REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R2-112/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Hrabar Igoru, odvjetniku u Zagrebu protiv I. protustranke Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937, II. protustranke ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], III. protustranke CB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], IV. protustranke ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], V. protustranke NB i VI. protustranke LB, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 21. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina od 18. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je ovom sudu podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisane kao zkčbr. [katastarska čestica], dvorište u [adresa] upisano kao zk. tijelo A I (jedan) koje je uknjiženo kao suvlasništvo u 1/8 dijela na ime Općenarodne imovine sa uknjiženim pravom upravljanja Poduzeća državnih stambenih zgrada VI rajona, Zagreb, dok je u preostalih 7/8 dijela uknjiženo društveno vlasništvo i stambena zgrada u [adresa] upisano kao ZK tijelo AII (dva) na kojem je uknjiženo suvlasništvo Općenarodna imovine u 8/64 dijela, ČB u 4/64 dijela, ĆB u 4/64, HB ŽB u 30/64 dijela i 10/64 dijela, VB u 3/64 dijela, Đ ŠB u 3/64 dijela i PB u 2/64 dijela. Nakon provedenog postupka predlaže da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne civilnom diobom.
2. U prilogu prijedloga dostavlja zemljišnoknjižni izvadak (list 5 spisa) iz kojega proizlazi da su kao suvlasnici predmetne nekretnine u dijelu koji se odnosi na ZK tijelo AI upisani u 1/8 dijela na ime Općenarodne imovine sa uknjiženim organom upravljanja Poduzeće državnih stambenih zgrada VI rajona, Zagreb, dok je u preostalih 7/8 dijela uknjiženo kao društveno vlasništvo, dok je na zk. tijelu A II (dva) uknjižena suvlasništvo Općenarodne imovine u 8/156 dijela, LB ČB u 4/64 dijela, LB ĆB u 4/64, ĐBP u 30/64 dijela i 10/64 dijela, Komorski CB u 3/64 dijela, Koromrski ŠB u 3/64 dijela i PB u 2/64 dijela.
3. Odredbom članka 362. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV) propisano je da se smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Odredbom članka 362. st. 2. ZV-a propisano je da se smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Odredbom članka 362. st. 3. ZV-a propisano je da se smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Dakle, imajući u vidu da je predmetna nekretnina na zk. tijelu A I (jedan) uknjižena kao društveno vlasništvo u 7/8 dijela, a na zk tijelu A II (dva) uknjižena kao općenarodna imovina, a da ne predmetnim suvlasničkim dijelovima nema upisanog nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja ima se smatrati da je predmetna nekretnina vlasništvo Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 362. st. 3. ZV-a. Identičan pravni stav zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci od 4. svibnja 2011. broj: Rev x-13/2010 i Rev-527/2013. Obzirom na upis konkretne nekretnine u vlastovnici zemljišnoknjižnog uloška (općenarodna imovina u 8/64 dijela i društveno vlasništvo u 7/8 dijela ) odlučuje se upravo temeljem odredbe čl. 362. st. 3. ZV-a, jer se radi o nekretnini za koju nije utvrđeno u čijem je vlasništvu, pa se za tu nekretninu ne može primijeniti predmnijeva iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV-a (u zemljišnim knjigama nije upisan nositelj prava društvenog vlasništva niti je upisan nositelj prava upravljanja, raspolaganja, korištenja odnosno prvenstvenog prava korištenja već je nekretnina upisana kao općenarodna imovina), već djeluje predmnijeva iz odredbe članka 362. st. 3. ZV-a.
4. Budući da iz stanja zemljišne knjige koja u ovome postupku predstavlja javnu ispravu čija se potpunost i istinitost presumira proizlazi da je temeljem odredbe čl. 362 st 3. ZV-a jedan od suvlasnika predmetne nekretnine Republika Hrvatska koji nije obuhvaćena prijedlogom od 18. veljače 2025., a da kao stranke u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine moraju biti navedeni svi zemljišnoknjižni (su)vlasnici, jer upravo odredba članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima daje isključivo pravo suvlasnicima na razvrgnuće suvlasničke zajednice, to je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u izreci. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranke (pasivno legitimirani pravni subjekti u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine. Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici. Zemljišnoknjižni suvlasnici su u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari pa se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina (pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018.)
5. Stoga a budući da iz navedenoga a temeljem odredbe čl. 362. st. 3. ZV-a proizlazi da je kao jedan od suvlasnika predmetne nekretnine Republika Hrvatske koja nije obuhvaćen prijedlogom od 18. veljače 2025, a da kao stranke u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine moraju biti navedeni svi zemljišnoknjižni (su)vlasnici, jer upravo odredba članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima daje isključivo pravo suvlasnicima na razvrgnuće suvlasničke zajednice, to je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u izreci.
6. Valja napomenuti da je sud vodeći se načelom efikasnosti i svrsishodnosti rješenje temeljem odredbe čl. 14 st. 1 Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) donio bez dostave prijedloga na odgovor protustrankama. Naime ovdje je riječ o izvanparničnom postupku, a ne o parničnom pa se odredbe ZPP-a u izvanparničnom postupku ne primjenjuju automatizmom, nego shodno, na odgovarajući način, uvažavajući sustav i svrhu izvanparničnog postupka. Predmetno dostavljanje prijedloga bi samo protustrankama, ali i predlagatelju stvorilo nepotrebne troškove. Upućuje se predlagatelj da je ovlašten podnijeti novi prijedlog u kojemu će pravilno naznačiti sve protustranke u ovome postupku kako bi se mogao provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.
Zagreb, 21. ožujka 2025.
Sudac:
Lea Golomeić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).
DNA:
1. Predlagateljici po punomoćniku
