REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-468/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica LPZ, radi invalidske mirovine, 21. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03419009340, URBROJ: 341-99-05/3-22-5808 od 28. prosinca 2022.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03419009340, URBROJ: 341-99-05/3- 22-5808 od 28. prosinca 2022. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141- 02/22-01/03419009340, URBROJ: 341-25-05/3-22-82520, broj: 10327 od 6. rujna 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju, dosadašnjem korisniku invalidske mirovine, priznaje se i dalje zbog profesionalne nesposobnosti za rad pravo na invalidsku mirovinu. Istim rješenjem određeno je da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava zakonitost odluke tuženika smatrajući da je povrijeđeno načelo utvrđivanja materijalne istine te je rješenje nezakonito budući da nisu uzete u obzir sve činjenice i okolnosti bitne za donošenje istog. Navodi da mu nisu dostavljeni nalazi i mišljenja Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb i Središnjeg ureda u Zagrebu, na koja se u obrazloženju rješenja poziva tuženik, pa nije imao mogućnost na iste se očitovati. Napominje da nadležno tijelo nije uzelo u obzir činjenicu da je nakon utvrđenja tjelesnog oštećenja zadobio daljnje dijagnoze koja su u uzročno-posljedičnoj vezi sa prvotnim tjelesnim oštećenjem koje je zadobio na radu, budući da je u štetnom događaju zadobio ozljede lijevog koljena (potkoljenice i natkoljenice) te i danas ima posljedice, a niti nakon 9 operativnih zahvata posljedice nisu otklonjene, štoviše zdravstveno stanje je pogoršano. Tužitelj navodi da se niti daljnjim liječenjem ne mogu ukloniti, pa čak niti ublažiti oštećenja zdravlja temeljem postavljenih dijagnoza, stoga smatra da je kod njega nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud usvoji tužbeni zahtjev te osporeno rješenje stavi izvan snage.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporeno rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano uz navod tužitelja kako mu nisu dostavljeni nalazi i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod za vještačenje) Područnog ureda od 17. kolovoza 2022. te Središnjeg ureda od 20. prosinca 2022., tuženik ističe kako su nalazi i mišljenja ovlaštenih vještaka Zavoda za vještačenje sastavni dio postupka kako bi se utvrdilo činjenično stanje vezano uz radnu sposobnost tužitelja te je, kao takav, i jedan od pretpostavki donošenja rješenja ali sami za sebe, sporni nalazi i mišljenja ovlaštenih vještaka, ne predstavljaju upravni akt. Vezano uz pozivanje tužitelja na utvrđeno tjelesno oštećenje tuženik napominje kako se radi o dva različita prava budući da se pojam smanjenja ili gubitka radne sposobnosti odnosi na radnu sposobnost dok tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije (značajnije) oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, a što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva veće napore u obavljanju životnih potreba bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti. Vezano uz preslike medicinske dokumentacije, priložene uz tužbu, tuženik ističe kako je medicinska dokumentacija koja prileži spisu vrednovana prilikom donošenja osporavanog rješenja dok nova, originalna medicinska dokumentacija, može biti temelj za podnošenje novog zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti.

4.1. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 08. ožujka 2024., 12. travnja 2024. i te 07. ožujka 2025. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na navedenoj raspravi, stranke spora u bitnome iskazuju kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

6.1. Provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku Prim.dr.sc. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada iz Zagreba, određeno rješenjem suda od 09. svibnja 2024.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje od 06. rujna 2022. doneseno u postupku po zahtjevu tužitelja podnesenim 27. svibnja 2022., a prije donošenja rješenja pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, KLASA: 141-02/22-01/6307, URBROJ: 426-04-08-01/2-22- 5, evidencijski broj vještačenja: 797359 od 17. kolovoza 2022. kojim se utvrđuju da kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad, a nakon pregleda, vijeće vještaka je mišljenja da bi ocjena radne sposobnosti bila preuranjena jer je u tijeku liječenje.

8.1. Prvostupanjsko tijelo obrazlaže da kod tužitelja nije nastao trajni gubitak radne sposobnosti, pa se njegov zahtjev za priznavanjem prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, odbija.

