REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1442/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja EE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković iz Zagreba, Maksimirska cesta 103, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 22, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. veljače 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja EES, odvjetničke vježbenice te zamjenice punomoćnice tuženika Caroline Gočmanac, odvjetnice, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 21. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju EE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 5.273,30 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 12. siječnja 2022. godine pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.988,90 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 21. ožujka 2025. pa do isplate, a koje kamate se određuju uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječanja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 187,50 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 21. ožujka 2025. pa do isplate, a koje kamate se određuju uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječanja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj EE (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 19. lipnja 2022. navodi da je dana 7. rujna 2021. stradao za vrijeme redovnog radnog vremena radeći kod poslodavca Zagrebački električni tramvaj d.o.o., koji je u vrijeme štetnog događaja imao s tuženikom CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik) zaključenu policu osiguranja od odgovornosti. Do nezgode je došlo na način da je tužitelj prilikom održavanja tramvaja udario desnom rukom u rukohvat u blizini vrata tramvaja, uslijed čega je zadobio tjelesne ozljede. Tužitelju je pružena liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu. U štetnom događaju je zadobio frakturu V. metakarpalne kosti desnog zapešća, nakon čega su kod tužitelja zaostali ožiljci koji predstavljaju naruženje. Tužitelj je uslijed štetnog događaja trpio duševne boli zbog povrede prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 25. travnja 2024. tužitelj potražuje ukupan iznos od 5.273,30 eura na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete koja se odnosi na troškove liječenja i tuđu pomoć i njegu, sve uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori činjenicu da je poslodavac tužitelja imao zaključenu policu osiguranja kod tuženika. Osporava mehanizam nastanka ozljede tužitelja te da bi isti bio u bilo kakvoj uzročnoj vezi s procesom rada. Navodi da kod poslodavca tužitelja nije utvrđen bilo kakav propust. Osporava da bi dinamikom kako ju opisuje tužitelj mogla nastati ozljeda u vidu frakture V. metakarpalne kosti desnog zapešća. Također, navodi da je uzrok ozljeđivanja tužitelja isključivo njegov neoprez te da stoga postoje okolnosti za oslobođenje od odgovornosti tuženika za štetu koja je proizašla iz tog štetnog događaja. Osporava visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u prijavu o ozljedi na radu (str. 5-8 spisa), u medicinsku dokumentaciju (str. 9-49 spisa), u izvješća o bolovanju (str. 50-53 spisa), u presliku računa (str. 54-63 spisa), u fotografije naruženja (str. 64-65 spisa), u odštetni zahtjev (str. 66-67 spisa), u rješenje HZZO-a od 11. kolovoza 2022. (str. 87-91 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 100-103 spisa) te pisano očitovanje vještaka (str. 117 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan iz sljedećih razloga.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava mehanizam nastanka ozljede kao i to da bi ta ozljeda bila vezana uz proces rada. Ujedno osporava svoju odgovornost te visinu tužbenog zahtjeva.

6. Sud je izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu iz koje je utvrđeno da je do ozljede došlo prilikom izlaska iz tramvaja kada je radnik udario rukom u rukohvat na tramvajskim vratima kojom prilikom je ozlijedio desnu ruku.

7. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 11. kolovoza 2022. proizlazi da se po službenoj dužnosti obnovio postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu za tužitelja. Prema istom rješenju tužitelju je priznata ozljeda na radu koja se dogodila 7. rujna 2021., a vezano uz dijagnozu "Fractura ossis metacarpalis V. manus dex". Iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno kako nema prepreke za priznavanje ozljede na radu s obzirom na navedenu dijagnozu jer je do iste došlo uslijed nesretnog slučaja u sklopu radnog procesa osiguranika. Valja navesti da je ovaj sud vezan pravomoćnim rješenjem HZZO-a kojim se tužitelju priznaje ozljeda kao ozljeda na radu. U okviru upravnog postupka pred HZZO-om utvrđeno je postojanje uzročno posljedične veze između ozljede i dinamike štetnog događaja.

8. Sukladno odredbi čl. 111 st. 1 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Nadalje, sukladno odredbi čl. 25 st. 1 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema odredbi čl. 25 st. 2 istog Zakona poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Iz navedenih odredaba proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu prema kriteriju uzročnosti, a da se od te odgovornosti može osloboditi jedino ukoliko dokaže da postoji neki od razloga iz čl. 25 st. 2 ZZR-a. Prema istom kriteriju odgovara i tuženik jer on preuzima pravnu poziciju poslodavca u ovoj parnici, te se na njegovu odgovornost primjenjuju iste odredbe. Iz navedenog proizlazi da poslodavac radniku odgovara i za slučajne štete, prilikom kojih nisu bila povrijeđena pravila o zaštiti na radu.

9. Budući da iz rješenja HZZO-a proizlazi da se ozljeda tužitelja dogodila na radu i u svezi s radom te je priznata kao ozljeda na radu, te budući da tuženik nije dokazao postojanje bilo kojeg ekskulpacijskog razloga iz čl. 25 st. 2 ZZR-a, tuženik odgovara tužitelju za svu štetu koja je nastala iz predmetnog štetnog događaja.

