REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-2360/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Monike Golub, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene pravne osobe IZGRADNJA FUTURA d.o.o. i II-okrivljene ZI, koje brani Darko Jurišić, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 7. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 84/21. i 142/23.) pokrenutog povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe za nadzor u području gospodarenja otpadom broj Klasa: 351-01/24-04/223, Ur. broj: 443-01-16-01-24-6, nakon provedene javne i glavne rasprave u prisutnosti II-okrivljenika i branitelja okrivljenika, 21. ožujka 2025., javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. I-okrivljena pravna osoba: IZGRADNJA FUTURA d.o.o., MBS 080907494, OIB 14482540987, sa sjedištem u [adresa], zastupani po ZI, direktoru, prekršajno neosuđivani,
II-okrivljena: ZI, kći Z i S, rođena **.**.1966. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], član društva i direktor trgovačkog društva IZGRADNJA FUTURA d.o.o., zaposlena u I-okrivljenoj pravnoj osobi, s mjesečnim primanjima od oko 2.500,00 eura, udana, majka troje djece, s prebivalištem u [adresa], III. [adresa], prekršajno neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi postupak za prekršaj ili kazneno djelo,
k r i v i s u
što su 20. veljače 2024. u 9.40 sati u Zagrebu, Stupničke Šipkovine u blizini kbr. 29, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, spaljivali ostatke korova, drveća i grana,
dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi palili otpad u okolišu,
čime su počinili prekršaj iz članka 18. stavka 5., kažnjiv po članku 167. stavku 1. točka 7. i stavku 2. Zakona o gospodarenju otpadom,
pa im se na temelju citiranog propisa uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče
I-okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna od 1.040,00 € (tisuću i četrdeset eura),
II-okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna od 300,00 € (tristo eura).
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona, I-okrivljena pravna osoba obavezna je platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 € (pedeset eura) a II-okrivljena odgovorna osoba je obavezna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 € (trideset eura), u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, na temelju članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba za nadzor u području gospodarenja otpadom izdao je pod brojem Klasa: 351-01/24-04/223, Ur. broj: 443-01-16-01-24-6, 24. lipnja 2024. prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično opisanog u izreci ove presude. Protiv prekršajnog naloga, okrivljenici su u otvorenom zakonskom roku, putem branitelja, uložili prigovor, zbog poricanja prekršaja, koji je na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, stavljen van snage i proveden je redovni prekršajni postupak.
2. Okrivljenici su putem branitelja, dostavili zajedničku pisanu obranu u kojoj poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret jer nije ispunjeno biće prekršajnog djela niti nema nikakve krivnje s njihove strane jer su 20. veljače 2024. pri čišćenju livade u zakupu, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake livada Stupničke Šipkovine, spaljivali pokupljeni korov i ostatke niskog raslinja i grančica poštivajući sve propise jedinice lokalne samouprave (Općine Stupnik) na koie upućuje članak 14. Zakona o zaštiti od požara (sukladno članku 18. stavku 5. alineja 3. Zakona o gospodarenju otpadom), odnosno odredbe Odluke o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik, Klasa: 021-01102-01/7, Urbroj: 238/28-02-3 od 6. ožujka 2002. i Odluke o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Stupnik donesene od strane Općinskog vijeća Općine Stupnik, Klasa: 021-01/17-01/11, Ur. broj: 238128- 1-17-5 od 28. studenoga 2017. Postupanjem okrivljenika navedenog dana nikako nije ostvareno biće prekršajnog djela i nema nikakve krivnje okrivljenika, a ako nema krivnje niti bića prekršajnog djela ne može biti niti kazne za ovdje neosnovano optužene okrivljenike koji su postupali u granicama dopuštenog, u dopuštenom razdoblju za spaljivanje, prethodno o tome obavijestili lokalnu vatrogasnu postrojbu i držali se svih protupožarnih mjera (udaljenost od mjesta spaljivanja korova i očišćenog niskog raslinja i grančica na livadi do najbližih stambenih objekata je iznosila prema izračunu katastarskim alatima na stranici Državne geodetske uprave najmanje 56 metara /56,1 m/ i 65 metara / 65,16 m) te nije bilo nikakvog incidenta niti širenja vatre pri održavanju i čišćenju parcele (livade) u zakupu i potom kontroliranom spaljivanju pokupljenog korova i ostataka niskog raslinja i grančica na livadi, kao poljoprivrednom zemljištu, a ne na gradilištu ili aktivnom građevinskom zemljištu. Državna inspektorica je krivo utvrdila na zapisniku o provedenom nadzoru da je l- okrivljena pravna osoba IZGRADNJA FUTURA d.o.o. vlasnik predmetne čestice, jer isto ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju niti je to članica uprave ZI mogla izjaviti kada je društvo IZGRADNJA FUTURA d.o.o. tek zakupnik predmetne livade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 3.826 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo društva BIJENIK GRADNJA d.o.o. (zakupodavca) i to prema Ugovoru o zakupu zemljišta (livade) od 15. veljače 2024. s društvom BIJENIK GRADNJA d.o.o. kao vlasnikom i zakupodavcem, a koje društvo BIJENIK GRADNJA d.o.o. Zagreb, Ulica Ivana Lučića 2A, OIB 53492416575, je isključivi vlasnik predmetne čestice još od 2021. pa sve do danas u kontinuitetu (bez promjena vlasništva, što je razvidno iz dostavljenih aktivnih i povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka) te se ne radi o nikakvom gradilištu, već livadi što dokazuje i klasifikacija predmetne čestice u zemljišnim knjigama i u katastru, kao i stanje čestice, u naravi livade. L-okrivljena pravna osoba IZGRADNJA FUTURA d.o.o. nije vlasnik niti susjedne čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta livada Šipkovina, površine 232 m2, već je to također društvo BIJENIK GRADNJA d.o.o. i to od 2021. pa sve do danas (bez promjena vlasništva) te jednostavnim uvidom u zemljišne knjige nije moglo biti nikakve zabune o pitanju vlasništva i osnove korištenja čestice. Ništa se ne gradi na predmetnom zemljištu, niti zemljište predstavlja niti je łada predstavljalo zatvoreno ili aktivno gradilište ili aktivno građevinsko zemljištet što je razvidno iz izvoda iz katastarskog plana i satelitskog prikaza čestice iz Državne geodetske uprave iz 2025. godine, Također, nikako se nije palio nikakav građevinski ili drugi otpad, već isključivo korov i nisko raslinje iz košnje pri redovnom održavanju livade a ne otpad nastao bilo kakvim radovima na gradilištu ili građevinskom zemljištu. I-okrivljena pravna osoba IZGRADNJA FUTURA d.o.o., koje ima poslovno sjedište u blizini predmetne čestice, [adresa]) uzelo je, upravo radi blizine, predmetnu česticu u zakup od društva BIJENIK GRADNJA d.o.o, u svrhu parkiranja vozila i povremenog skladištenja materijala na otvorenom, na predmetnoj livadi kao poljoprivrednoj površini bez izgrađenih objekata ili asfaltiranih površina. I-okrivljena pravna osoba IZGRADNJA FUTURA d.o.o. obvezalo se kao zakupnik ugovorom o zakupu zakupodavcu da će predmetnu livadu urediti i održavati u smislu košenja i čišćenja od trave, grmlja, grana, korova te da predmetna čestica neće biti zapuštena za vrijeme korištenja od strane zakupnika a održavanje livade je i obveza korisnika i vlasnika te jedna od protupožarnih mjera propisanih aktima Općine Stupnik. Stoga su bili dužni održavati i čistiti predmetnu česticu — livadu u zakupu iz razloga jer upravo neodržavanje čestice predstavlja povećanu opasnost i rizik za požar na predmetnoj i okolnim česticama u razdoblju povećanih Ijetnih temperatura, što bi opet povuklo i ugovornu i kazneno-prekršajnu odgovornost l-okrivljene pravne osobe i njegovih odgovornih osoba u slučaju utvrđenja neodržavanja nekretnine (zapuštene i obrasle livade) ili u još gorem scenariju izbijanja požara. Upravo zbog toga i želje za korištenjem predmetne livade radi povremenog skladištenja materijala na otvorenom, članica uprave ZI dala je po potpisivanju ugovora o zakupu nalog radnicima društva IZGRADNJA FUTURA d.o.o. da počiste zapuštenu livadu od korova i niskog raslinja, a to je ujedno bio i glavni motiv vlasnika BIJENIK GRADNJA d.o.o. da da u zakup predmetnu česticu, uz manju godišnju zakupninu. Okrivljenici pri tome nisu izazvali požar niti postupali protivno propisima o zaštiti od požara, već su djelatnici l-okrivljene pravne osobe IZGRADNJA FUTURA d.o.o. 20. veljače 2024. obavili čišćenje i održavanje zakupljene livade kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 3826 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a potom su manju količinu korova i grančica od niskog raslinja spalili na ograničenom i osiguranom dijelu parcele, udaljenom od najbližih stambenih objekata (56 metara i 65 metara što je i više od 30 metara propisanih Odlukom Općine Stupnik), dok su prije spaljivanja obavijestili lokalne vatrogasce iz DVD Stupnik koji su im rekli da mogu izvršiti spaljivanje uz pridržavanje mjera jer da su povoljni vremenski uvjeti i nije bilo razdoblje zabrane spaljivanja na otvorenom (od 1. lipnja do 30. rujna svake godine). DVD Stupnik je telefonski prethodno obavijestio djelatnik l-okrivljene pravne osobe okrivljenika SI, koji je ujedno i sam obučeni član dobrovoljnog vatrogasnog društva, a upravo je SI i kontrolirao predmetno paljenje korova na licu mjesta. Okrivljenici smatraju da su se držali protupožarnih mjera jedinice lokalne samouprave (Općine Stupnik) pri kontroliranom paljenju korova na livadi te udaljenosti mjesta spaljivanja od svih bitnih lokacija, što dokazuju uz izvod iz katastra i satelitski prikaz lokacije s izmjerama udaljenosti do mjesta paljenja korova i to dostupnim alatima Državne geodetske uprave. Stoga ne mogu prihvatiti da ih se u ovom postupku tereti prema članku 18. stavku 5. alineji 3. Zakona o gospodarenju otpadom jer analizom njihovog postupanja i propisa ne nalaze svoju odgovornost za prekršaj koji im se stavlja na teret u ovom prekršajnom postupku. Iz članka 18. stavka 5. alineje 3. Zakona o gospodarenju otpadom vidljivo je da se određeni biljni ostaci mogu spaliti na način propisan propisom kojim se ureduje zaštita od požara. Polazeći od temeljne odredbe Zakona o zaštiti od požara svaka je osoba dužna voditi računa da ne izazove požar na površinama na kojima obavlja spaljivanje, a sam Zakon o zaštiti od požara delegira i upućuje na odluke općina i gradova, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o mjerama zaštite od požara i provedbi tih mjera. Članak 14. Zakona o zaštiti od požara glasi: „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ureduju područje zaštite od požara na svom području sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje područje zaštite od požara te prema vlastitim planovima, potrebama i prosudbama.” Uzimajući u obzir da sam Zakon o zaštiti od požara upućuje na odluke jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno gradova i općina o mjerama zaštite od požara, u odnosu na spaljivanje korova, trave i drugih biljnih otpadaka nastalih kod čišćenja i krčenja oranica i livada na njihovom području, upućuje se na: Odluku o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Stupnik donesenu od strane Općinskog vijeća Općine Stupnik, Klasa: 021-01/17-01/1 1, Urbroj: 238/28-1-17-5 od 28.11.2017., Odluku o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik, Klasa: 021-01/0201/7, Urbroj: 238/28-02-3 od 06.03.2002. Odlukom o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Stupnik donesenoj od strane Općinskog vijeća Općine Stupnik, člankom 2. je propisano da se poljoprivrednim zemljištem smatraju i livade, a Odlukom je propisano i da od 1. lipnja do 30. rujna svake godine na snagu nastupa zabrana spaljivanja poljoprivrednih otpada i korova zbog povećanog rizika od požara u tom razdoblju. 20. veljače 2024. ne ulazi u razdoblje zabrane. Članak 19. Odluke o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Stupnik glasi: „Radi sprječavanja požara na poljoprivrednim zemljištu vlasnici odnosno posjednici dužni su: održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove, uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl. najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, puteva i meda na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom, spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Članak 20. Odluke o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Stupnik glasi: „Spaljivanje korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženja vatre na poljoprivrednim površinama može se obavljati ako su poduzete sljedeće mjere opreznosti: ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenome prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su o tome obavijestiti dobrovoljno vatrogasno društvo koje će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim površinama treba primijeniti potrebne mjere zaštite od požara, mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenome prostoru mora biti najmanje 30 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, najmanje 200 metara od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama, te na udaljenosti većoj od 100 metara od stoga slame i sijena i drugih objekata u kojima je uskladišteno sjeno, slama i drugi zapaljivi materijali, mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, kao ni prelijetanjem iskri, osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s pričuvnom opremom za gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.), osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti, te ostalo sukladno važećim propisima kojima je uređena materija zaštite od požara. Članak 21. Odluke o agrotehničkim mjerama radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Stupnik glasi: „Zabranjeno je spaljivanje poljoprivrednih otpada i korova na poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine. Izuzetno, pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom u periodu iz stavka 1. ovog članka, dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe te organiziranje vatrogasnog dežurstva. Članak 2. Odluke o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik glasi: „Spaljivanjem, prema ovoj odluci, smatra se paljenje korova, žbunja, šikara, suhe trave, slame, kukurozovine, strništa i drugog biljnog otpada. Članak 4. Odluke o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik glasi: „Prije spaljivanja poduzimaju se odgovarajuće preventivne mjere da se vatra ne proširi na druge površine ili objekte, a naročito: tvari koje se spaljuju udaljiti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, javnih cesta, željezničke pruge, industrijskih postrojenja, stambenih građevina i drugih objekata, kako ih vatra ne bi zahvatila i širenje dima ugrozilo, oko mjesta predviđenog za spaljivanje sačinjava se pojas širine najmanje tri metra čist od suhe trave, gorive leževine i drugih upaljivih tvari, ovisno o količini tvari i veličini površine koja se spaljuje, osigurava se nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za gašenje požara, uz mjesto spaljivanja drže se priručna sredstva potrebita za gašenje požara (lopate, metlanice, voda, rovice i dr)." Članak 5. Odluke o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik glasi: „Osobe koje su obavile spaljivanje, dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke vatre u potpunosti ugasiti. Članak 6. Odluke o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik glasi: "Pravne i fizičke osobe dužne su najmanje osam sati prije spaljivanja većih površina ili veće količine tvari, obavijestiti inspektora za zaštitu Od požara ili operativno dežurstvo DVD Stupnik. Članak 7. Odluke o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te o loženju vatre na otvorenom poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume — Općine Stupnik glasi: „Spaljivanje manjih količina tvari ili manjih površina (pojedinačno žbunje, hrpe kukuruzovine i slično) pravne i fizičke osobe nisu dužne prijavljivati, ali su dužne tvari udaljiti na dovoljnu udaljenost od drugih objekata i površina, tako da se vatra ne može proširiti na te objekte odnosno površine. Kako smo već iskazali u našoj pisanoj obrani obavijest vatrogascima u DVD Stupnik je išla telefonski od strane djelatnika l-okrivljene pravne osobe SI, a koji je inače pripadnik DVD-a u mjestu njegovog prebivališta te je obučen za postupanje kao vatrogasac. I-okrivljena pravna osoba je prethodno obavijestila DVD Stupnik, izvršila kontrolirano paljenje manje količine korova na većim udaljenostima od propisane, nije izazvano širenje požara izvan kontroliranog dijela parcele na kojem je spaljivanje obavljeno, na mjestu paljenja su bili prisutni alati (lopate, grablje, aparat za gašenje požara, kao i voda), a kroz par djelatnika je naknadno osigurano mjesto spaljivanja korova pa je spaljivanje korova provedeno u cijelosti sukladno citiranim mjerama iz Odluka Općine Stupnik te nije bilo postupanja suprotno članku 18. stavku 5. alineja 3. Zakona o gospodarenju otpadom. Poštovali su smjernice MUP-a Republike Hrvatske prije paljenja korova i biljnog otpada na otvorenom prostoru jer su poduzeli odgovarajuće preventivne mjere da se vatra ne proširi na druge površine ili objekte: a to je bilo uputiti prethodnu obavijest nadležnoj vatrogasnoj postrojbi općine ili grada; obavljati spaljivanje suhog raslinja tokom dana i po mirnom vremenu; tvari koje se spaljuju pomaknuti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, šuma, trajnih nasada, željezničkih pruga, industrijskih postrojenja, stambenih, građevinskih i drugih objekata koje bi vatra i dim mogli ugroziti; oko mjesta paljenja očistiti sigurnosni pojas u krugu od najmanje tri metra; ovisno o količini tvari i veličini površine koja se spaljuje osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za početno gašenje požara; uz mjesto loženja osigurati priručna sredstva za gašenje (lopata, grablje, voda i dr.), a količina i broj istih mora odgovarati količini tvari i veličini površine koja se spaljuje; nakon spaljivanja mjesto spaljivanja temeljito pregledati, a ostatak vatre i žara u potpunosti pogasiti, te o tome izvijestiti davatelja odobrenja. Nakon uvida suda u pisanu obranu i dostavljenu dokumentaciju predlažu saslušanje ZI kao odgovorne osobe l-okrivljene pravne i saslušanje svjedoka SI. Okrivljenici nisu do sada prekršajno osuđivani, uredno posluju i plaćaju sva javna davanja i poreze, posluju sukladno propisima Republike Hrvatske pa smatraju optužbu neosnovanom i predlaže da sud okrivljenike oslobodi od optužbe.
2.1. II-okrivljena ZI je obranu iznijela u nazočnosti branitelja, te je iskazala da u cijelosti ostaje kod pisane obrane koja je dostavljena u spis 20. siječnja 2025. Na poseban upit suda II-okrivljena navodi da je zemljište odnosno livada koju su zakupili u Stupničkim Šipkovinama namijenjena da bi I-okrivljena pravna osoba tamo mogla privremeno odlagati građevinski materijal, uglavnom se radi o zemlji koja nastaje prilikom iskopa za građevine koje grade, različiti kupljeni materijali, oplate, te budući da I-okrivljena pravna osoba ima veći broj građevinskih strojeva i njih treba na neki način osigurati te ih negdje parkirati što čine baš na tom zemljištu. U naravi je ta livada bila zapuštena, ali nakon što su je uzeli u zakup uredili su zemljište, maknuli korov, nisko grmlje te ju sada stalno koriste. Prilikom tog uređenja istina je da je njihov zaposlenik palio ostatke niskog raslinja i prikupljeni korov, ali je on to činio sukladno odlukama jedinice lokalne samouprave, Općine Stupnik, te je u blizini imao i cisternu sa vodom u slučaju da dođe do širenja te vatre, a on je također pripadnik DVD-a tako da u praksi provodi propise vezane za zaštitu od požara i u njih je dobro upućen. Na daljnji upit suda II-okrivljena navodi da je jedan od četiri člana uprave društva, te također jedna od tri direktora trgovačkog društva Izgradnja Futura d.o.o., te zastupa trgovačko društvo zajedno sa drugim članom uprave i prokuristom, a njen djelokrug poslova ulazi tehnička operativa, te bi postupanje u ovom predmetu bilo u njezinoj nadležnosti.
3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci SI i ĆI.
3.1. Svjedok SI je iskazao da je zaposlen sam u I-okrivljenoj pravnoj osobi na radnom mjestu vozača, ali ga je direktorica ZI zamolila da na zemljištu koje se nalazilo na lokaciji Stupničke Šipkovine koje je bilo iznajmljeno kako bi se na njemu mogli odlagati materijali, oprema i strojevi koje koriste prilikom obavljanja poslova, a budući je to zemljište bilo obraslo različitim korovom, da zajedno sa još nekoliko kolega korov, odnosno granje drveća i različiti biljni otpad spale, budući on u tome ima najviše iskustva s obzirom da je pripadnik DVD-a Kravarsko i to zamjenik zapovjednika te je aktivan član tog društva. O namjeri spaljivanja biljnih ostataka, korova granja i drveća obavijestili su vatrogasce u Stupniku te su rekli da imaju na zemljištu cisternu pod tlakom te da u slučaju da se vatra proširi, vatra se pomoću cisterne može ugasiti, te su im oni dali odobrenje da to mogu učiniti tako da su ti biljni ostaci bili spaljivani otprilike dva ili tri dana jer je bilo dosta biljnog otpada i na kraju svakog dana su žar gasili vodom iz te cisterne, odnosno u potpunosti sanirali mjesto gdje se vršilo paljenje tog otpada, tako da nije bilo nikakve ugroze osoba koje su vršile spaljivanje a niti susjeda, budući se prve kuće u okolici nalaze u udaljenosti od oko 50 do 100 metara od te parcele. Sjećam se da su tog dana na navedenu lokaciju došli djelatnici policije koji su od njega uzeli osobne podatke ali mu nisu ništa govorili vezano uz paljenje korova već je naknadno saznao da je protiv tvrtke Izgradnja Futura d.o.o. pokrenut prekršajni postupak jer se nije smjelo paliti biljni otpad, o čemu nije imao nikakvih saznanja a niti je imao namjeru ugroziti bilo koga već je samo htio da se ta parcela očisti i privede svrsi kako bi se mogla dalje koristiti. II-okrivljena i branitelj okrivljenika nisu imali drugih pitanja i nisu prigovarali iskazu ispitanog svjedoka.
3.2. Svjedokinja ĆI, viša inspektorica zaštite okoliša je iskazala da je 6. svibnja 2024. obavila inspekcijski nadzor trgovačkog društva Izgradnja Futura d.o.o., a povod obavljanja inspekcijskog nadzora je bila prijava od strane VI. Policijske postaje Zagreb, te je u razgovoru s odgovornim osobama trgovačkog društva prilikom inspekcijskog nadzora utvrđivala navode iz te prijave. Naime djelatnici policije su na lokaciji Stupničke Šipkovine 20. veljače 2024. zatekli zaposlenika I-okrivljene pravne osobe kako je na tom zemljištu palio ostatke korova, grana drveća i sličan biljni otpad, o čemu je on obavijestio vatrogasce, a zemljište se uređivalo kao prostor u kojem će skladištiti građevinski materijal, opremu i strojeve te su htjeli to zemljište raščistiti od korova kako bi ga mogli koristiti, a pretpostavlja da je netko od susjeda pozvao policiju zbog toga. S obzirom na okrivljenici su upozoreni da prema Zakonu o gospodarenju otpadom ne smiju spaljivati otpad u okolišu te objasnila razloge pokretanja prekršajnog postupka protiv njih, usprkos činjenici da su prilikom spaljivanja otpada bile poduzete sve mjere predostrožnosti da ne dođe do požara ili ugroze drugih građana. II-okrivljena i branitelj okrivljenika nisu imali pitanja za svjedokinju, te navode da ostaju kod navoda prigovora u kojem su detaljno obrazložili prigovore vezane uz način utvrđivanja prekršaja.
3.3. U dokaznom postupku pročitano je izvješće o počinjenom prekršaju od 3. ožujka 2024. koju su sastavili djelatnici VI. Policijske postaje Zagreb Martina AI i CI prilikom neposrednog utvrđivanja prekršaja od 20. veljače 2024 u 9.40 sati, na lokaciji Stupničke Šipkovine u blizini kbr. 29, gdje je bio zatečen SI, zaposlenik trgovačkog društva IZGRADNJA FUTURA d.o.o., kako pod nadzorom spaljuje ostatke korova, drveća i grane drveća, odnosno pali otpad u okolišu, na način koji je ugrozio kakvoću zraka, tla i zdravlje ljudi. S obzirom da je odredbom članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona propisano da je izvješće ili službena zabilješka o počinjenom prekršaju dokaz u postupku, ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja i o tome sačinila službenu bilješku ili izvješće, sud u postupku nije pozivao svjedoke AI i CI, ocijenivši navedeni dokaz vjerodostojnim.
3.4. U dokaznom postupku pročitan je i zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 6. svibnja 2024., izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za pravnu osobu IZGRADNJA FUTURA d.o.o., ugovor o zakupu zemljišta (livade) zaključen između Izgradnja Futura d.o.o. kao zakupnika i Bijenik Gradnja d.o.o. kao zakupodavca 15. veljače 2024., zk. izvadak za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i izvode iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za okrivljenike iz kojih je vidljivo da I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba nisu pravomoćno prekršajno osuđivani unazad tri godine, te su razgledane fotografije iz sustava eKatastar Državne geodetske uprave RH.
3.5. U završnoj riječi branitelj okrivljenika navodi da je ovlašteni tužitelj paušalno po prijavi predmetnog događaja od strane policijskih službenika bez neposrednog opažanja i birokratski kvalificirao predmetni događaj kao paljenje otpada na gradilištu ili građevinskom zemljištu od strane vlasnika zemljišta, a što su sve kriva činjenična utvrđenja u zapisniku o inspekcijskom nadzoru provedenom tek u svibnju 2024. godine, dok je inkriminirani događaj se odigrao 20. veljače 2024. Okrivljenici ovo ističu jer bi tada državnoj inspektorici bilo razvidno da je bila na licu mjesta da se radi o livadi i to livadi u zakupu, a jedan od uvjeta zakupa je bio da društvo I. okrivljenik uredi predmetnu livadu, dok sama Općina Stupnik propisuje i komunalne kazne za zapušteno zemljište. Okrivljenici također ističu kako je u praksi često da državni inspektorat pogrešno okvalificira neki događaj svojom diskrecijskom ocjenom i paušalnom analizom stotina zakona čiju provedbu nadziru pa se onda događaju i ovakvi slučajevi u kojima se traže drastične novčane kazne za paljenje korova i niskog raslinja izvršeno prema općim aktima Općine Stupnik o zaštiti od požara, kao da se u najmanju ruku radi o istresanju građevinskog otpada na ilegalni deponij, a i tada bi kazna bila nekoliko tisuća eura. Okrivljenici upiru da je iščitavanjem čl. 18. st. 5. Zakona o gospodarenju otpadom moguće spaljivanje biljnog otpada na livadi ali u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita od požara, a sam članak 14. Zakona o zaštiti od požara upućuje da jedinice lokalne samouprave uređuju svojim aktima područje zaštite od požara na svom području. Stoga je vidno da sud razmotri i te opće akte Općine Stupnik na koje se branitelj pozvao tijekom postupka i da iz utvrđenog činjeničnog stanja provjeri jesu li okrivljenici poštivali sve propisane pretpostavke iz predmetnih općih akata Općine Stupnik prije nego što donese svoju meritornu odluku o samom prekršaju. Okrivljenici samo još dodatno napominju da je iz javnih isprava dostavljenih u spis iz Državne geodetske uprave i zemljišnih knjiga razvidna i narav zemljišta odnosno da se radi o livadi a ne gradilištu ili građevinskom zemljištu, kao i udaljenost mjesta spaljivanja korova do najbližih stambenih objekata od 56 metara i 65 metara, a što je sigurno više od propisane udaljenosti od 30 m prema općim aktima Općine Stupnik. Slijedom svega navedenog okrivljenici traže donošenje oslobađajuće presude u cijelosti, te podredno ako bi sud ipak našao da je ispunjeno biće prekršajnog djela koje se okrivljenicima stavlja na teret ističe sudu da je isto protivno posljednjem proklamiranom načelu Ustavnog suda o zdravom razumu (comon sense principle) ukazuje na brojne olakotne okolnosti koje nikako ne stoje sa drastično zatraženom novčanom kaznom prekršajnog naloga. II-okrivljena se u cijelosti pridružila završnoj riječi branitelja te još jednom ističe da I-okrivljena pravna osoba nije do sada bila prekršajno osuđivana, posluje sukladno svim propisima i jedni su od rijetkih trgovačkih društva koji na pravilan način zbrinjavanju sav otpad, vode svu potrebnu dokumentaciju i inspektorica je to prilikom inspekcijskog nadzora istakla kao jednu od značajku s obzirom se druga društva tako ne ponašaju.
