REPUBLIKA HRVATSKA Broj: Ppž-2295/2023
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GZ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 10. veljače 2023., broj: 39. Pp - 2545/2021-9, u sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu od 10. veljače 2023., broj: 39 Pp - 2545/2021-9, na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.), okr. GZ oslobođen je optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
3. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj u kojoj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio pojam javnog mjesta jer je dvorište kuće činjenično fiktivno javno mjesto ali je dostupno pogledu i čujnosti s javnog mjesta, a to je Cvjetna ulica koje je ujedno i glavna ulica u selu po kojoj prometuju motorna vozila kao i pješaci i biciklisti. Osim toga, sa obje strane ulice gusto su izgrađene obiteljske kuće dok je samo dvorište u kojem je predmetni GZ narušavao javni red i mir izloženo čujnosti i pogledu javnosti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
4. Nije u pravu tužitelj kada ističe da je pogrešno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.
4.1. Naime, okr. GZ oslobođeni je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u dvorištu svoje obiteljske kuće, na adresi [adresa].
4.2. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4.3. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, u konkretnom slučaju – dvorištu obiteljske kuće, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4.4. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
4.5. U smislu naprijed navedenog, irelevantni su žalbeni navodi tužitelja kojima se ističe da je dvorište u kojem je okrivljenik narušavao javni red i mir izloženo čujnosti i pogledu javnosti, budući da je ta činjenica odnosno nastupanje posljedice u javnosti trebala biti navedena u činjeničnom opisu djela, a što je objašnjeno u odlomcima 4.2. i 4.3. obrazloženja pobijane odluke.
5. Slijedom navedenog, žalba tužitelja nije osnovana.
6. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 21. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
