REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu

Šetalište Markantuna Dominisa 4

51280 Rab

Poslovni broj: P-728/2021-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici po sucu Mirella Rodin u pravnoj stvari tužitelja ŠO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Marija Erdec, odvjetnica iz [adresa], protiv tuženika 1. LUČICA društvo s ograničenom odgovornošću za brodogradnju, turizam i trgovinu, OIB 38745302037, [adresa], 51280 [adresa], 2. ŽO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ĐO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 51280 [adresa]. SO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Jadranki Ruk Andreis, odvjetnici iz Zagreba, radi Obvezno - isplata, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 18. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te 21. ožujka 2025., kao dana objave

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženicima LUČICA društvo s ograničenom odgovornošću za brodogradnju, turizam i trgovinu, DO, FO i ZO da isplate tužitelju GO iznos od 18.043,74 EUR sa pripadajućim zakonskim kamatama po stopi po stopi određenoj prema odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, i to:

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.06.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.07.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.08.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.09.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.10.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.11.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.12.2016.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.01.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.02.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.03.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.04.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.05.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.06.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.07.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.08.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.09.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.10.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.11.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.12.2017.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.01.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.02.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.03.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.04.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.05.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.06.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.07.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.08.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.09.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.10.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.11.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.12.2018.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.01.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.02.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.03.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.04.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.05.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.06.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.07.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.08.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.09.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.10.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.11.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.12.2019.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.01.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.02.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.03.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.04.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.05.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.06.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.07.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.08.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.09.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.10.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.11.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.12.2020.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.01.2021.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.02.2021.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.03.2021.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.04.2021.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.05.2021.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.05.2021.g. pa do konačne isplate

- na iznos od 300,61 EUR počam od 20.06.2021.g. pa do konačne isplate kao i nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka, također uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku po stopi određenoj prema odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženicima trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.250,00 EUR (slovima: tritisuće dvjestopedeset), u roku od 15 dana, dok se zahtjev tuženika za naknadom troška odbija za iznos od 2.875,94 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] površine 606 m², od čega kuća br. 737 i 738 zauzima 332 m², a dvorište 274 m², upisani kao suvlasnici: tužitelj u 1/40 dijela te tuženici DO u 14/40 dijela, FO i LO svaki u po 10/40 dijela. U zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] (oranica, 237 m²), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica, 106 m²) i k. č. br. [katastarska čestica] (oranica, 157 m²) da su upisani kao suvlasnici BO pok. ŠOLZ, NO pok. ŠOLZ i DO, svaki u 1/3 dijela. BO i NO da su prednici tužitelja i tuženika DO. Tužitelj dalje navodi da je BO naslijedio po pravu reprezentacije kao sin kćeri BO, ŠO EO. Uz njega, nasljednici da su i tuženik DO te njegove sestre, OO i ČO. BO da je imao četvero djece: DO, OO, ČO i EO, dok upisani zk. vlasnik NO nije imao djece te su njegovi nasljednici upravo navedeni potomci. Dodaje kako u ostavinskom postupku iza pok. SO BO i SO NO, nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nisu bile uključene u ostavinsku masu. Slijedom toga, iste nasljeđuju njihova djeca, odnosno tužitelj u ½ dijela temeljem nasljednog prava iza svoje pok. majke EO. Nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da koriste svi tuženici za stanovanje i obavljanje poslovne djelatnosti te je ekonomski iskorištavaju, kako su i sami naveli u tužbi vođenoj pred Općinskim sudom u Rabu pod brojem P-4/16. Kuća da se sastoji od: prizemlja, koje uključuje prolaz, loggiju, hodnike, blagovaonicu s dnevnim boravkom, kupaonicu, kuhinju, poslovni prostor (recepcija, hala, pomoćni prostori, kotlovnica, sanitarni čvorovi). Prvog kata, koji sadrži 5 soba s pripadajućim kupaonicama i loggiama te 8 poslovnih prostora. Drugog kata, koji se sastoji od stubišta, hodnika, terase te 5 stanova ukupne površine 284,02 m². Tužitelj dalje navodi da tuženik DO koristi nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao suhu marinu te time ostvaruje godišnji prihod od najmanje 200.000,00 kuna. Smatra da bi najamnina za korištenje tih nekretnina trebala iznositi najmanje 1.500,00 € mjesečno, dok bi prema njegovom suvlasničkom dijelu od 1/12, njemu pripala najamnina od 937,50 kuna mjesečno, odnosno 11.250,00 kuna godišnje. Za razdoblje od 5 godina taj iznos iznosi 56.250,00 kuna, što potražuje od tuženika zajedno sa zakonskim zateznim kamatama. Također, s obzirom na to da tuženici koriste nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za stanovanje i poslovne svrhe, a imaju 8 poslovnih prostora na prvom katu i 5 stanova na drugom katu, procjenjuje se da godišnje ostvaruju najmanje 487.500,00 kuna prihoda od iznajmljivanja, što za 5 godina iznosi 2.437.500,00 kuna. Dalje navodi kako u prizemlju tuženici koriste poslovni prostor ukupne površine 448,45 m², pri čemu bi najamnina trebala iznositi 10 €/m², odnosno 4.484,50 € mjesečno. Temeljem suvlasničkog udjela tužitelju bi pripadao zakup u visini od 840,00 kuna mjesečno, odnosno 50.450,63 kuna za razdoblje od 5 godina. Vezano za apartmane, tužitelj smatra da bi najamnina iznosila 1.500,00 kuna mjesečno po apartmanu, što za 13 apartmana iznosi 234.000,00 kuna godišnje ili 1.170.000,00 kuna za 5 godina. Prema suvlasničkom dijelu tužitelju bi pripao iznos od 29.250,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Kako tuženici nisu plaćali nikakvu naknadu za korištenje suvlasničkog dijela nekretnina koje pripadaju tužitelju, smatra da su stekli korist bez pravne osnove, pa istu trebaju vratiti tužitelju.

2. Tužitelj je uz tužbu kao dokaze u prilog svojim navodima u spis priložio: izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (listovi 6 i 7 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-291/12-4 Općinskog suda u Malom Lošinju od **.**.2012. iz pok. EO (listovi 8 i 9 spisa), izvadak iz elaborata spisa P-4/16, rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-31/02 Općinskog suda u Rabu od 2.12.2002. iza pok. ĆO pok. Š (listovi 16-18 spisa),

3. U odgovoru na tužbu tuženici su u cijelosti osporili tužbu i tužbeni zahtjev. Prvotuženik Lučica d.o.o., trećetuženik FO i četvrtotuženik LO ističu prigovore nedostatka pravnog interesa tužitelja u odnosu na njih te prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženici ističu da je upis u zemljišnim knjigama formalno pravne prirode i ne odražava stvarno zemljišnoknjižno stanje. Navode kako je između prednika stranaka izvršena podjela kojom su formalno upisani suvlasnički udjeli tužitelja, odnosno njegova pravnog prednika, na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripali drugotuženiku. Nakon smrti roditelja drugotuženika, u obitelji je postignut sporazum kojim je majci tužitelja isplaćen iznos od 24.000,00 DEM-a na ime njezina udjela u kući na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženici ističu kako ovu podjelu potvrđuje i presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Rabu broj P-265/06 od 12.07.2007., kao i rješenje o ostavini iza pok. ĆO. Dalje navode kako je drugotuženik izvršio radove izgradnje objekta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po sporazumu s tadašnjim vlasnikom, svojim ocem, koji je dao odobrenje za izgradnju i dogradnju objekta. U obitelji je postignut dogovor da će predmetne nekretnine pripasti drugotuženiku, pa je isti pristupio radovima bez protivljenja drugih nasljednika, uključujući pravnog prednika tužitelja. Također navode kako je drugotuženik izvršio znatna ulaganja u nekretninu prednika tužitelja, njegove majke KO, kojoj je pripala nekretnina na kojoj je izgrađen objekt u kojem je otvorila obrt cvjećarne. Ističu da je drugotuženik sam isplatio radove na izgradnji i uređenju tog objekta. U odnosu na nekretnine kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koje čine novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženici ističu da je prednik tužitelja KO priznala pravo vlasništva drugotuženiku presudom Općinskog suda u Rabu, broj P-265/06 od 12.07.2007. godine. Navode kako je ranijim sporazumom bilo dogovoreno da ove nekretnine pripadnu drugotuženiku, koji je isplatio suvlasničke udjele svih nasljednika.Tuženici nadalje osporavaju suvlasnički omjer koji je tužitelj naveo u tužbi, kao i opis pravnog sljedništva i podjele nekretnina. Naglašavaju da tužitelj nije jedini nasljednik iza pok. KO te da opisane nekretnine nisu bile predmet ostavinske rasprave. Osporavaju aktivnu legitimaciju tužitelja i veličinu njegovog suvlasničkog udjela. Podredno, tuženici osporavaju i visinu zatraženog iznosa najma odnosno zakupa, a također ističu i prigovor zastare potraživanja glavnice i tijeka kamata.