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje koje je sadržano i u odgovoru na tužbu, pozivom na nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, 141-02/22- 01/6307, URBROJ: 426-04-01/11-22-8, evidencijski broj vještačenja: 847724 od 20. prosinca 2022., sadržaj kojega se citira u obrazloženju rješenja, a u kojemu vijeće viših vještaka zaključno navodi kako je prezentacija somatskog stanja za sada stacionarna s naglaskom na bitnost prihvaćanja dijetetskog režima života kojeg indiciraju svi specijalisti, te da su određene kontraindikacije u potpunosti koncipirane na način da nisu u koliziji sa zatečenim zdravstvenim habitusom, stoga se i nastavno cijeni ista kategorija smanjenja radne sposobnosti, pozivom na Obrazac „IN (8/2022) u kojemu se navodi da je tužitelj radni vijek u Pošti većinu radio na poslovima razvrstavanja pošiljki. Tuženik stoga u rješenju otklanja žalbene prigovore navodima kako nema osnova za njihovo uvažavanje s obzirom na suglasne zaključke tijela vještačenja u dva stupnja.

10. Člankom 39. stavkom 1. ZOMO propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

10.1. Prema stavku 2. članka 39. ZOMO preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

10.2. Prema stavku 3. članka 39. ZOMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

10.3. Prema stavku 4. članka 39. ZOMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

10.4. Prema stavku 5. članka 39. ZOMO uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

11. Pravno relevantna činjenica da li je kod tužitelja nastupilo smanjenje radne sposobnosti, potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti, a propisano člankom 39. ZOMO u upravnom je postupku utvrđena na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u oba stupnja, sukladno odredbama članka 125. stavka 3. i 133. stavka 3. ZOMO, koji suglasno zaključuju da kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad.

12. U ovom predmetu, prema navodima tužbe sporna je ocjena zdravstvenog stanja tužitelja i suglasni zaključak nadležnih tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom da kod tužitelja nisu nastupile okolnosti iz članka 39. stavka 4. ZOMO, odnosno da kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad.

13. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, kojim ovaj sud ne raspolaže, proveden je dokazni postupak vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Prim.dr.sc. Mariji Zavalić. U postavljenom zadatku sudska vještakinja je trebala dati svoje stručno mišljenje o tome da li je kod tužitelja do dana drugostupanjskog vještačenja u upravnom postupku nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. ZOMO; odnosno da li su promjene u zdravstvenom stanju tužitelja takve da utječu na zaključak da i dalje kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad, koja mu je utvrđena i priznata prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 102/98, 127/00, 59/01 i 109/01).

13.1. Sudska vještakinja u dostavljenom pisanom nalazu i mišljenju iznosi konstatacije iz medicinske i druge pregledane dokumentacije spisa, opisa poslova koje je tužitelj radio, osobina koje su neophodne za obavljanje navedenih poslova i tijeka liječenja prema medicinskoj dokumentaciji, kao i informacije i podatke prikupljene u razgovoru s tužiteljem 15. lipnja 2024. na okolnosti pitanja posjedovanja vozačke dozvole za C kategoriju i prestanka radnog odnosa, a odgovarajući na zadatak suda u rješenju UsI-468/023-10 od 09. svibnja 2024. zaključuje da liječenje tužitelja po fizijatru i kirurgu nije završeno u vrijeme prvostupanjskog i drugostupanjskog vještačenja koja su predmet ovoga spora. Stoga u smislu članka 39. ZOMO i dalje kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad, koja mu je utvrđena i priznata prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.), odnosno postoje kontraindikacije za poslove poštara motoriste te za poslove koji zahtijevaju duže stajanje i hodanje i za poslove dizanja tereta težih od 10kg.

14. Nalaz i mišljenje sudske vještakinje dostavljen je strankama na očitovanje.

14.1. Tuženik se na isti očitovao podneskom od 5. srpnja 2024. navodeći da su zaključci sudske vještakinje identični zaključcima nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku.

14.2. Tužitelj se na nalaz i mišljenje sudske vještakinje očitovao podneskom od 18. srpnja 2024. navodeći da nalaz i mišljenje nije u dovoljnoj mjeri obrazloženo, stoga je uz navedeni podnesak dostavio i dodatnu medicinsku dokumentaciju.

15. Sudska je vještakinja dostavila pisani odgovor na očitovanja stranaka prvenstveno na prigovore tužitelja, pa u svom dodatnom očitovanju navodi: „Iz novo dostavljene je dokumentacije vidljivo da je tužitelj nakon drugostupanjskog vještačenja po uvođenju u terapiju Ozempica bitno smanjio tjelesnu masu, da je razina glukoze u krvi sada odlično regulirana i da tužitelj uz korištenje maske noću nema simptoma apneja i hipopneja te da je ritam pospanosti sada dobro reguliran, odnosno da tijekom dana ne navodi pospanost. Visina jetrenih enzima je tek neznatno povišena, UZV jetre bez fokalnih zasjenjenja, nalaz govori u prilog masne jetre, bez znatnijih funkcionalnih oštećenja. Nije dostavljena dokumentacije koja bi govorila u prilog bilo kakvih sekundarnih oštećenja krvožilnog sustava, bubrega, oka ili perifernog živčevlja bilo povišenim tlakom bilo šećernom bolešću. Uz propisanu terapiju šećerne bolesti, hipertenzije, strogog držanja preporuka gastroenterologa te liječenja sleep apneje tužitelj je i dalje uz redovite kontrole sposoban obavljati poslove dopuštene po ranije danim kontraindikacijama -zabrane rada na poslovima poštara motoriste te zabrane rada na poslovima na kojima diže terete mase veće od 10 kg, što znači da uz zabranu poslova koji zahtijevaju duže stajanje i hodanje, tužitelj ne smije raditi poslove na traci, ni poslove u nizu sa drugim radnicima kada njihov učinak ovisi o učinku tužitelja, ne smije raditi ni poslove po neravnom i grbavom terenu, hodati osim iznimno uz ili niz stepenice kao sastavni i pretežiti dio poslova za koje ima Ugovor o radu. Iz novo dostavljenih nalaza ortopeda traumatologa vidljivo je da je kao trajna posljedica ozljede na radu iz 1996. g. zaostala posttraumatska artroza lijevog koljena funkcionalno po fizijatru kontraktura srednjeg stupnja uz kronični osteomijelitis lijeve potkoljenice. S obzirom na kronični osteomijelitis ugradnja TEP-a lijevog koljena je kontraindicirana te se stanje lijeve natkoljenice, koljenskih struktura i lijeve potkoljenice kao i funkcija lijevog koljena smatra trajnim. Obzirom na nalaz fizijatra iz svibnja 2022. godine u kome je fizijatar naveo kod tužitelja dijagnoze kroničnog torakalnog, cervikobrahijalnog i lumbosakralnog sindroma, uz polovično ograničenje pokreta kralježnice u vratnom i LS dijelu, nalaz u kome je fizijatar naveo antalgičan hod tužitelja i šepanje na lijevu nogu, smanjenje GMS lijeve noge, kontrakture u području oba kuka te gotovo blokirane kretnje u lijevom nožnom zglobu, zbog čega je nakon propisane fizikalne terapije fizijatar tražio kontrolni pregled, molim da tužitelj dostavi nalaz fizijatra sa detaljnim popisom ograničenja pokreta i da se fizijatar izrijekom izjasni jesu li funkcionalna ograničenja kod tužitelja trajnog karaktera, odnosno je li propisana fizikalna terapija sada i u budućnosti ima ulogu terapije održavanja dosegnute funkcije ili se terapijom može funkcija poboljšati, kojeg dijela sustava za kretanje ako može i ako može u kojoj mjeri. Bez nalaza fizijatra, a za čiji sam kontrolni nalaz nakon svibnja 2022. u vještačenju dostavljenom e- komunikacijama navela kao bitan za ocjenu radne sposobnosti cit: „nema opisa fizijatra radi li se o trajnim promjenama ili se sa FT može znatno poboljšati stanje „, te „liječenje po fizijatru još nije završeno” ne mogu se izjasniti može li tužitelj i dalje raditi poslove uz kontraindikacije dane na ranijim vještačenjima ili su oštećenja sustava za kretanje takva da kod je njega možebitno došlo do daljnjeg smanjenja radne sposobnosti ili je došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti...“

16. Dopunsko očitovanje sudske vještakinje dostavljeno je strankama spora, a budući da je tužitelj naknadno dostavio specijalistički nalaz OB Karlovac, Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju od 16. prosinca 2024., za koji je sudska vještakinja ustvrdila da je bitan za daljnju ocjenu zdravstvenog stanja tužitelja u smislu utvrđenja postojanja ili nepostojanja trajnog i potpunog gubitka radne sposobnosti, ispitana je na ročištu 07. ožujka 2025. imenovana sudska vještakinja

16.1. Ispitana pred sudom sudska vještakinja je iskazala:

„Iz dostavljenih nalaza osobito nalaza fizijatra od 16.12.2024. bitno je, da je liječenje što se tiče mogućnosti eventualne ugradnje umjetnog koljena završeno jer za taj operativni zahvat postoje apsolutne kontraindikacije, odnosno zbog zdravstvenog stanja pacijenta tužitelja operativni zahvat nije bez rizika moguće učiniti. To je potvrđeno nalazom traumatologa koji je bio dostavljen nakon drugostupanjskog vještačenja. Uspoređujući kontrolni nalaz fizijatra iz 2024. godine u odnosu na nalaz iz svibnja 2022. vidljivo je da nije došlo ne samo do bitnog pogoršanja funkcijskog statusa već da je u nalazu iz prosinca 2024. godine utvrđeno da je gibljivosti cijele kralježnice bitno bolja u odnosu na nalaz utvrđen 2022., da je funkcija kukova 2024. godine uredna za razliku od opisane funkcije 2022. u kojem nalazu je navedeno da postoje ograničenja u gibljivosti i mogućnosti potpunih pokreta. Također je kao nešto bolja opisana i pokretljivost u lijevom gležnju koji je 2022. opisan kao potpuno nepokretan dok je 2024. godine opisano da može djelomično tužitelj izvoditi pokrete u lijevom gležnju. Navodim da je funkcija lijevog koljena opisana u jednakom stupnju u oba nalaza. Ono što je opisano kao pogoršanje funkcije 16.12.2024. godine u odnosu na nalaz iz svibnja 2022. je pokretljivost u desnom ramenu međutim u sadašnjem nalazu iz 2024. godine navedeno je da promjene nisu trajne i da postoji mogućnost oporavka uz fizikalnu terapiju i preporučeno je daljnje liječenje uz ultrazvuk desnog ramena. Što se tiče koljena i kralježnice daljnje liječenje u smislu poboljšanja funkcije u odnosu na nalaz iz 2024. godine se ne očekuje, a provedena fizikalna terapija u budućnosti služi isključivo za održavanje sadašnjeg stanja odnosno kao prevencija i usporenje eventualnog pogoršanja funkcije. Navodim da prema podacima koje imam, a što je vrlo bitno tužitelju nije proveden postupak za provedbu kontrolnog pregleda zbog posjedovanja vozačke dozvole za drugu skupinu vozila odnosno da sa tog stanovišta je tužitelj još uvijek sposoban barem po podacima koje imam upravljati i drugom skupinom vozila točnije C kategorijom. Obzirom na navedeno smatram da i dalje kod tužitelja postoji djelomični gubitak radne sposobnosti uz navedene zapreke koje su dane na vještačenjima vještaka ZOSI-a, a da ovisno o mogućnosti liječenja i dosega funkcije u desnom ramenu nakon završetka istog obzirom da se radi o dešnjaku je moguće provesti novo vještačenje radne sposobnosti obzirom da sada nije moguće dati ocjenu kolika će biti trajna moguća funkcija nakon eventualnog liječenja desnog ramena.“

16.2. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka stranke spora izvođenje daljnjih dokaza nisu predložile.

17. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

17.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke.

17.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

18. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, nije dovedena u pitanje, niti su utvrđene povrede pravila postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito.

18.1. Pravno relevantne činjenice od kojih ovisi primjena prava utvrđene su u postupku i na način kako je to odredbama ZOMO i Uredbe o metodologijama vještačenja propisano, a suglasni zaključci nadležnih tijela vještačenja potvrđeni i nalazom i mišljenjem sudskog vještaka koji iznosi identičan zaključak u ocjeni zdravstvenog stanja tužitelja i utjecaju istog na njegovu radnu sposobnost, odnosno zaključak o tome da i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad.

19. Imajući u vidu navedeno, sud cijeni kako je tuženik imao osnova odbiti kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno odluku temeljiti na dostavljenom drugostupanjskom nalazu i mišljenju nadležnog tijela vještačenja. Isti je utemeljen na medicinskoj dokumentaciji tužitelja u spisu te prema pravilnima struke i u skladu sa odredbama Uredbe sastavljen, a izneseni zaključak jasan, te potvrđen nalazom i mišljenjem sudskog vještaka. Stoga, sud nema osnova za zaključak da isti ne bi bio pravilan ili da bi zdravstveno stanje tužitelja u odnosu na njegovu radnu sposobnosti bilo pogrešno ocijenjeno. Pri tom se ističe da su nadležna tijela vještačenja kao i sudski vještak imala su u vidu opis poslova tužitelja iz 2-IN obrasca, a sva medicinska dokumentacija priležeća spisu tuženika i sudskom spisu bila je predmet ocjene u provedenom sudsko medicinskom vještačenju, te razmotrena od nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku.

19.1. Prigovori tužitelja izneseni u podnesku na nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao i dostavljena nova medicinska dokumentacija uzeta je u obzir, ista je razmotrena te su izneseni prigovori valjano otklonjeni ispitivanjem sudske vještakinje koja je iznošenjem konstatacija iz medicinske dokumentacije i rezultatima dobivenima dijagnostičkom obradom, imajući u vidu sve relevantne činjenice koje proizlaze iz medicinske dokumentacije tužitelja, dakle s obzirom na priložene nalaze obrade, na sudu prihvatljiv način obrazložila razloge zbog kojih tužiteljevo zdravstveno stanje unatoč utvrđenim zdravstvenim problemima / oštećenjima nije takvo da bi odgovaralo zahtjevima iz članka 39. stavka 4. ZOMO, odnosno nije takvo da bi udovoljavalo kriterijima potpunog gubitka radne sposobnosti, već i dalje postoji profesionalne nesposobnost za rad.

20. Slijedom navedenog, navodi tužitelja o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i primjeni materijalnog prava, nisu osnovani, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao.

20.1. Niti prigovor tužitelja o povredi načela materijalne istine, propisanog člankom 8. ZUP-a, nije osnovan. Naime, tim je člankom propisano da u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari. U konkretnom predmetu odlučna činjenica koja je s medicinskog aspekta relevantna utvrđena je u postupku i na način kako je odredbama ZOMO propisano, vještačenjem u dva stupnja sukladno odredbama članka 125. i 133. ZOMO, stoga sud nema osnova za zaključak da u postupku koji je prethodio ovom sporu činjenično stanje nije pravilno ili potpuno utvrđeno. Ovo tim više, jer i sudska vještakinja u predmetnom sporu zdravstveno stanje tužitelja ocjenjuje na isti način, budući da i daljnja medicinska dokumentacija tužitelja dokazuje da kod su kod tužitelja promjene u zdravstvenom stanju takve da odgovaraju kriterijima profesionalne nesposobnosti za rad koja mu je utvrđena prethodno sukladno odredbama ranijeg Zakona o mirovinskom osiguranju uz kontraindikacije koje su naznačene. Dakle, promjene u zdravstvenom stanju tužitelja ne odgovaraju kriterijima potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavka 4. ZOMO, odnosno kriterijima opće nesposobnosti za rad, ukoliko se uzmu u obzir odredbe ranijeg Zakona o mirovinskom osiguranju.

20.2. Okolnosti koje ističe tužitelj kada navodi da mu nisu dostavljeni nalazi i mišljenja nadležnih tijela vještačenja nisu povreda na štetu tužitelja, a navode tuženika kojima se na te prigovore očitovao u odgovoru na tužbu u cijelosti prihvaća i ovaj Sud. Pri tom se ističe da je prvostupanjski nalaz i mišljenje donesen nakon provedenog osobnog pregleda tužitelja, dok je obrazloženje drugostupanjskog nalaza i mišljenja u cijelosti citirano u obrazloženju osporenog rješenja stoga je na taj način tužitelj sa sadržajem istoga upoznat. Niti odredbama ZOMO niti odredbama ZUP-a nije propisano da se nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja u upravnom postupku dostavlja strankama, a tužitelj je imao mogućnost u skladu s odredbama članka 84. stavku 1. ZUP-a obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

21. Navodi tužbe stoga nisu osnovani, odnosno isti su takvi da ne dovode do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

21.1. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se to rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.

22. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke na koje sud, sukladno odredbi članka 47. stavka 3. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, a propisani člankom 128. ZUP-a, nisu utvrđeni.

23. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 21. ožujka 2025.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. LP, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa] Zagreb, Mihanovićeva 3

3. U spis