članka 17. istog zakona, pa se na temelju tog zakonskog propisa, okr. ŽHI za prekršaj iz točke 1.) utvrđuje novčana kazna od 170,00 (sto sedamdeset) eura, dok mu se za prekršaj iz točke 2.) utvrđuje novčana kazna od 100,00 (sto) eura, pa se na temelju članka 39. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izriče ukupna novčana kazna 270,00 (dvjesto sedamdeset) eura, u koju se na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, uračunava vrijeme uhićenja 21. lipnja 2021., kao 39,82 eura u izrečenu novčanu kaznu, pa je okr. ŽHI preostalo za platiti novčanu kaznu 230,18 eura (dvjesto trideset eura i osamnaest centi), koju kaznu je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog iznosa izrečene novčane kazne.

IV. Odbija se žalba okr. ŽHI kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana presuda.

V. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. ŽHI je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 20,00 (dvadeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 31. siječnja 2022., broj: 65. Pp - 2937/2021, proglašen je krivim okr. ŽHI da je, na način činjenično opisan u točki 1.), izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, utvrđena novčana kazna od 1.338,75 kuna, što je protuvrijednost 350,00 DEM odnosno 178,50 eura, na način činjenično opisan u točki 2.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, utvrđena novčana kazna od 765,00 kune, što je protuvrijednost 200 DEM, odnosno 102,00 eura te da je na način činjenično opisan u točki 3.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 29. stavak 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, za koji mu je, utvrđena novčana kazna od 200,00 kuna pa mu je, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna od 2.303,75 kuna, u koju se uračunava vrijeme uhićenja 21. lipnja 2021., kao 300,00 kuna u izrečenu novčanu kaznu, pa je okrivljeniku preostalo za platiti novčanu kaznu od 2.003,75 kune, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.

1. Istom presudom, proglašen je krivim i okr. ŽH da je na način

činjenično opisan u izreci probijane presude počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna od 382,50 kune, što je protuvrijednost 100 DEM, odnosno 51,00 eura, koju je dužan platit u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.

2. Protiv te presude, okr. ŽHI osobno je pravodobno podnio žalbu, ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitao je po službenoj dužnosti jesu li presudom na štetu žalitelja povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Tako je ovaj sud ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je u odnosu na prekršaj iz članka 29. stavak 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, za koji je okrivljenik proglašen krivim u točki 3.) izreke pobijane presude, nastupila zastara prekršajnog progona, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za to djela prekršaja, a uslijed čega je žalba okrivljenika u tom dijelu postala bespredmetna.

5.1. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je prekršaj iz članka 29. stavak 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, činjenično opisan u točki 3. ) izreke pobijane presude, počinio 21. lipnja 2021.

5.2. Kako u Zakonu o osobnoj iskaznici nema posebnih odredaba o zastari prekršajnog progona, to zastaru treba cijeniti prema odredbama Prekršajnog zakona.

5.3. Odredbom članka 13. stavak 2. Prekršajnog zakona propisano je „prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog“. Odredbom članka 239. stavka 1. točka. 2. Prekršajnog zakona, propisano je da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog, između ostalog, i za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna (663,61 eura) za fizičku osobu.

5.4. Slijedom navedenog, a imajući na umu visinu propisanu kaznu za prekršaj za koji je okr. ŽHI proglašen krivim u točki 3.) izreke pobijane presude i to od 20,00 eura, očigledno je da se radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog.

5.5. No, za procesni režim primjene pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani odredbom članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na predmetne, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

5.6. Budući da se u ovom prekršajnom postupku, kako je to već navedeno, okrivljenik teretio za predmetni prekršaj, počinjen 21. lipnja 2021., to je pravilnom primjenom odredbe članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, zbog čega u odnosu na ovaj prekršaj više nije moguć prekršajni progon, pa je na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, trebalo odbiti optužbu na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

5.7. Slijedom navedenog, žalba okrivljenika u odnosu na prekršaj iz točke 3.) izreke pobijane presude je bespredmetna.

6. Žaleći se zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni okr. ŽHI ističe da mu nakon što otplati ratu kredita ostane 4.250,00 kuna mjesečno, da živi sa bolesnom majkom koja ima status majke njegovateljice jer mu je sestra 100% invalid te sa još 9 braće i bez oca koji se odselio prije 6 godina pa sa svojim primanjima mora doprinositi održavanju obitelji, radi čega izrečenu novčanu kaznu smatra previsokom.

6.1. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake iz točke I. ove drugostupanjske odluke te uslijed preinake u pravnoj oznaci djela iz točke III. ove drugostupanjske odluke (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, budući da žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

6.1. Prvenstveno se ističe, da je u povodu žalbe, a ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrđeno da je pobijanom presudom, postupanje okrivljenika, činjenično opisano u točki 1.) i 2.) izreke pobijane prvostupanjske presude, pravno označeno kao prekršaj iz članka 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.).

6.2. Međutim, nakon donošenja nepravomoćne presude, stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 114/2022.), koji je u konkretnom slučaju u odnosu na prekršaje činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude blaži za počinitelja, budući da za predmetni prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu.

6.3. Naime, prema članku 6. i 14. tog Zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, postupanje za koje je okr. ŽHI proglašen krivim predstavlja ostvarenje prekršaja iz članka 6. Zakona, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 20,00 do 170,00 eura, a što je protuvrijednost 150,69 do 1.280,87 kuna, dok je za prekršaj koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenik proglašen krivim bila propisana novčana kazna u iznosu od 50 do 350 dem, revalorizirano po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2001., odnosno od 25,56 do 178,95 eura prema obračunskom koeficijentu konverzije DEM-a u eur-e Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja 2002.), dok je za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisana novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura, a što je protuvrijednost od 150,69 kuna do 753,45 kuna, dok je za taj prekršaj koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i za koji je okrivljenik proglašen krivim bila propisana novčana kazna u iznosu od 50 do 200 dem, revalorizirano po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2001., odnosno od 25,56 do 102,30 eura prema obračunskom koeficijentu konverzije DEM-a u eur-e Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja 2002.

6.4. Prema odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja.

6.4.1. Budući da su prekršaji za koje je okr. ŽHI proglašen krivim, počinjeni 21. lipnja 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), te budući da je danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (1. siječnja 2023.) stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je u odnosu na predmetne prekršaje blaži za počinitelja, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti.

6.4.2. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja iz izreke pobijane presude, kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

6.5. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je utvrđena novčana kazna 170,00 eura za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te novčana kazna od 100,00 eura za prekršaj iz točke 17. istog Zakona, a potom i izrečena ukupna novčana kazna, primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Po ocjeni ovog suda novčana kazna, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer je izrečena u zakonom propisanom maksimalnom iznosu za prekršaje iz članka 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao blaža vrsta kazne budući da je za predmetne prekršaje osim novčane kazne alternativno propisana i kazna zatvora, kao teže vrsta kazne.

7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eur-a ) pa iznos od 20,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika niti osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.

8. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. (točka I. i III.) i članka 205. (točka IV.) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 21. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravaka za spis, okrivljenika i tužitelja.