4. Tuženici su uz odgovor na tužbu kao dokaze u prilog svojim navodima priložili preslike: zapisnika Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Rabu s ročišta od 05.03.2018. u predmetu P-2491/16 (list 29 spisa), zapisnika od 16.8.1972. u Općini Rab- Referada za građevinarstvo (list 34 spisa), rješenje o odobrenju za izgradnju Općine Rab, Općinski sekretarijat za poslove uprave, broj: 02/4-UP/I0- 705/1-72 od 10.7.1973. (listovi 35 do 36 spisa), rješenje Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša, klasa: UP/I-363-02/19-01/90, od 18.08.2020. (listovi 37 do 39 spisa), presude na temelju priznanja Općinskog suda u Rabu, broj P-265/06 od 12.07.2007. (listovi 38 do 39 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-291/12-4 Općinskog suda u Malom Lošinju od **.**.2012. iz pok. EO (list 40 spisa).

5. U očitovanju na odgovor na tužbu, tužitelj je naveo kako TD Lučica d.o.o., ĆO [adresa] i ĆO [adresa] koriste kuću na kojoj su i suvlasnici zajedno sa tužiteljem a poslovni prostor se koristi za potrebe 1. tuženika. Nadalje da je netočno da je upis u zemljišne knjige samo formalan i da je između prednika stranaka izvršena podjela nekretnina, što potvrđuje pravomoćna presuda Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Rabu poslovni broj P-4/2016 od 30.kolovoza 2017. u kojem postupku su 2., 3. i 4. tuženici zatražili razvrgnuće suvlasništva. U odnosu na presudu na temelju priznanja da se ne osporava da je u odnosu na nekretnine iz te presude postignut sporazum između braće. U odnosu na suvlasnički omjer da je na tuženicima teret dokaz da upis u zemljišnim knjigama ne odražava pravo stanje. Ističe da je tužitelj upisan kao suvlasnik na temelju nasljeđivanja iza pok. KO.

6. Navedenim podneskom tužitelj je preinačio tužbu, što je sud raspravnim rješenjem od 4. siječnja 2022. dopustio kao svrsihodno, primjenom odredbe iz čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

7. U dokaznom postupku sud je proveo uvid u naprijed navedenu dokumentaciju koju su stranke priložile u spis, uvid u ovosudni predmet P-4/16 (kasniji broj: Pup- 1803/19), P-2491/16 (kasniji broj Pup-2118/19), O-31/02, P-265/06, saslušanje stranaka, saslušanje ĆO iz [adresa], IO iz [adresa], ŠOLZ i JO, te su pribavljeni podaci od Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko goranske županije (list 79 spisa).

8. Na ročištu održanom 18. veljače 2025. sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za pribavu po službenoj dužnosti dopunskih podataka od Ureda za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko goranske županije te dokaz provođenja financijskog vještačenja, kao nepotrebne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari budući da je sud na temelju provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja mogao donijeti odluku u ovoj pravnoj stvari.

9. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa kojeg potražuje na ime povrata stečenog bez osnove s obzirom na korištenje dijela nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina].

11. Uvidom u zemljišne knjige ovog suda (listovi 6, 7 i 11, 12 spisa) utvrđeno je kako su u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici uknjiženi tužitelj u 1/40 dijela te DO u 14/40 dijela, Praznik Milica u 2/40 dijela, ČO u 2/40 dijela, VO u 1/40 dijela, FO u 10/40 djela i LO u 10/40 dijela.

12. Nadalje uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina] utvrđeno je kako tužitelj nije uknjižen kao suvlasnik, već BO u 1/3 dijela, NO u 1/3 dijela te DO u 1/3 dijela. No, tužitelj tvrdi da je u izvanknjižnom suvlasništvu te nekretnine.

13. Iz izjave UO, direktorice 1. tuženika proizlazi kako 1. tuženik u nekretnini iz zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristi poslovnu prostoriju od otprilike 5 m2.

14. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. EO od 26.10.2012. (listovi 8 i 9 spisa) je vidljivo da je nekretninu iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelj naslijedio iza svoje majke zajedno sa sestrom AO (kasnije VO).

15. Uvidom u spis O.31/02 utvrđeno je kako je KO svoj suvlasnički udio stekla od majke ĆO. Stranka tog postupka je bio i ŽO, koji nije prilikom utvrđivanja sastava ostavine nije iznio nikakve prigovore, niti je podnio žalbu protiv tog rješenja o nasljeđivanju.

16. Nije sporno da tužitelj nakon stjecanja predmetnog suvlasničkog dijela nikada nije ušao u faktični suposjed te nekretnine te nije sporno da nije niti u suposjedu nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina].

17. Uvidom u ovosudni predmet P-728/2021 utvrđeno je kako su ovdje 2-4 tuženici podnijeli tužbu protiv ovdje tužitelja i OO, ČO i TO radi razvrgnuća suvlasničke zajednice koja tužba je odbijena, jer su ponudili isplatu samo za dio nekretnine, a ne za zgradu u današnjim gabaritima, odnosno sadašnju vrijednost nekretnine, što da je protivno načelu jedinstvenosti nekretnine.

18. Iz iskaza svjedoka ĆO, IO, HO i ŠOL proizlazi kako su se najveći građevinski radovi na proširenju predmetne kuće radili 80-ih godina prošlog stoljeća. Iz zapisnika od 16.8.1972. proizlazi kako je pok. MO tada dao suglasnost za dogradnju stare obiteljske kuće da sin ŽO sebi dobije stambene prostorije (list 34 spisa) te je izdano rješenje o odobrenju za izgradnju 10.7.1973. (list 35 do 36 spisa). U tužbi u predmetu P-4/16 ovdje 2-4 tuženici su opisali tijek gradnje nekretnine navodeći da je zgrada u više navrata građena, a za sadašnju namjenu i uporabu da je dovršena 2011., što tužitelj niti u tom, a niti u ovom postupku nije sporio.

19. Dakle, prije trenutka upisa prava suvlasništva tužitelja 2012., nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja kuću br. 737 i 738 (332 m2) sa dvorištem (274 m2) u današnjim gabaritima i namjenom.

20. U odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina] sud je izvršio uvid u ovosudni predmet P-2491/2016 (kasniji broj PuP-2118/2019). U tom postupku ovdje 2. tuženik ŽO je utvrđen suvlasnikom tih nekretnina kao nasljednik iza pok. ŽO ŠOLZ (istovjetnog s CO), koje je stekao prema rješenju o nasljeđivanju posl. br. O.65/94 od 20.11.2000. (list 1-16 spisa P-2491/2016). U preostalom dijelu je odbijen njegov tužbeni zahtjev s osnova nasljeđivanja iza pok. BO i RO, budući da te nekretnine nisu bile predmetom nasljeđivanja iza njih, a da svoje nasljedno pravo treba ostvarivati u ostavinskom postupku. U tom postupku izvršen je i uviđaj uz geodetsko vještačenje iz kojeg proizlazi (prema fotografijama prijepora) kako te nekretnine služe kao prolaz te parkiralište za brodove (dijelom natkriveno), a što među strankama nije niti sporno (govori se o suhoj marini).

21. Tužitelj se pozvao na institut stjecanja bez osnove (čl. 1111. i čl. 1120. ZOO-a). Prema odredbi čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05. 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje ZOO) kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, dok sukladno st. 2. istog čl. pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom.

22. Odredbom čl. 1120. ZOO propisano je da kada je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

23. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na sjednici Građanskog odjela od 26. listopada 2009. glede pitanja primjene i tumačenja odredbe čl. 1120. ZOO (uporaba tuđe stvari u svoju korist) te pitanje primjene i tumačenja odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZVDSP (pravni položaj poštenog i nepoštenog posjednika) zauzeo pravno shvaćanje:

24. ''Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZV prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu čl. 1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.''

25. Dakle, kada neka osoba posjeduje tuđu stvar ili tuđi suvlasnički dio stvari plaćanje vrijednosti postignute koristi u smislu odredbe čl. 1120. ZOO moguće je samo u slučaju kada je nekretnina ili neka druga stvar uporabljena na način da je promijenila identitet zbog čega nije moguće ili nije gospodarski opravdano vraćanje te nekretnine ili neke druge stvari, dok u situaciji kada je moguća predaja nekretnina ili stvari u posjed ili suposjed, naknada koristi prosuđuje se prema odredbama čl. 164. i čl. 165. ZV.

26. U konkretnom slučaju, nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] ima jednaki identitet kao u trenutku kada je tužitelj upisan kao suvlasnik u zemljišne knjige te je moguće zahtijevati njenu predaju u suposjed.

27. Jednako proizlazi i za nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina] za koje se u predmetu P-2491/2016. navodi u tužbi da preko 20 godina predstavljaju suhu marinu. S obzirom na pretežnu neizgrađenost i namjenu nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina], prema stajalištu ovog suda moguće je zahtijevati davanje u suposjed nekretnina zk. ul. [broj ZK uloška], tijelo II, k. o. [katastarska općina].

28. Prema odredbi čl. 164. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 79/06, 141/06,38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 125/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV) pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pri tom oštećeno ili uništeno.

29. Odredbom čl. 165. st. 1. ZV propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, dok je st. 6. istoga čl. propisano da od časa kada je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjerenom onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.

30. Nadalje, prema odredbi čl. 18. st. 3. ZV posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok prema st. 4. istoga čl. ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kada je primio tužbu.

31. U konkretnom slučaju s obzirom na prethodno navedene ostavinske postupke i postupak P-4/2016 (kasnije PuP-1803/19) u kojem su 2-4 tuženici zahtijevali razvrgnuće isplatom, proizlazi kako su znali da im ne pripada u cijelosti pravo na posjed, s tim da osporavaju da bi se suvlasnički udio tužitelja odnosio na nadograđeni dio nekretnine. U odnosu na 1. tuženika valja navesti kako se poštenje prosuđuje prema znanju zakonskog zastupnika, ovdje PO, kćerke 2. tuženika, koja živi u nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud smatra da njoj, jednako tako, nije moglo ostati nepoznato upisano pravo suvlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelja, u kojem je poslovni prostor prvotuženika.

32. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na drugoj sjednici Građanskog odjela održane

1. ožujka 2021. zauzeo pravno shvaćanje:

"U odnosima između suvlasnika (vlasnika i posjednika), kada jedan suvlasnik onemogući drugog u korištenju (su)vlasništva stvari primjenjuju se odredbe čl. 164. i 165. ZV."

"U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZV, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u(su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari."

