Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž 231/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, u pravnoj stvari tužiteljice ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Roku Lukšiću, odvjetniku u Jelsi, protiv tuženika 1. ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Branku Bunčugi, odvjetniku u Jelsi, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužeteljice podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P-2257/2021 od 11. studenog 2024., 21. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužiteljice i preinačuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj P-2257/2021 od 11. studenog 2024. na način da se odbija prijedlog prvotužene ZO za prekidom postupka do pravomoćnog okončanja postupka pod poslovnim brojem Z-18321/2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka pod poslovnim brojem Z-18321/2023.
2. Protiv rješenja žalbu podnosi tužiteljica pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP- a, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači te prijedlog prvotužene odbije. U žalbi u bitnome navodi da je prvotužena svoj prijedlog za ispravak podnijela nakon 20 godina od kad je u zemljišnoj knjizi izvršen upis na ime tužiteljice, odnosno da je isti podnesen izvan svih propisanih rokova.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Iz stanja u spisu i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi:
- da je tužiteljica protiv tuženika 9. lipnja 2021. podnijela tužbu radi predaje nekretnina označenih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], sve z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u posjed;
- da je tužiteljica upisana kao jedina vlasnica predmetnih nekretnina,
- da je presudom zbog izostanka Općinskog suda u Starom Gradu poslovni broj P- 306/03-6 od 24. listopada 2003. utvrđeno da je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina u cijelosti,
- da je na ročištu održanom 22. listopada 2024. prvotužena navela da je nakon zaključenja prethodnog postupka zatražila ispravak upisa prava vlasništva predmetnih nekretnina te da se postupak vodi pod poslovnim brojem Z-18321/23.
6. U konkretnom slučaju prvotužena je podnijela zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom gradu prijedlog za upis ispravka uknjižbe prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, navodeći da nikada nije zaprimila rješenje pod poslovnim brojem Z-165/04 o provedbi uknjižbe prava vlasništva na temelju presude zbog izostanka Općinskog suda u Starom gradu poslovni broj P-306/03-6 od 24. listopada 2003., te da se očigledno radi o pogrešci prilikom provedbe navedene presude.
7. Institut ispravka upisa određen je odredbom članka 134. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24, dalje ZZK.) kojom je propisano da se pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige. Nadalje, odredba članka 135. stavka 1. ZZK propisuje da se pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa, a čiji bi ispravak dovodio u pitanje već stečena prava i dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige može ispraviti na temelju rješenja o ispravku pogrešnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrešnoga upisa. Ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrešnog upisa, stavak 4. navedenog članka propisuje da će zemljišnoknjižni sud odbiti prijedlog za ispravak pogrešnog upisa, a stranke koje zahtijevaju ispravak uputit na parnicu te im odrediti rok od 30 dana za podnošenje tužbe za ispravak, koji teče od dana pravomoćnosti rješenja kojim se odbija ispravak pogrešnog upisa.
8. Slijedom navedenih odredbi ne mogu se ispravljati upisi koji nisu u stanju sa stvarnim, zbiljskim stanjem nekretnina, upisi koji su nepotpuni, za čiju provedbu nisu bile ispunjene pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom i slično.
9. S obzirom na navode odgovora na tužbu prvotužene kojima ističe da nije sudjelovala u postupku vođenom pod poslovnim brojem P-306/2003 u kojem je 24. listopada 2003. donesena presuda zbog izostanka osnovom koje se prvotužena uknjižila kao vlasnica 5/96 dijela predmetnih nekretnina, prvotužena sadržajno ističe navode koji se odnose na brisovnu tužbu iz članka 150. stavka 1. ZZK, koji propisuje da nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.
10. Nadalje, pravo na predaju u posjed temelji se na članku 161. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u daljnjem tekstu: ZV), a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njezinu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu u smislu članka 162. stavka 1. ZV. Nasuprot tome tuženik kao posjednik - nevlasnik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed) temeljem članka 163. stavka 1. ZV.
11. Dakle, kada tuženik suprotstavlja tužitelju prigovor kojim negira njegovo pravo vlasništva tvrdnjama da je i on suvlasnik predmetne nekretnine jer ima u posjedu određeni dio nekretnine, isto se rješava u kontradiktornom parničnom postupku. Kako u konkretnom slučaju, s obzirom na prethodno navedeno, nije pokrenut parnični postupak, stav je ovog suda da za sada nisu ostvarene pretpostavke za prekid postupka u navedenoj pravnoj stvari.
12. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu tužiteljice temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a prihvatiti kao osnovanu i preinačiti pobijano rješenje.
U Rijeci 21. ožujka 2025.
Sutkinja
Dubravka Butković Brljačić