4. Sudac je prihvatio obranu okrivljenika, jer okrivljenici, iako poriču svoju odgovornost, ipak okolnosno priznaju počinjenje prekršaja, jer kako i iz pisane obrane okrivljenika, tako i iz obrane II-okrivljene proizlazi da je njihov zaposlenik SI, po nalogu II-okrivljene, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, vršio spaljivanje biljnog otpada, ostataka korova, grana i drveća, odnosno da su palili otpad u okolišu, na livadi u zakupu I-okrivljene pravne osobe, ocijenivši ju logičnom i uvjerljivom, te sukladnu provedenom dokaznom postupku. Obranu okrivljenika potvrdio je i svjedok SI, zaposlenik I-okrivljene pravne osobe, koji je vršio spaljivanje biljnog otpada po nalogu II-okrivljene u svrhu čišćenja prostora – livade, koji su zakupili za potrebe skladištenja materijala, opreme i strojeva kojima se koristi I-okrivljena pravna osoba u svom poslovanju. Kako je svjedok SI svjedočio vjerno, životno i uvjerljivo, sud je njegov iskaz smatrao vjerodostojnim, kao i iskaz svjedokinje ĆI, koja je inspekcijski nadzor provela nakon što je o paljenju otpada u okolišu obaviještena od djelatnika VI. Policijske postaje koji su neposrednim opažanjem utvrdili počinjenje prekršaja, a koja je prilikom inspekcijskog nadzora utvrđivala tko je korisnik zemljišta na kojem se spaljivao biljni otpad, odnosno identitet okrivljenika u svrhu pokretanja prekršajnog postupka. Okolnost koju okrivljenici navode u svojoj obrani da su spaljivanje biljnog otpada vršili u kontroliranim uvjetima i njime nisu bile ugrožene osobe koje su bile prisutne niti druge osobe koje stanuju u blizini kao niti nečija imovina, u doba godine kada je to moguće činiti, te da su o tome obavijestili vatrogasce, ne utječe na postojanje prekršajne odgovornosti okrivljenika, već se u postupku može cijeniti kao olakotna okolnost. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, ovaj Sud, temeljem slobodne ocjene dokaza i postojanja činjenica, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, smatra da je na temelju provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, odnosno da su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi palili otpad u okolišu, čime su počinili prekršaj iz članka 18. stavka 5., kažnjiv po članku 167. stavku 1. točka 7. i stavku 2. Zakona o gospodarenju otpadom.
5. Na temelju obrane okrivljenika, te provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, te ih je proglasio krivima i kaznio novčanom kaznom za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, a sud smatra da će se i ovako izrečenom novčanom kaznom utjecati na okrivljenike i sve ostale, da u buduće ne čine prekršaje.
6. Prilikom odmjeravanja kazne sud je olakotnim cijenio okolnosno priznanje djela prekršaja, okolnosti počinjenja prekršaja, da okrivljenici nisu pravomoćno prekršajno osuđivani unazad tri godine, dok otegotnih okolnosti nije našao, pa su okrivljenicima primjenom članka 37. Prekršajnog zakona ublažene novčane kazne i to u iznosu ispod propisanog posebnog minimuma koji su za ovo djelo propisani, za pravnu osobu u rasponu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u rasponu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a u presudi je izražena u eurima sukladno članku 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. te im je izrekao za navedeni prekršaj za I-okrivljenu pravnu osobu novčanu kaznu od 1.040,00 eura, a za II-okrivljenu odgovornu osobu 300,00 eura, smatrajući da će se upravo izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i okrivljenike ubuduće odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje, ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, a u presudi je izražena u eurima sukladno članku 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023.
U Zagrebu 21. ožujka 2025.
Zapisničar
Sudac
Monika Golub, v.r.
Kornelija Adamec
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I-okrivljenoj pravnoj osobi IZGRADNJA FUTURA d.o.o., [adresa],
2. II-okrivljenoj odgovornoj osobi ZI, [adresa],
3. Branitelju Danko Jurišić, Zagreb, Radoslava Cimermana 20B,
4. Tužitelju Državni inspektorat, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba za nadzor u području gospodarenja otpadom,
Zagreb, Šubićeva 29,
5. Pismohrana.