33. U ovom postupku, tužitelj je zahtijevao samo isplatu, bez ranijeg ili istovremenog zahtjeva za posjedom stvari. Prema gore navedenog stajalištu, potrebno je utvrditi je li tužitelj nakon upisa u zemljišne knjige ikada izrazio volju za posjedovanjem predmetnih nekretnina, a kako bi mu pripalo pravo na naknadu za koristi prema čl. 164. i 165. ZVDSP.

34. U svojoj izjavi tužitelj ŠO je izjavio: „Ja sam mu se obraćao da riješi te papire da nas isplati, a to bi razgovarali kada bi on mene zvao. Ja nemam što njega zvati. Ja sam sve ove godine šutio i pustio ga da radi, ali zadnje dvije godine sam vidio kako se ponaša i ja ne želim biti budala, ja sam naslijedio to od svoje majke. Normalno da nisam tražio predaju u suposjed, normalno da mi on ne bi dao, sa njim se ne može razgovarati.“

35. Izjava 2. tuženika ŽO, nije u bitnom različita, s tim da je on iskazao kako je zadnjih nekoliko godina razgovarao sa ŠJ da riješe ovaj problem. On da mu je rekao da uzme komad zemlje kako hoće, a on da mu je rekao da neće zemlju.

36. Da se prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari razgovaralo samo o isplati na ime vrijednosti suvlasničkog udjela proizlazi i iz izjave 3. tuženika ĐO koji je izjavio kako je 2020. u zimi 3.- 4. mjesec bio na [adresa] i razgovarao je s ŠJ. Pričali su o tome da GO ima dio od mame. Poslije toga su se čuli još 3-4 puta. Tada su pričali što se tiče obit. kuće na kč. [katastarska čestica]. Tužitelj da se izjasnio da traži 2.500 EUR po kvadratu koliko bi ga pripadalo, a za zemlju nisu definirali nikakvu cijenu jer nisu znali kvadrate i na tome su ostali.

37. Slijedom navedenog, sud je sa sigurnošću utvrdio kako prije podnošenja ove tužbe tužitelj nije izrazio volju za suposjedom predmetnih nekretnina (sve i da se prihvati da je izvanknjižni vlasnik nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su svi tuženici posjednici svih nekretnina) niti je pozvao tuženike na predaju u posjed.

38. Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj nema pravo na koristi od posjedovanja predmetnih nekretnina, pa je valjalo primjenom naprijed citiranih zakonskih odredbi i odredbe iz čl. 325. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude. Ostale prigovore tuženika, kao i prigovor zastare sud nije ispitivao kao nepotrebne.

39. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a, a trošak u cijelosti tereti tužitelja koji je izgubio ovaj spor. prema VPS-u od 18.043,75 EUR- 250 bod uvećano za 30% prema tbr. 40. za zastupanje više osoba. Tuženicima je u trošak priznato: sastav odgovora na tužbu (tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika)- 650,00 EUR, zastupanje po odvjetniku na ročištima održanima 04.01.2022., 26.04.2022., 06.09.2022. (tbr. 9. toč. 1. Tarife) – 3x 650,00 EUR – 1.950,00 EUR, što uvećano za iznos PDV-a od 25 % ukupno iznosi 3.250,00 EUR. Primjenom odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tuženicima nije priznat trošak za sastav podnesaka od 4.1.22., jer je predan na ročištu pa su se navodi iz tog podneska mogli iznijeti na usmeno na ročištu, te za sastav podnesaka od 11.1.22., 8.2.22., 20.11.23., jer su se također podaci i navodi mogli iznijeti i na javnoj raspravi. Nadalje tuženicima nije priznat trošak za zastupanje po odvjetniku na ročištu 18.2.2025., budući da odvjetnik nije pristupio na to ročište, kao niti za sudsku pristojbu za odgovor na tužbu, budući da tuženicima taj trošak nije nastao.

U Rabu, 21. ožujka 2025.

Sudac

dr.sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud.