Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava Fašizma 7
Poslovni broj: P-1810/2021-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja AM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Odvjetničkog ureda Boris Gregović i dr., odvj. iz Rijeke, protiv tuženika Porsche Mobiliti d.o.o., Zagreb, Velimira Škorpika 21, OIB 36514183925, zastupan po punomoćniku Odvjetničkom društvu Stefanović i partneri, odvj. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, uz primjenu odredbe čl. 335 Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), objavivši 21. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se ništetnim dio odredbe članka II. Ugovora o kreditu br. 02947 sklopljenog 12. rujna 2008. između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao davatelja kredita, a kojom je ugovoreno kako se glavnica kredita veže uz valutu CHF.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 14.075,73 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 30. lipnja 2011. po stopi od 14% godišnje, od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na iznose kako slijedi:
- na iznos od 9,08 EUR, počevši od 14.11.2008. pa do isplate,
- na iznos od 0,19 EUR, počevši od 13.10.2006. pa do isplate,
- na iznos od 7,01 EUR, počevši od 15.12.2008. pa do isplate,
- na iznos od 0,14 EUR, počevši od 14.11.2008. pa do isplate,
- na iznos od 15,32 EUR, počevši od 16.1.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,01 EUR, počevši od 15.12.2008. pa do isplate,
- na iznos od 17,10 EUR, počevši od 12.2.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,37 EUR, počevši od 16.1.2009. pa do isplate,
- na iznos od 17,99 EUR, počevši od 16.3.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,38 EUR, počevši od 16.4.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,06 EUR, počevši od 12.2.2009. pa do isplate,
- na iznos od 15,65 EUR, počevši od 16.4.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,39 EUR, počevši od 13.5.2009. pa do isplate,
- na iznos od 14,44 EUR, počevši od 13.5.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,37 EUR, počevši od 16.6.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,61 EUR, počevši od 16.7.2009. pa do isplate,
- na iznos od 12,04 EUR, počevši od 16.6.2009. pa do isplate,
- na iznos od 10,55 EUR, počevši od 16.7.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,39 EUR, počevši od 17.8.2009. pa do isplate,
- na iznos od 10,59 EUR, počevši od 17.8.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,33 EUR, počevši od 16.9.2009. pa do isplate,
- na iznos od 12,39 EUR, počevši od 16.9.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,37 EUR, počevši od 17.10.2009. pa do isplate,
- na iznos od 11,09 EUR, počevši od 17.10.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,60 EUR, počevši od 16.11.2009. pa do isplate,
- na iznos od 11,18 EUR, počevši od 16.11.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,46 EUR, počevši od 17.12.2009. pa do isplate,
- na iznos od 12,12 EUR, počevši od 17.12.2009. pa do isplate,
- na iznos od 0,51 EUR, počevši od 20.1.2010. pa do isplate,
- na iznos od 15,30 EUR, počevši od 20.1.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,46 EUR, počevši od 15.2.2010. pa do isplate,
- na iznos od 17,11 EUR, počevši od 15.2.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,43 EUR, počevši od 18.3.2010. pa do isplate,
- na iznos od 17,09 EUR, počevši od 18.3.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,60 EUR, počevši od 16.4.2010. pa do isplate,
- na iznos od 22,34 EUR, počevši od 16.4.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,92 EUR, počevši od 18.5.2010. pa do isplate,
- na iznos od 20,57 EUR, počevši od 18.5.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,25 EUR, počevši od 18.6.2010. pa do isplate,
- na iznos od 23,18 EUR, počevši od 18.6.2010. pa do isplate,
- na iznos od 31,66 EUR, počevši od 19.7.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,49 EUR, počevši od 18.6.2010. pa do isplate,
- na iznos od 28,55 EUR, počevši od 16.8.2010. pa do isplate,
- na iznos od 0,47 EUR, počevši od 19.7.2010. pa do isplate,
- na iznos od 37,76 EUR, počevši od 16.9.2010. pa do isplate,
- na iznos od 1,38 EUR, počevši od 16.8.2010. pa do isplate,
- na iznos od 33,03 EUR, počevši od 19.10.2010. pa do isplate,
- na iznos od 1,65 EUR, počevši od 16.9.2010. pa do isplate,
- na iznos od 29,20 EUR, počevši od 16.11.2010. pa do isplate,
- na iznos od 1,85 EUR, počevši od 19.10.2010. pa do isplate,
- na iznos od 38,18 EUR, počevši od 17.12.2010. pa do isplate,
- na iznos od 3,58 EUR, počevši od 16.11.2010. pa do isplate,
- na iznos od 46,66 EUR, počevši od 10.2.2011. pa do isplate,
- na iznos od 5,20 EUR, počevši od 17.12.2010. pa do isplate,
- na iznos od 1,20 EUR, počevši od 10.2.2011. pa do isplate,
- na iznos od 43,59 EUR, počevši od 16.2.2011. pa do isplate,
- na iznos od 46,92 EUR, počevši od 17.3.2011. pa do isplate,
- na iznos od 0,58 EUR, počevši od 16.2.2011. pa do isplate,
- na iznos od 40,43 EUR, počevši od 20.4.2011. pa do isplate,
- na iznos od 0,39 EUR, počevši od 17.3.2011. pa do isplate,
- na iznos od 43,40 EUR, počevši od 16.5.2011. pa do isplate,
- na iznos od 1,31 EUR, počevši od 20.4.2011. pa do isplate,
- na iznos od 56,28 EUR, počevši od 21.6.2011. pa do isplate,
- na iznos od 2,76 EUR, počevši od 16.5.2011. pa do isplate,
- na iznos od 51,97 EUR, počevši od 20.7.2011. pa do isplate,
- na iznos od 2,50 EUR, počevši od 21.6.2011. pa do isplate,
- na iznos od 72,27 EUR, počevši od 20.9.2011. pa do isplate,
- na iznos od 8,75 EUR, počevši od 20.7.2011. pa do isplate,
- na iznos od 86,07 EUR, počevši od 11.10.2011. pa do isplate,
- na iznos od 51,68 EUR, počevši od 4.11.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,07 EUR, počevši od 24.11.2011. pa do isplate,
- na iznos od 50,71 EUR, počevši od 24.11.2011. pa do isplate,
- na iznos od 8,65 EUR, počevši od 21.12.2011. pa do isplate,
- na iznos od 51,14 EUR, počevši od 21.12.2011. pa do isplate,
- na iznos od 8,77 EUR, počevši od 17.1.2012. pa do isplate,
- na iznos od 53,64 EUR, počevši od 17.1.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,06 EUR, počevši od 16.2.2012. pa do isplate,
- na iznos od 56,50 EUR, počevši od 16.2.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,39 EUR, počevši od 15.3.2012. pa do isplate,
- na iznos od 55,73 EUR, počevši od 15.3.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,31 EUR, počevši od 19.4.2012. pa do isplate,
- na iznos od 54,40 EUR, počevši od 19.4.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,16 EUR, počevši od 16.5.2012. pa do isplate,
- na iznos od 54,92 EUR, počevši od 16.5.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,21 EUR, počevši od 15.6.2012. pa do isplate,
- na iznos od 56,32 EUR, počevši od 15.6.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,37 EUR, počevši od 26.7.2012. pa do isplate,
- na iznos od 55,25 EUR, počevši od 26.7.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,25 EUR, počevši od 13.8.2012. pa do isplate,
- na iznos od 55,52 EUR, počevši od 13.8.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,28 EUR, počevši od 18.9.2012. pa do isplate,
- na iznos od 53,84 EUR, počevši od 18.9.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,09 EUR, počevši od 16.10.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,06 EUR, počevši od 21.11.2012. pa do isplate,
- na iznos od 52,56 EUR, počevši od 16.10.2012. pa do isplate,
- na iznos od 54,63 EUR, počevši od 21.11.2012. pa do isplate,
- na iznos od 9,31 EUR, počevši od 2.1.2013. pa do isplate,
- na iznos od 53,31 EUR, počevši od 2.1.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,34 EUR, počevši od 26.1.2013. pa do isplate,
- na iznos od 54,67 EUR, počevši od 26.1.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,68 EUR, počevši od 14.2.2013. pa do isplate,
- na iznos od 51,10 EUR, počevši od 14.2.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,38 EUR, počevši od 15.3.2013. pa do isplate,
- na iznos od 52,58 EUR, počevši od 15.3.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,57 EUR, počevši od 17.4.2013. pa do isplate,
- na iznos od 53,61 EUR, počevši od 17.4.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,70 EUR, počevši od 11.6.2013. pa do isplate,
- na iznos od 52,62 EUR, počevši od 11.6.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,57 EUR, počevši od 10.7.2013. pa do isplate,
- na iznos od 48,85 EUR, počevši od 10.7.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,70 EUR, počevši od 13.7.2013. pa do isplate,
- na iznos od 9,93 EUR, počevši od 29.8.2013. pa do isplate,
- na iznos od 46,76 EUR, počevši od 18.7.2013. pa do isplate,
- na iznos od 48,96 EUR, počevši od 29.8.2013. pa do isplate,
- na iznos od 10,24 EUR, počevši od 23.9.2013. pa do isplate,
- na iznos od 10,60 EUR, počevši od 17.10.2013. pa do isplate,
- na iznos od 50,05 EUR, počevši od 23.9.2013. pa do isplate,
- na iznos od 51,88 EUR, počevši od 17.10.2013. pa do isplate,
- na iznos od 11,06 EUR, počevši od 25.11.2013. pa do isplate,
- na iznos od 50,70 EUR, počevši od 25.11.2013. pa do isplate,
- na iznos od 10,89 EUR, počevši od 30.12.2013. pa do isplate,
- na iznos od 51,56 EUR, počevši od 30.12.2013. pa do isplate,
- na iznos od 11,22 EUR, počevši od 22.1.2014. pa do isplate,
- na iznos od 51,82 EUR, počevši od 22.1.2014. pa do isplate,
- na iznos od 11,48 EUR, počevši od 3.3.2014. pa do isplate,
- na iznos od 53,35 EUR, počevši od 3.3.2014. pa do isplate,
- na iznos od 11,84 EUR, počevši od 10.4.2014. pa do isplate,
- na iznos od 53,63 EUR, počevši od 10.4.2014. pa do isplate,
- na iznos od 12,10 EUR, počevši od 9.5.2014. pa do isplate,
- na iznos od 52,85 EUR, počevši od 9.5.2014. pa do isplate,
- na iznos od 12,65 EUR, počevši od 10.6.2014. pa do isplate,
- na iznos od 50,90 EUR, počevši od 10.6.2014. pa do isplate,
- na iznos od 12,95 EUR, počevši od 10.7.2014. pa do isplate,
- na iznos od 49,42 EUR, počevši od 10.7.2014. pa do isplate,
- na iznos od 13,33 EUR, počevši od 12.8.2014. pa do isplate,
- na iznos od 50,03 EUR, počevši od 12.8.2014. pa do isplate,
- na iznos od 14,02 EUR, počevši od 10.9.2014. pa do isplate,
- na iznos od 14,75 EUR, počevši od 30.9.2014. pa do isplate,
- na iznos od 50,47 EUR, počevši od 10.9.2014. pa do isplate,
- na iznos od 50,80 EUR, počevši od 30.9.2014. pa do isplate,
- na iznos od 50,51 EUR, počevši od 13.10.2014. pa do isplate,
- na iznos od 67,38 EUR, počevši od 17.10.2014. pa do isplate,
- na iznos od 67,97 EUR, počevši od 13.11.2014. pa do isplate,
- na iznos od 68,98 EUR, počevši od 12.1.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,45 EUR, počevši od 10.3.2015. pa do isplate,
- na iznos od 68,13 EUR, počevši od 13.2.2015. pa do isplate,
- na iznos od 64,28 EUR, počevši od 10.3.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,87 EUR, počevši od 10.4.2015. pa do isplate,
- na iznos od 63,93 EUR, počevši od 10.4.2015. pa do isplate,
- na iznos od 1,22 EUR, počevši od 11.5.2015. pa do isplate,
- na iznos od 63,53 EUR, počevši od 11.5.2015. pa do isplate,
- na iznos od 1,61 EUR, počevši od 11.6.2015. pa do isplate,
- na iznos od 62,99 EUR, počevši od 10.6.2015. pa do isplate,
- na iznos od 2,03 EUR, počevši od 9.7.2015. pa do isplate,
- na iznos od 65,02 EUR, počevši od 9.7.2015. pa do isplate,
- na iznos od 64,72 EUR, počevši od 20.7.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,31 EUR, počevši od 12.8.2015. pa do isplate,
- na iznos od 64,63 EUR, počevši od 12.8.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,39 EUR, počevši od 14.9.2015. pa do isplate,
- na iznos od 65,03 EUR, počevši od 14.9.2015. pa do isplate,
sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III. Utvrđuje se ništetnim dio odredbe članka 9. Uvjeta ugovora o kreditu br. 02947 sklopljenog 12. rujna 2008. između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao davatelja kredita, a kojom je ugovoreno kako visina mjesečnih obroka podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi kao i promjene uvjeta refinanciranja koji su temelj kalkulaciji.
IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 447,78 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 30. lipnja 2011. po stopi od 14% godišnje, od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na iznose kako slijedi
- na iznos od 4,46 EUR, počevši od 16.1.2009. pa do isplate,
- na iznos od 4,45 EUR, počevši od 16.2.2009. pa do isplate,
- na iznos od 4,45 EUR, počevši od 16.3.2009. pa do isplate,
- na iznos od 6,79 EUR, počevši od 16.4.2009. pa do isplate,
- na iznos od 6,76 EUR, počevši od 16.5.2009. pa do isplate,
- na iznos od 6,74 EUR, počevši od 16.6.2009. pa do isplate,
- na iznos od 6,78 EUR, počevši od 16.7.2009. pa do isplate,
- na iznos od 6,80 EUR, počevši od 16.8.2009. pa do isplate,
- na iznos od 6,78 EUR, počevši od 16.9.2009. pa do isplate,
- na iznos od 7,56 EUR, počevši od 16.10.2009. pa do isplate,
- na iznos od 7,52 EUR, počevši od 16.11.2009. pa do isplate,
- na iznos od 7,48 EUR, počevši od 16.12.2009. pa do isplate,
- na iznos od 8,45 EUR, počevši od 16.1.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,38 EUR, počevši od 16.2.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,29 EUR, počevši od 16.3.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,24 EUR, počevši od 16.4.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,16 EUR, počevši od 16.5.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,07 EUR, počevši od 16.6.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,92 EUR, počevši od 16.7.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,82 EUR, počevši od 16.8.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,71 EUR, počevši od 16.9.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,20 EUR, počevši od 16.10.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,10 EUR, počevši od 16.11.2010. pa do isplate,
- na iznos od 8,00 EUR, počevši od 16.12.2010. pa do isplate
- na iznos od 7,91 EUR, počevši od 16.1.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,82 EUR, počevši od 16.2.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,71 EUR, počevši od 16.3.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,56 EUR, počevši od 16.4.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,46 EUR, počevši od 16.5.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,35 EUR, počevši od 16.6.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,27 EUR, počevši od 16.7.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,17 EUR, počevši od 16.8.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,05 EUR, počevši od 16.9.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,80 EUR, počevši od 16.10.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,67 EUR, počevši od 16.11.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,55 EUR, počevši od 16.12.2011. pa do isplate,
- na iznos od 7,24 EUR, počevši od 16.1.2012. pa do isplate,
- na iznos od 7,12 EUR, počevši od 16.2.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,99 EUR, počevši od 16.3.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,58 EUR, počevši od 16.4.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,45 EUR, počevši od 16.5.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,33 EUR, počevši od 16.6.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,29 EUR, počevši od 16.7.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,16 EUR, počevši od 16.8.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,03 EUR, počevši od 16.9.2012. pa do isplate,
- na iznos od 6,08 EUR, počevši od 16.10.2012. pa do isplate,
- na iznos od 5,94 EUR, počevši od 16.11.2012. pa do isplate,
- na iznos od 5,80 EUR, počevši od 16.12.2012. pa do isplate,
- na iznos od 5,78 EUR, počevši od 16.1.2013. pa do isplate,
- na iznos od 5,63 EUR, počevši od 16.2.2013. pa do isplate,
- na iznos od 5,48 EUR, počevši od 16.3.2013. pa do isplate,
- na iznos od 5,30 EUR, počevši od 16.4.2013. pa do isplate,
- na iznos od 5,14 EUR, počevši od 16.5.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,99 EUR, počevši od 16.6.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,85 EUR, počevši od 16.7.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,68 EUR, počevši od 16.8.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,53 EUR, počevši od 16.9.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,36 EUR, počevši od 16.10.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,21 EUR, počevši od 16.11.2013. pa do isplate,
- na iznos od 4,04 EUR, počevši od 16.12.2013. pa do isplate,
- na iznos od 3,88 EUR, počevši od 16.1.2014. pa do isplate,
- na iznos od 3,71 EUR, počevši od 16.2.2014. pa do isplate,
- na iznos od 3,54 EUR, počevši od 16.3.2014. pa do isplate,
- na iznos od 3,37 EUR, počevši od 16.4.2014. pa do isplate,
- na iznos od 3,19 EUR, počevši od 16.5.2014. pa do isplate,
- na iznos od 3,02 EUR, počevši od 16.6.2014. pa do isplate,
- na iznos od 2,86 EUR, počevši od 16.7.2014. pa do isplate,
- na iznos od 2,66 EUR, počevši od 16.8.2014. pa do isplate,
- na iznos od 2,48 EUR, počevši od 16.9.2014. pa do isplate,
- na iznos od 2,31 EUR, počevši od 16.10.2014. pa do isplate,
- na iznos od 2,13 EUR, počevši od 16.11.2014. pa do isplate,
- na iznos od 1,94 EUR, počevši od 16.12.2014. pa do isplate,
- na iznos od 1,83 EUR, počevši od 16.1.2015. pa do isplate,
- na iznos od 1,57 EUR, počevši od 16.2.2015. pa do isplate,
- na iznos od 1,38 EUR, počevši od 16.3.2015. pa do isplate,
- na iznos od 1,75 EUR, počevši od 16.4.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,97 EUR, počevši od 16.5.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,78 EUR, počevši od 16.6.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,58 EUR, počevši od 16.7.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,40 EUR, počevši od 16.8.2015. pa do isplate,
- na iznos od 0,20 EUR, počevši od 16.9.2015. pa do isplate,
sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
V. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.320,79 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom počevši od presuđenja pa do namirenja uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
VI. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 447,78 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i zahtjev za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 3. studeni 2021. navodi da je zaključio s tuženikom 12. rujna 2008. ugovor o kreditu br. 02947., radi kupnje osobnog vozila marke Škoda Fabia u iznosu 17.423,83 CHF uz ugovoren rok otplate 84 mjeseca. Tuženik nije banka, ali da je financijska organizacija koja se bavi kreditiranjem što jasno ukazuje da je tuženik trgovac, a tužitelj potrošač kao fizička osoba te se u konkretnom slučaju prema sudskoj praksi na njihov odnos primjenjuje, kako Zakon o obveznim odnosima, tako i Zakon o zaštiti potrošača. Na sve ugovorne odnose pa tako i na odnose između trgovaca i potrošača primjenjuju se odredbe članka 269. do 271. Zakona o obveznim odnosima o činidbi kao objektu ugovorne obveze. Unatoč tome što tuženik nije jedna od banaka osuđenih u kolektivnom postupku, meritum presude iz kolektivnog postupka potpuno je primjenjiv u konkretnom slučaju jer je kreditor na potpuno jednak netransparentan način ugovorio i promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu . Tuženik da je tužitelja propustio informirati o općem riziku vezanom uz valutnu klauzulu u CHF, o činjenici da je rizik intervalutarnih promjena i valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak neusporedivo veći u odnosu na isti takav rizik u valutnoj klauzuli vezanoj za euro jer HNB ne štiti tečaj kune prema švicarskom franku onako kako ga štiti prema euru, o tome da je rast tečaja švicarskog franka u kontekstu skorog uvođenja EURO zone gotovo potpuno neizvjestan što je utvrdio MMF još 1997. te o povećanom riziku koji donosi istovremeno ugovaranje valutne klauzule i promjenjive kamatne stope što je potvrđeno i pravomoćnom presudom u kolektivnom postupku zaštite interesa i prava potrošača, a čiji se meritum primjenjuje i u ovom postupku. Sve gore navedeno da čini ugovornu odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli nepoštenima pa samim time i ništetnima. Činjenica je da ugovor o kreditu br. 02947 sadrži odredbu kojom se glavnica kredita veže za valutu CHF, a iz takve odredbe nisu prosječnom potrošaču kao što je tužitelj, niti objašnjeni, a niti vidljivi kriteriji na temelju kojih bi on mogao predvidjeti ekonomske posljedice koje za njega proizlaze iz takve klauzule. Tuženik da nije pojedinačno pregovarao i utvrdio točne parametre i metodu izračuna koja utječe na odluku kreditora o promjeni stope prije i u vrijeme zaključenja ugovora, a što da je rezultiralo neravnotežom u pravima i obvezama ugovornih strana. Kredit da je podignut za kupovinu motornog vozila. Tuženik je povrijedio kolektivne interese i prava tužitelja kao korisnika kredita jer je koristio nepoštenu ugovornu odredbu. Ovo jer da je tuženik povrijedio odredbe Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o platnom prometu i Zakona o obveznim odnosima koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe kada je ugovorio valutnu klauzulu u dijelu čl. 2 Ugovora o kreditu broj br. 02947 od 12. rujna 2008., jer je iznos anuiteta vezao uz švicarski franak a da nije prethodno tužitelja kao potrošača informirao u cijelosti o svim parametrima što je imalo za posljedicu u pravima i obvezama ugovornih strana. Stoga predlaže da sud utvrdi ništetnom ugovornu odredbu kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u dijelu odredbe članka 9. Uvjeta ugovora o kreditu br. 02947 sklopljenog 12. rujna 2008. između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao davatelja kredita, a kojom je ugovoreno kako visina mjesečnih obroka podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi kao i promjene uvjeta refinanciranja koji su temelj kalkulaciji, te da pod navedenim uvjetima može biti promijenjena godišnja kamatna stopa na kredit kao i realna godišnja kamatna stopa na kredit., kao i ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli, te da obveže tuženika zbog ništetne promjene kamatne stope jednostranom odlukom tuženika, i promjene tečaja ugovorene valute sukl. čl. 1111 ZOO-a o stjecanju bez osnove isplatiti iznos od 17.000,00 kn i 17.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa uz nadoknadu parničnog troška. Predlaže usvajanje tužbe i tužbenog zahtjeva.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe prigovor zastare. Ugovaranje promjenjive kamatne stope da je dopušteno, a kamata je bila odrediva te ne prelazi zakonom najvišu dopuštenu stopu ugovorne kamate, stranke su ugovorile promjenjivu a ne fiksnu kamatnu stopu, a valutna klauzula je zakonom dopuštena klauzula. Granice pravomoćnosti presuda u postupku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu da se ne protežu na predmet ovog spora. Podredno i dopunski da je potrebno naglasiti da se postupak u kojem su donesene gore citirane presude vodio radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača. U tom postupku, a što je razvidno iz same naravi postupka kao i obrazloženja citiranih presuda, sudovi da nisu utvrđivali činjenice o kojima ovisi eventualno utvrđenje ništetnosti u odnosu na pojedine potrošače odnosno pojedinačne ugovore o kreditu već da su sudovi na apstraktnoj razini utvrđivali jesu li valutne klauzule i klauzule o promjenjivim kamatnim stopama nepoštene te posljedično tome ništetne. Ugovor da je prestao isplatom kredita te se ne radi o parnici za naknadu štete već stjecanje bez osnove, pa je pozivanje na zaštitu kolektivnih interesa neosnovano. Ističe da je ugovor o kreditu solemniziran a tužitelj bio upoznat sa rizikom rasta tečaja chf u odnosu na kunu ali je takav rizik prihvatio. Tuženik da je održavao učestale edukacije svojih prodavača i prodajnih predstavnika te uvijek isticao kako prilikom sklapanja ugovora s valutnim klauzulama postoji rizik radi promjene tečaja, a na koji tuženik ne utječe, ali potrošači tog rizika moraju biti svjesni. Štoviše, tuženik je nevezano za bilo koju valutu nudio jednake uvjete za sklapanje ugovora o kreditu, što tuženik dokazuje i dostavom primjerka ugovora o kreditu iz 2008. sklopljenog s valutom u EUR. O d tuženika da se ne može očekivati da klijenta informira o nečemu o čemu ni sam nema saznanja, kao što je budući smjer kretanja tečaja, pa s tim u vezi tuženik ističe recentnu praksu Suda EU u odluci A (C-186/2016). Predmetni ugovor sadrži odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te točno definirane parametre na temelju kojih dolazi do promjena kamatne stope. Tuženik nije banka, nije dionično društvo i nema svoj kapital te je bio obveznik plaćanja PDV-a. Do promjene kamatne stope je dolazilo radi zakonskih izmjena Zakona o PDV-u, tj. jer su se stope PDV-a mijenjale na temelju odluke zakonodavca. Tuženik pritom ističe kako PDV nije prihod tuženika nego prihod državnog proračuna Republike Hrvatske tako da bilo kakav rast kamate nije bio prihod tuženika, stoga ga tužitelj da ne može potraživati od tuženika. Ukoliko tužitelj smatra da je nešto preplatio na osnovu promjene kamatne stope, utoliko bi trebao tužiti Republiku Hrvatsku. Međutim, štoviše, kamatna stopa se niti jednom nije mijenjala na štetu tužitelja, već isključivo u njegovu korist. Kamatna stopa da je padala tijekom otplate. Predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva.
3. Podneskom od 2. rujna 2024. tužitelj je uredio tužbu i tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka financijske struke Goranke Šmer-Maraš.
4. Imajući u vidu da je na sastanku građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela VS RH pod brojem Su-IV-162/21 odlučeno među ostalim da je u predmetima po tužbama korisnika kredita u chf dopuštena preinaka tužbe nakon provedenog dokaza financijskim vještačenjem, te da je tužitelj tužbeni zahtjev konačno uredio sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je dopustio preinaku tužbe i riješio kao u izreci rješenja.
5. Odredbom čl. 190 st. 2 ZPP-a propisano je da iznimno od odredbe stavka 1. toga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, a st. 2 da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Stoga je sud dopustio takvu preinaku tužbe i riješio kao u izreci rješenja, sukladno čl. 190. st. 3 ZPP-a.
6. Tužitelj je podneskom od 2. rujna 2024. dijelom povukao tužbu i to za iznos od 447,78 eura, a kojem povlačenju se tuženik usprotivio slijedom čega je sud u tom dijelu zahtjev tužitelja odbio i presudio kao u točki VI. izreke presude.
7. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to Ugovor o kreditu, otplatna tablica, pregled uplata po kredit, nalaz i mišljenje vještaka financijske struke, te saslušanje tužitelja kao stranke.
8. U svom iskazu tužitelj kao stranka, navodi da je kupio osobno vozilo Fabiu a da se valuta švicarski franak naveliko reklamirala u to vrijeme kao najpovoljnija valuta pa se odlučio za tu valutu. Međutim njemu je upitno zašto je ugovorena valutna klauzula to mu nije jasno zašto bi kunu trebalo vezati uz stanju valutu. Njemu je jasno da može biti ugovorena kamata, ali zašto bi se na istu morala vezati još i valutna klauzula. Ne zna koliko je bila ugovorena kamatna stopa u ugovoru, ali on je vidio otplatni plan i jasno mu je da je bila ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Na upit suca je li mu bilo jasno o čemu će ovisiti promjena te kamatne stope, on odgovara da on nije vidoviti H i da mu to nije objašnjeno. Isto tako navodi da je on vrlo nepovjerljiv a da je u to vrijeme valuta CHF nuđena kao povoljna pa ju je i on prihvatio. Navodi kako je odlazio u poslovnicu tuženika na Škurinjama i da je tamo jedna ženska osoba s njim razgovarala te da je dolazio više puta gdje se prvo informirao o proizvodu. Na upit suca jeli ugovor pročitao odgovara da on nije stručan te da je razumio koliko je mogao. Na upit suca je li mu bilo predočena da HNB ne štiti valutu CHF u odnosu na valutu EUR, odgovara da on ne razumije pitanje, te da mu to nije bilo pojašnjeno. Vozilo koje je kupio koristio je u privatne potrebe, obitelj i odlazak na more. Navodi kako zbog preteka vremena ne može se sjetiti je li mu tuženik pojasnio o čemu će ovisiti promjena kamatne stope, niti da li su mu predočeni kakvi dokumenti, odluke banke ali da je to sve prevara. Na upit pun. tužitelja odgovara da vjerojatno je ugovor ga dočekao unaprijed tiskan, a on ga je samo potpisao. Na upit pun. tuženika odgovara da je od dokumentacije dobio otplatni plan, a da mu je prva rata bila 1.200,00 kn da bi došla na 1.800,00 kn. Na upit je li dobio otplatni plan u odnosu na valutu EUR odgovara da nije, a da je nuđenu mu od strane banke upravo CHF kao najpovoljniji te da su to govorili svima. Nije pitao postoji li mogućnost ugovora u EUR jer je ponuđen CHF kao najpovoljniji i to je kao takvo i nuđeno. Ne sjeća se je li potpis ovjerio kao javnog bilježnika misli da nije, a niti da bi mu javni bilježnik čitao ugovor. Na upit je li mu kamatna stopa rasla ili padala odgovara da nije bitna kamata već valuta te da se on fokusirao na valutnu klauzulu i nije ekonomista pa ne zna je li rasla ili padala. Ne zna je li dobivao obavijesti o promjeni kamatne stope. Ne sjeća se koliko je vremena prošlo od kada je vidio prvi put ugovor do potpisa.
9. U postupku je odlučno utvrditi jesu li tužitelju bili rastumačeni i obrazloženi svi parametri promjene kamatne stope u Ugovoru o kreditu br. 02947 od 12. rujna 2008. ili je li tužitelj kao potrošač bio upozoren od tuženika o mogućnosti rizika promjene tečaja (CHF i EURO), te valutnoj klauzuli, a što tuženik nije dokazao predloženim dokazima.
10. Uvidom u Ugovor o kreditu br. 02947 od 12. rujna 2008., utvrđeno je da je tužitelj potrošač, kao i da se radi o kreditu za kupnju vozila, dakle proizlazi iz sadržaja samog ugovora da je tužitelj potrošač, a isto je utvrđeno iz iskaza tužitelja kao stranke. .
11. Na temelju spisu priležećeg Ugovora o kreditu br. 02947 od 12. rujna 2008. a što među strankama nije ni sporno, utvrđeno je da su stranke, i to tužitelj kao korisnik kredita, i tuženik, kao davatelj kredita, sklopili ugovor na iznos od 17.423,83 chf u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju kreditora na dan plaćanja kredita s rokom vraćanja u 84 mjeseca. U čl. 9. ugovorena je promjenjiva kamatna stopa, te kako visina mjesečnih obroka podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi kao i promjene uvjeta refinanciranja koji su temelj kalkulaciji, te da pod navedenim uvjetima može biti promijenjena godišnja kamatna stopa na kredit kao i realna godišnja kamatna stopa na kredit
12. U odnosu na visinu zahtjeva tužitelja izveden je dokaz vještačenjem po vještaku financijske struke dipl. oecc. Goranki Šmer Maraš.
12. Pun. tužitelja nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik istaknuo da je ugovor o kreditu je isplaćen dana 19.9.2008. kada je početni tečaj HRK- CHF iznosio 1 CHF-4,562463 HRK, a ne kako vještakinja navodi da je datum isplate 12.9.2008. te tečaj 4,5404660. Vještakinja da utvrđuje da postoji preplata po kamatnoj stopi, pri čemu ista komparira iznose u tablici u netočnim iznosima; naime ukupan iznos CHF obroka je ugovoren u iznosu od 275,81 CHF, te krivo navodi u prva tri obroka kao veći iznos 276,81 CHF, a onda od 4. obroka nerazumljivo ukida obračunati PDV na kamatu te utvrđuje da je obrok 258,74 CHF (umjesto 276,81 CHF). Nadalje, vještakinja evidentno ne primjenjuje niti obračunati PDV na kamatu, već komparira neto iznose, a izmjene kamatne stope u konkretnom predmetu nije bilo, ista je bila fiksna, dok se izmjena kamate jedno dešavala zbog izmjene stope PDV-a kao zakonske osnove, te smanjenja kamatne stope od 15.1.2014. do 13.7.2015. u kojem vremenskom intervalu je nominalna kamatna stopa SMANJENA s 7,06% do 6,25% uslijed primjene zakonskih zahtjeva sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2013.godine. Stoga utvrđenje bilo kakve preplate po osnovi kamatne stope nije točno. Nadalje, nije jasno kako vještakinja s jedne strane komparira iznos CHF obroka of 276,81 CHF, a s druge strane CHF obrok 253,59 CHF (jer takav iznos obroka nigdje nije ugovoren). Tuženik također smatra da zadatak suda vještaku nije ispunjen niti je vještak uzeo u obzir dokumentaciju koja prileži spisu. Predlaže da vještak ispravi svoj nalaz i mišljenje, sukladno navodima tuženika u ovom podnesku, a podredno da sud odredi novu osobu vještaka radi izrade nalaza i mišljenja.
13. Navedene primjedbe vještak je otklonio navodeći kako je provedenim vještačenjem utvrdio da je datum ugovora, 12.9.2008., datum na koji se utvrđuje početni tečaj, a s obzirom da je to prvi tečaj korišten po predmetnom Ugovoru, odnosno po kojem je izvršeno fakturiranje troška, odnosno prvo zaduženje i uplata iz konto kartice. Točno je da je po kartici prvo plaćanje troškova bilo 19.9.2008. kada je 750,31 CHF plaćeno 3.406,76 HRK. Kada se iz navedenog obračuna izračuna tečaj isti je 1 CHF= 4,540466 HRK, a to je tečaj od 12.9.2008.. Ako bismo primijenili tečaj od 19.9.2008. kunski iznosi ne bi odgovarali knjigovodstvenom prometu, što bi bilo pogrešno. Nadalje, ističe vještak da ugovoreni iznos obroka 275,81 CHF tuženik nije primijenio, a što je razvidno iz knjigovodstvenih isprava predmetnog ugovora priležećih spisu. Vještak je u izračunima koristio tuženikove podatke o neto kamati i glavnici, i kamatnim stopama iz dokumentacije priležeće u spisu kako je vještak i naveo u nalazu i mišljenju. Netočan da je tuženikov navod da nije bilo promjene kamate stope. Izračunom je vještak utvrdio da je bilo promjena kamatne stope, a ista se trebala mijenjati kako je ugovoreno – uz 3M LIBOR. Kamatna stopa i obroci u početnom otplatnom planu izračunani su kako je obrazloženo u nalazu i mišljenju, a s obzirom da vrijednost početnog 3M LIBOR-a i fiksne marže u dokumentaciji nije naznačena, vještak je navedeno izračunao. Ukoliko tuženik dostavi knjigovodstvenu ispravu o primijenjenom početnom 3 M LIBOR-u i njegovoj marži, a koji neće odgovarati vještakovom izračunu, vještak će korigirati izračun, te ističe kako bi eventualna razlika u tom slučaju bila materijalno zanemariva. Preplata s osnova tečajnih razlika da se u ovom slučaju računa na osnovi neto obroka, te treba oduzeti PDV, jer se isti plaća u proračun RH. Vještak je isti izuzeo iz obračuna temeljem objektivnog provođenja izračuna na način da se za tečajne razlike po PDV-u ne tereti tuženika kada se isti zapravo plaća u proračun RH. Preplata s osnova promjene tečaja izračunata je na osnovi stvarnih uplata iz knjigovodstvenog prometa, iz kojih su izračunati iznosi u CHF i oduzet PDV iz otplatnog plana. Slijedom navedenog vještak se očituje kako je vještačenje proveo na temelju tuženikovih knjigovodstvenih podataka dostavljenih u spis, objektivno i prema pravilima znanosti i struke.
14. Temeljem tako provedenih dokaza ocjena je ovoga suda da je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan u dijelu u kojem tužitelj zahtijeva utvrđenje ništetnim ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranom Odlukom tuženika te ništetne valutne klauzule, kao i zahtjev za isplatu razlike više plaćenog zbog ništetnosti valutne klauzule i razlike zbog promjene kamatne stope, a sve iz razloga kako slijedi.
15. Navedeni Ugovor o kreditu broj br. 02947 zaključen je 12. rujna 2008., .pa se na sadržaj tog ugovora u pogledu primjene materijalno pravnog propisa glede pitanja da li su neke odredbe istoga nepoštene s obzirom na činjenice i okolnosti koje tužitelj iznosi u ovoj tužbi po ocjeni ovoga suda imaju primijeniti odredbe Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 79/2007, 125/2007; dalje ZZP/07) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ovog ugovora.
16. Odredbom čl. 96 ZZP/07 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, smatra nedopuštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.
17. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radio o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca (čl. 96 st. 2 ZZP/07).
18. Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati (čl. 96 st. 4 ZZP/07).
19. Prilikom ocjene je li određena ugovorna odredba poštena uzimat će se u obzir narav robe ili usluge koje predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije ili prilikom sklapanja ugovora, ostale ugovorne odredbe kao i neki drugi ugovor koji, u odnosu na ugovor koji se ocjenjuje, predstavlja glavni ugovor (čl. 98 ZZP/07).
20. Nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive (čl. 99 ZZP/07).
21. Nadalje odredbom čl. 102 st. 1 ZZP/03 propisano je da je nepoštena ugovorna odredba ništava.
22. Ništavost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništavost i samog ugovora ako on može opstati bez ništave odredbe (čl. 102 st. 1 i 2 ZZP/07).
23. Polazeći od iskaza tužitelja kao stranke čiji iskaz ovaj sud prihvaća, jer tuženik ne dokazuje suprotno, ovaj sud utvrđuje da se prije sklapanja Ugovora o spornoj ugovornoj odredbi u odnosu na ugovorenu valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu predmetnog ugovora nije pregovaralo, s time da je iz sadržaja spisu priležećeg ugovora vidljivo da se radi o standardnom ugovoru o kreditu.
24. Tužitelj navodi da djelatnik tuženika nije upozorio tužitelja na rizike zaključenja ugovora s valutnom klauzulom i kamatnom stopom, u odnosu na valutu chf, da se nije pregovaralo prije potpisivanja istog, a tuženik niti ne dostavlja materijalnu dokumentaciju koja bi dokazivala suprotno, pa tuženik nije dokazao da je jasno i razumljivo predočio tužitelju sve parametre prije zaključenja ugovora o kreditu.
25.Tuženik u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 6 st. 4 ZZP/07 nije dokazao da se je o valutnoj klauzuli ili promjenjivoj kamatnoj stopi pojedinačno pregovaralo, teret dokaza koje činjenice je ležao na istome.
26. Navedeno neovisno od toga što tuženik nije bio stranka u postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom, kojom odlukom Visokog trgovačkog suda RH u Zagrebu br. Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. je pravomoćno odlučeno o kolektivnoj tužbi podignutoj radi zaštite kolektivnih interesa potrošača. Ovo jer tužitelj kao potrošač može u predmetnom parničnom postupku dokazivati nepoštenost i ništetnost ugovornih odredbi ugovora o kreditu, neovisno od toga što odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnog interesa potrošača u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača nema izravan učinak na tuženika ( a koja odredba obvezuje ostale sudove u postupku koje potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika kako je to i propisano odredbom čl. čl. 118 ZZP (Narodne novine broj 41 /14, 44/14, 110/15 i 14/19, dalje ZZP/14) koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja parničnog postupka)
27. Tužitelj kao potrošač i kao osoba kojoj je postupanjem trgovca prouzročena šteta može pokrenuti pred nadležnim sudom postupak protiv osobe koja je nedopuštenim postupanjem prouzročila štetu ili postupak za poništenje ili utvrđivanje ništavosti ugovora koji je sklopljen pod utjecajem nedopuštenog postupanja ili bilo koji drugi postupak kojim će zahtijevati ostvarenje prava koja mu pripadaju na temelju pravila o zaštiti potrošača.
28. U konkretnom slučaju, podnošenjem tužbe u ovom postupku tužitelj sukladno odredbi čl. 140 Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj Narodne novine br. 79/2007, 125/2007, 79/2009, 89/2009, 75/2009, 133/2009, 78/2012, 56/2013, 41/2014, dalje ZZP/07) važećeg u vrijeme podnošenja tužbe, ima pravo i legitimaciju za pokretanje postupka kao što je konkretni, te je i pokrenuo ovaj postupak kojim zahtijeva ostvarenje prava koja mu pripadaju na temelju pravila o zaštiti potrošača. .
29. Cijeneći sadržaj Ugovora o kreditu, ocjena je ovoga suda da takva odredba predstavlja ugovornu odredbu čiji je sadržaj jasan i lako uočljiv, ali ne i ugovornu odredbu čiji je sadržaj lako razumljiv , pa kako takva ugovorna odredba ne predstavlja lako razumljivu ugovornu odredbu to se na takvu odredbu suprotno mišljenju tuženika isticanog tijekom postupka ne može primijeniti odredba čl. 99 ZZP/07 koja propisuje nedopuštenost ocjene pojedinih ugovornih odredbi.
30. Kako je predmetna odredba ugovora jasna i lako uočljiva ali ne i lako razumljiva to je dopušteno ocjenjivati je li predmetna ugovorna odredba poštena ili ne.
31. Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nedopuštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača kako je to i propisano odredbom čl. 96 ZZP/07.
32. O valutnoj klauzuli kako je to naprijed i iznijeto nije se pojedinačno pregovaralo time da po ocjeni ovoga suda sporna odredba predstavlja odredbu koja nije lako razumljiva i koja suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana sve na štetu tužitelja kao potrošača posljedično čemu se takva ugovorna odredba u smislu naprijed citirane odredbe čl. 96 ZZP/07 smatra nepoštenom.
33. Jedna od osnovnih načela obvezno pravnih odnosa su načelo ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu čl. 3 ZOO/05 te načelo savjesnosti i poštenja čl. 4 ZOO-a.
34. Načelo savjesnosti i poštenja u smislu odredbe čl. 4 ZOO-a podrazumijeva da su sudionici u obvezno pravnim odnosima dužni međusobno postupati obzirno, uvažavati međusobna prava i interese, pri tome vodeći računa o smislu i svrsi obvezno pravnog odnosa. Kao mjerilo ponašanja na strani potrošača, po ocjeni ovoga suda, treba biti ponašanje prosječnog čovjeka ili prosječnog potrošača, a kao mjerilo ponašanja na strani tuženika kao tuženika mora biti ponašanje urednog i savjesnog gospodarstvenika.
35. Odredbe Ugovora kojima je ugovoreno da se glavnica i iznos anuiteta veže uz valutu švicarski franak (CHF) u pogledu dijelova kojih odredbi tuženik nije dokazao da se je pojedinačno pregovaralo niti da je tužitelj kao potrošač u cijelosti jasno i transparentno informiran o svim rizicima koja prati ugovorenu valutu CHF ili pak tužitelju jasno objasnili neke kriterije o kojima ovisi promjena tečaja, a što u konačnosti nije navedeno niti u ugovoru.
36. Činjenica je da je tužitelju u vrijeme sklapanja ugovora bilo poznato da će se povrat obveza iz ugovora vršiti po tečaju CHF , te da je tužitelj kao korisnik bio upoznat s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalih uslijed promjene tečaja, no ta činjenica sama po sebi ne predstavlja okolnost zbog kojih bi među strankama ugovorena valutna klauzula u CHF u konkretnom slučaju bila valjana. Ono što je odlučno u konkretnom slučaju je činjenica da je predmetni ugovor za kupnju vozila sklopljen na duže vremensko razdoblje, te da tuženik tužitelju prilikom i u vrijeme sklapanja ugovora nije dao nikakvih informacija vezano uz ugovorenu valutnu klauzulu u CHF temeljem kojih bi tužitelj u vrijeme sklapanja ugovora mogao procijeniti da će iznosi anuiteta u protuvrijednosti kuna znatno porasti, kao što je to u ovom slučaju, niti je tužitelj u vrijeme sklapanja ugovora mogao procijeniti takve ekonomske posljedice. Stoga je zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnom ugovorene valutne klauzule vezano uz chf sukladno odredbi čl. 322. st. 1 ZOO-a valjalo usvojiti i presuditi kao u točki I. izreke presude.
37. Slijedom svega iznijetog u postupku, tužitelj je dokazao da ima položaj potrošača, budući da tuženik nije s uspjehom osporio iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da je motorno vozilo kupio za osobne potrebe i to sredstvima ugovora o leasingu, već tuženik iznosi navode samo paušalno, pa je ocjena suda da tužitelj kao potrošač uživa zaštitu prava prema odredbama ZZP/07 koji se primjenjuje na ovaj ugovorni odnos stranaka, u dijelu kojim je ugovorena valutna klauzula u CHF .
38. Isto tako, kako tuženik nije dokazao da bi se o čl. 9. Ugovora o kreditu pregovaralo prije potpisivanja istog, jer tuženik niti ne dostavlja materijalnu dokumentaciju koja bi dokazivala suprotno, to nije dokazao da je jasno i razumljivo predočio tužitelju sve parametre prije zaključenja Ugovora o kreditu iz kojih bi bila razvidna formula po kojoj se kamatna stopa mijenja.
39. Cijeneći sadržaj sporne odredbe čl. 9. Ugovora o kreditu kojom je ugovoreno da je kamatna stopa promjenjiva, da se za vrijeme trajanja ugovora mogu vršiti promjene ugovorene kamatne stope jer visina mjesečnih obroka podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi kao i promjene uvjeta refinanciranja koji su temelj kalkulaciji, te da pod navedenim uvjetima može biti promijenjena godišnja kamatna stopa na kredit kao i realna godišnja kamatna stopa na kredit, ocjena je ovoga suda da takva odredba predstavlja ugovornu odredbu čiji je sadržaj jasan i lako uočljiv, ali ne i ugovornu odredbu čiji je sadržaj lako razumljiv , pa kako takva ugovorna odredba ne predstavlja lako razumljivu ugovornu odredbu to se na takvu odredbu suprotno mišljenju tuženika isticanog tijekom postupka ne može primijeniti odredba čl. čl. 99 ZZP/07 koja propisuje nedopuštenost ocjene pojedinih ugovornih odredbi.
40. O odredbi čl. 9. Ugovora o kreditu kako je to naprijed i iznijeto nije se pojedinačno pregovaralo, time da po ocjeni ovoga suda sporna odredba predstavlja odredbu koja nije lako razumljiva i koja suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana sve na štetu tužitelja kao potrošača posljedično čemu se takva ugovorna odredba u smislu naprijed citirane odredbe smatra nepoštenom.
Naime, sporna odredba čl. 9. među strankama zaključenog ugovora nije lako razumljiva jer u odnosu na vrijeme sklapanja ugovora, ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu za cijelo vrijeme trajanja ugovora ne sadrži bilo kakav kriterij, bilo kakav parametar niti bilo kakav precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope o kojem bi tužitelj kao potrošač bio informiran u vrijeme i prilikom sklapanja ugovora. Tom ugovornom odredbom nisu definirani niti ugovorni bilo kakvi parametri te uvjeti koji prate promjenu prvotno ugovorene kamatne stope nakon zaključenja ugovora o kreditu, a o kojima bi tužitelj kao potrošač prilikom sklapanja ugovora na jasan i transparentan način bio informiran već se takvom odredbom ugovora tuženiku kao drugoj, jačoj ugovornoj strani ostavlja mogućnost da ugovornu promjenjivu kamatnu stopu određuje svojim jednostranim odlukama a da se pritom ne ostavlja mogućnost tužitelju kao drugoj i slabijoj ugovornoj strani, potrošaču da utječe te u sporazumu s tuženikom utvrđuje uvjete, način i kriterije promjene promjenjive kamatne stope za cijelo vrijeme trajanja ugovora o kreditu.
41. Da bi sporna odredba Ugovora o kreditu bila lako razumljiva, ista je trebala sadržavati jasno naznačene i objašnjene razloge, te kriterije za promjenu ugovorene kamatne stope, tako da je tužitelj kao potrošač na temelju tih jasnih i razumljivih kriterija u vrijeme sklapanja ugovora mogao jasno predvidjeti ekonomske posljedice koje iz toga za njega proizlaze. Tužitelj na temelju sadržaja sporne odredbe ugovora po ocjeni ovoga suda nije ni mogao niti je bio u mogućnosti procijeniti potencijalno značenje ekonomskih posljedica koja za njega proizlaze ugovaranjem odredbe čl. 9. Ugovora o kreditu obzirom da u toj ugovornoj odredbi nisu na transparentan način objašnjeni razlozi i mehanizmi promjene kamatne stope niti su dani točni, jasni i razumljivi kriteriji vezano uz koje se veže promjena ugovorne kamatne stope, već se sve prepušta isključivo odlukama tuženika kao druge i jače ugovorne strane u odnosu na potrošača a koje su u konkretnom slučaju kao interni akti doneseni nakon sklapanja Ugovora o kreditu, a u donošenju kojih tužitelj nije sudjelovao niti je o istima imao mogućnost pregovaranja, to je nedvojbeno da je odredba čl. 9. ugovorna odredba koja nije lako razumljiva te odredba koja suprotno načelu savjesnosti i poštenja stvara značajnu neravnotežu u odnosima između stranaka zbog čega je ista nedopuštena.
42. Imajući u vidu da je kamata cijena, a da je cijena bitan element ugovora o kreditu, po ocjeni ovoga suda, sadržaj odredbe čl. 9. među strankama zaključenog ugovora o kreditu, a na temelju kojih se kamata, dakle cijena, određuje prema odluci tuženika, dakle jedne ugovorne strane, i to jače ugovorne strane bez unaprijed formuliranog čvrstog kriterija, za njezinu promjenu u svakom slučaju po ocjeni ovoga suda predstavlja ugovornu odredbu koja je suprotna načelu savjesnosti i poštenja, a koja ugovorna odredba, u svakom slučaju, uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, i to sve na štetu tužitelja kao potrošača, pa je takva ugovorna odredba o kojoj se i nije pojedinačno pregovaralo nepoštena ugovorna odredba.
43. S obzirom na navedeno ocjena je ovoga suda da odredba čl. 9. između stranaka zaključenog Ugovora o kreditu predstavlja nepoštenu ugovornu odredbu, a koja nepoštena ugovorna odredba je ništava. Stoga je zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnom ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranom Odlukom tuženika sukladno odredbi čl. 322. st. 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 dalje ZOO-a) valjalo usvojiti i presuditi kao u točki III. izreke presude.
44. U nalazu i mišljenju vještak utvrđuje razliku početno primjenjivog tečaja za chf na dan isplate kredita i stvarno obračunatog tečaja za vrijeme trajanja kredita, i to 4.075,73 eura (tabela 6 stupac 19), i to samo pozitivne tečajne razlike, dok negativne tečajne razlike u razdoblju nižeg tečaja nije bilo, dok pretplata kamate u odnosu na početne uvjete iznosi 447,78 eura ( Tab. 7 st. 8), dok razlika manje plaćene kamate iznosi 42,78 eura ( Tab 8 stupac 8).
45. Po ocjeni ovog suda, Ugovor o kreditu ne bi prerastao u ugovor sa fiksnom kamatom stopom, pa da tužitelj više ne uživa zaštitu zakonskog fiksiranja kamatne stope koja važi za kredite sa ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom. Ovo jer je sud utvrdio ništetnom ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu Odlukama tuženika , a ne u cijelosti ništetnom promjenjivu kamatnu stopu.
46. Po tuženiku istaknuti prigovor zastare u odnosu na ništetnost valutne klauzule kao i isplatu stečenog bez osnove u tom dijelu zahtijeva nije osnovan. Zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, kako je to propisano odredbom čl. 215 ZOO-a.
47. Kako je sud u predmetnom postupku utvrdio ništetnom odredbu ugovora o valutnoj klauzuli, i promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranim odlukama tuženika, osnovano tužitelj u ovom postupku upire na pravno shvaćanje Sjednice Građanskog odjela VSRH od 30. siječnja 2020. prema kojoj zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora sukl. čl. 323 st. 1 ZOO-a počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.
48. Stoga, imajući u vidu da je u predmetnom postupku usvojen zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, i promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranim odlukama tuženika, to je osnovan zahtjev za isplatu razlike više plaćenog temeljem takve ništetne ugovorne odredbe, pa proizlazi da zastara zahtjeva za isplatu nije nastupila. Stoga je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 4.075,73 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama zbog ništetne odredbe ugovora o valutnoj klauzuli, kao i zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 447,78 EUR zbog ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranim odlukama tuženika, valjalo usvojiti i presuditi kao u točki II. i IV. izreke presude.
49. Naime, obveza restitucije u slučaju ništetnosti propisana je odredbom čl. 323 st. 1 ZOO-a, pa se obveza restitucije ne može promatrati odvojeno od ništetnosti.
50. Valja ukazati na stav Županijskog suda u Rijeci izražen u odluci posl.br. Gž- 666/13, prema kojem zahtjev za povrat onoga što je dano na temelju ugovora koji je utvrđen ništetnim ne podliježe zastari jer bi ograničenje restitucije zastarom obezvrijedilo institut ništavosti koji je bezvremenski. Tako Županijski sud u Rijeci ističe da "utvrđenje (apsolutne) ništavosti ne podliježe zastari niti se samim protekom vremena ugovor može osnažiti, pa odluka suda ima samo deklaratoran značaj. Utvrđenje ništavim ugovora poduzima se , bez obzira na to predlaže li to stranka ili to čini sud po službenoj dužnosti, radi zaštite općeg interesa i stoga bi ograničavanje njegovih učinaka zastarnim rokovima za restituciju njegovih učinaka obezvrijedilo taj institut. Ništavost je, osim toga, sredstvo pomoću kojeg se sprječava pravno djelovanje učinaka ugovora koji je u suprotnosti prinudnim propisima. Pravna posljedica ništavosti u ovom slučaju da je jednostrana restitucija u dvostranoobveznom ugovoru vraćanjem u prijašnje stanje i ona se ne može vezati uz institut zastare. Kako je ugovor ništav, ne može se zahtijevati ispunjenje ugovorenih prestacija jer se smatra da ugovor nije niti nastao, pa je onda takva posljedica posve razumljiva. U obzir dolazi samo jednostrana restitucija jer ugovor od samog početka ne proizvodi nikakav učinak i po njemu ne može doći do nikakvih davanja. Svaka ugovorna strana mora vratiti svojem sugovorniku ono što je od njega primila. Dakle, vrijedi pravilo o povratu u prijašnje stanje, koje se obzirom na prirodu restitucije kod ništavosti razlikuje od restitucije kod drugih obvezno pravnih instituta koji su ograničeni prekluzivnim i zastarnim rokovima. Ograničenje zastarom obezvrijedilo bi institut ništavosti koji je bezvremenski (na što upućuje i retroaktivno djelovanje kao jedno od bitnih obilježja). Ugovorne strane su znale (ili trebale znati) da su ugovorile nešto nedopušteno i da (vrijednost) prestacija ne može biti zadržana u njihovoj imovini, niti zbog digniteta druge ugovorne strane, niti zbog općeg interesa, koji je sastavnica ništavosti. Prihvaćanjem zastare za restituciju, s početkom tijeka od dana primitka stvari (novca), izostala bi faktična posljedica tog instituta koji upravo zbog sprječavanja nedopuštenih pojava sklapanja ništavih ugovora djeluje retroaktivno i bez vremenskog je ograničenja. Dakle, u slučaju ništavosti, koja djeluje (ex tunc) od trenutka zaključenja ugovora, restitucija je dio tog instituta, ne može se odvojeno od njega promatrati i ne može podlijegati zastari."
51. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva tužitelja, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, te ovaj sud visinu zahtjeva tužitelja za povrat iznosa koji je tuženik naplatio temeljem ništetne odredbe ugovora sud prihvaća u cijelosti.
52. Po ocjeni ovog suda, ugovor o kreditu ne bi prerastao u ugovor sa fiksnom kamatom stopom, pa da tužitelj više ne uživa zaštitu zakonskog fiksiranja kamatne stope koja važi za kredite sa ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom.
53. Ovo jer je sud utvrdio ništetnom ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu jednostranim odlukama tuženika, a ne u cijelosti ništetnom promjenjivu kamatnu stopu. U ovom postupku, utvrđeno je kako je neravnoteža u pravima i obvezama ugovorena isključivo na štetu tužitelja kao potrošača, pa je ocjena ovog suda da tužitelju pripada pravo na isplatu upravo sukladno nalazu i mišljenju vještaka, u kojem je utvrđena pretplata kamate u odnosu na početne uvjete.
54. Odredbom čl. 1115. ZOO-a propisano je da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.
55. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao objektivan, stručan i u skladu s pravilima struke.
56. Tužitelju je temeljem odredbe čl. 154. stavak 5. ZPP-a priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku imajući u vidu da tužitelj nije uspio samo razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, i to imajući u vidu vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 100), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak pristupa na četiri ročišta u iznosu 200,00 eura svako (Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 8. svibanj 2023., 2. rujan 2024. u iznosu od 200,00 eura svaki (Tbr. 8. t. 1 Tarife), trošak sastava žalbe protiv rješenja u iznosu od 100,00 eura ( Tbr. 10. toč 4 Tarife) , sve uvećano za pdv 25 % ( 375,00 eura), kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 45,79 eura, trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 eura, odnosno parnični trošak u iznosu od 2.320,79 euro. Stoga je valjalo presuditi kao u točki V. izreke presude.
57. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška kao previsoko postavljenim i budući isti nije bio nužan za vođenje postupka, sud nije prihvatio, pa je u tom dijelu kao previsoko postavljen zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbijen. Stoga je valjalo presuditi kao u točki VI. izreke presude.
U Rijeci 21. ožujka 2025.
Sutkinja:
Danijela Mandekić Lerga
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