10. U odnosu na visinu štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom pete kosti zapešća desne ruke. Stanje tužitelja je stabilizirano i liječenje je završeno 20. svibnja 2022. Tužitelj je u štetnom događaju pretrpio fizičke bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 14 dana te slabijeg intenziteta 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta uračunati su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tužitelj je pretrpio primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta trpio je u trajanju od kumulativno tri dana, srednjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 8 dana te manjeg intenziteta kumulativno 35 dana. Ozljeda tužitelja dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 3% koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti malog prsta desne dominantne šake, povremenim bolovima kod dužeg rada i opterećenja desne šake u malom prstu desne šake. Pri ocjeni opsega smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir ranija ozljeda desne šake, a ova ocjena odnosi se samo na ozljedu po predmetnom štetnom događaju. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od sumarno 45 dana po 2 sata dnevno, te 30 dana po 1 sat dnevno, za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu, uzimajući u obzir da je tužitelj dešnjak, da je operiran te da je i osteosintetska materija izvađena novim operativnim zahvatom. Tužitelju je zaostalo naruženje s vanjske strane desne šake dužine oko 7 cm, blago ljubičaste boje, koje predstavlja naruženje lakog stupnja koje je vidljivo kada se gleda u šaku tužitelja. Sudski vještak također navodi da postoji uzročno posljedična veza između dinamike nastanka štetnog događaja kako ista proizlazi iz tužbe i ozljede tužitelja. U svom dodatnom pisanom očitovanju sudski vještak se očitovao o opravdanosti troškova liječenja koje je tužitelj imao na ime plaćanja participacija za pojedine preglede, za koje troškove je vještak naveo da su svi troškovi opravdani i predstavljaju učešće u zdravstvenoj zaštiti osoba koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje.

11. Nalazu i mišljenju vještaka nije prigovorila niti jedna stranka, sud je vještačenje ocijenio stručnim i objektivnim, te je na temelju istog utvrdio visinu štete.

12. S obzirom na opseg posljedica koji je utvrđen na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka te činjenice da je tužitelj ozlijedio desnu dominantnu ruku, da je tužitelj ozljedu doživio u životnoj dobi od 35 godina, da je tužitelj po zanimanju čistač, te da radi u spremištu tramvaja što predstavlja isključivo fizički posao, te će se smanjenje životnih aktivnosti odraziti na profesionalni život tužitelja, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na isplatu pravične novčane naknade s naslova neimovinske štete u iznosu od 4.770,00 eura. Sud je posebno uzeo u obzir to da je tužitelj pretrpio strah u značajnom trajanju, da je pretrpio fizičke bolove u ukupnom kumulativnom trajanju od 94 dana, da je naruženje tužitelja uvijek vidljivo, te da se smanjenje životnih aktivnosti odnosi na funkciju prsta desne ruke. Pri određivanju visine pravične novčane naknade sud je primijenio odredbu čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. S obzirom na sve iznesene kriterije sud je zaključio da tužitelj ima pravo na pravičnu novčanu naknadu prema kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 2.120,00 eura, prema kriteriju pretrpljenog straha u iznosu od 1.125,00 eura, prema kriteriju duševnih bolova uslijed naruženja iznos od 995,00 eura te prema kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 530,00 eura, što ukupno iznosi 4.770,00 eura.

14. U odnosu na zahtjev tužitelja s naslova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 120 sati, za koji opseg se tužitelju dosuđuje imovinska šteta u iznosu od zatraženih 298,63 eura, što predstavlja iznos od 2,49 eura po satu pružene pomoći i njege, koji iznos je primjeren i u skladu sa sudskom praksom koja se odnosi na cijenu sata tuđe pomoći i njege u situaciji kada istu pružaju ukućani.

15. U odnosu na imovinsku štetu za troškove liječenja, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da su svi troškovi bili opravdani, a ujedno isti proizlaze iz računa koje je tužitelj dostavio u spis. Stoga tužitelju pripada pravo na imovinsku štetu u iznosu od 204,67 eura s naslova troškova liječenja. Zahtjev tužitelja za naknadu te štete temelji se na odredbi čl. 1095 st. 1 ZOO-a koja propisuje da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja.

16. Slijedom navedenog valjalo je prihvatiti konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i donijeti presudu kao u izrijeci.

17. U odnosu na zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate, zahtjev je osnovan, budući da tužitelju prema odredbi čl. 1103 ZOO-a pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Nadalje, prema odredbi čl. 1086 ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, te stoga tužitelj ima pravo i na isplatu zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koja se odnosi na troškove liječenja i tuđu pomoć i njegu počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako to tužitelj traži, pa do isplate. Naime, šteta koja se odnosi na troškove liječenja i tuđu pomoć i njegu nastala je prije podnošenja odštetnog zahtjeva. Pravo na isplatu zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29 st. 1 ZOO-a, a stopa zakonske zatezne kamate utvrđena je sukladno odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a, koja je propisana za ostale odnose.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina parničnih troškova tužitelja određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

19. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32), za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav tri obrazložena podneska iznos od 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1), za zastupanje na dva ročišta iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1) što ukupno iznosi 1.400,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 350,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 238,90 eura za izvedeno medicinsko vještačenje. Ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 1.988,90 eura, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

20. Nije osnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka koji se odnosi na trošak za sastav podnesaka od 26. travnja 2023. u iznosu od 50,00 eura uvećano za PDV, budući da istim podneskom tužitelj izvještava sud o uplati predujma za medicinsko vještačenje, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice. Također nije osnovan trošak koji se odnosi na pristup ročištu za objavu presude, jer se isti nije realizirao.

21. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 21. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku