R1 Ob-602/2023-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda, Krasni Batarelo, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Vedranu Miliću, odvj. u Splitu naspram predloženika pod 1) ČT iz [adresa], sada na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i predloženice pod 2) NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 07. ožujka 2025., u nazočnosti zam. pun. predlagateljice AT odvj. vježbenik kod Vjekoslava Bobana, odvj. u Splitu i predloženika pod 1), a objavljenog dana 21. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se kako su predlagateljica ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojni ZT, rođen **.**.1941., živjeli u kontinuitetu u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1986. do 13. rujna 1991., te slijedom toga ŽT ima sva prava koja joj kao izvanbračnoj supruzi pripadaju iza smrti ZT, u odnosu na prava iz Mirovinskog osiguranja.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda dana 15. lipnja 2023. zaprimljen je prijedlog predlagateljice, naspram predloženika radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ZT, zaveden pod gore navedenim poslovnim brojem.

U prijedlogu predlagateljica navodi kako je dana 16. prosinca 1979. zaključila brak sa pokojnim ZT. U tom braku kako je 3. listopada 1980. rođeno zajedničko dijete – predloženik pod 1) ČT, s kojim su predlagateljica i pok. ZT živjeli u obiteljskoj zajednici u [adresa], na adresi [adresa]. Predmetni brak kako je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu posl.br.III P-274/81, od 21. prosinca 1981. Unatoč tome, predlagateljica i pokojni ZT, od 1986. suglasno nastavljaju zajedničku životnu zajednicu na naprijed navedenoj adresi u [adresa] gdje su živjeli sa svojim djetetom – predloženikom pod 1). U izvanbračnoj zajednici kako je 21. veljače 1989. rođeno drugo zajedničko dijete – predloženica pod 2) NT. Opisana zajednica kako je neprekidno trajala sve do smrti pok. ZT. Iz iznijetih činjenica jasno proizlazi kako su predlagateljica i pok. ZT živjeli kao izvanbračni drugovi u izvanbračnoj zajednici od 1986. pa sve do smrti pok. ZT. Pravni interes i aktivna legitimacija predlagateljice u ovom postupku kako se sastoje u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja i to prava na obiteljsku mirovinu iza pok. ZT. Pravo na obiteljsku mirovinu predlagateljica kako nije uspjela ostvariti temeljem činjenice ranijeg braka s pok. ZT. Pasivna legitimacija predloženika pod 1) i 2) u ovom postupku kako je razvidna iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. ZT, kojim su upravo oni proglašeni zakonskim nasljednicima

Zbog navedenog predloženo je po provedenom postupku donijeti rješenje kojim se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ŽT i pok. ZT, u vremenskom trajanju od 1986. pa sve do dana smrti pok. ZT, **.**.1991.

2. Po zaprimanju prijedloga isti je s dokumentacijom dostavljen predloženicima pod 1 i 2.

3. Na ročištu održanom dana 23. rujna 2024. predlagateljica je ustrajala u prijedlogu.

Predloženik pod 1) ČT u odnosu na prijedlog naveo je kako je prijedlog s dokumentacijom zaprimio te kako mu je postupak pojašnjen i od strane suda. Potvrđuje navode predlagateljice kako je brak njegovih roditelja razveden odlukom suda 1981.jer su odnosi između njegovih roditelja u to vrijeme bili poremećeni. Po razvodu braka njegova majka kako je s njim napustila oca te su od 1981. do 1986. živjeli u [adresa]. Odnosi između roditelja kako su se popravili, odnosno poboljšali. Pomirili su se 1986. otkada su svi skupa živjeli u obiteljskoj kući pok. oca u [adresa] sve do njegove smrti 13. rujna 1991.

Predloženica pod 2) NT u odnosu na prijedlog navela je kako ga je zaprimila s cjelokupnom dokumentacijom te kako joj je postupak pojašnjen i od strane suda. Ističe kako je rođena 1989. te otkada zna za sebe kako je cijelo vrijeme živjela s roditeljima u [adresa] sve do dana očeve smrti 13. rujna 1991.

4. Na ročištu održanom dana 8. studenog 2024. na koje ročište su pristupile stranke sud je izveo dokaz saslušanjem stranaka.

U iskazu predlagateljica ŽT, navela je kako ustraje u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a koja je trajala između predlagateljice i pok. ZT od 1986. pa sve do dana njegove smrti. Brak s pok. ZT kako je zaključila 16. prosinca 1979. Po zaključenju braka kako su živjeli u [adresa] u obiteljskoj kući pok. ZT i njegovih roditelja. Njezin odnos s ZT kako nikada nije bio do te mjere poremećen, međutim, u njegovoj obitelji kako su bili nesređeni obiteljski odnosi koji su donekle uvjetovali da dođe do razvoda braka koji je i razveden presudom Općinskog suda u Splitu od 21. prosinca 1981. Za vrijeme trajanja braka kako je rođeno starije dijete, sin ČT dana 3. listopada 1980. Odlukom suda ČT kako je nastavio živjeti s predlagateljicom, koja se po razvodu braka vratila svojim roditeljima i živjela s njima u njihovoj kući u [adresa]. Pok. ZT kako je bio dobar otac, po razvodu kako je dolazio predlagateljici i posjećivao sina ČT u [adresa], te pomagao dijete i nju. Kako odnosi, unatoč razvodu braka ,nisu bili toliko poremećeni predlagateljica i pok. ZT kako su se pomirili i počeli ponovno zajedno živjeti 1986. na način da se je predlagateljica sa ČT vratila u Petrovu obiteljsku kuću u [adresa]. Od 1986. pa do njegove smrti kako su živjeli skupa. Za vrijeme zajedničkog života kako je rođeno drugo dijete, NT **.**.1989. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, kako su živjeli kao bračni drugovi, međusobno su se pomagali, uvažavali, donosili zajedničke odluke kako vezano za život tako i za zajedničku djecu. Navodi kako je završila četiri razreda osnovne škole, nije radila. Vodila je brigu o kući, djeci i bavila se poljoprivrednom i stokom. Cijelo vrijeme ZT kako je radio i uzdržavao obitelj. Završio je poljoprivrednu školu ali je za vrijeme života radio u Salonita. Bio je dobrog zdravlja. Naglo se razbolio tijekom kolovoza 1991. kada se utvrdilo da ima vodu oko srca što je dovelo do smrtne posljedice 13. rujna 1991. Nakon njegove smrti jedno vrijeme kako se je vratila i živjela ponovno sa roditeljima međutim, unazad 16 godina kako živi sa sinom ČT u obiteljskoj kući u [adresa].

U iskazu predloženik pod 1) ČT, naveo je kako je slušao iskaz predlagateljice i na isti nema primjedbi. Potvrđuje navode kako su se njegovi roditelji razveli 1981. kada je on bio u dobi od godinu dana. O tom vremenskom periodu kako ne može svjedočiti jer ga se ne sjeća, ali ono što može kazati navodi kako su roditelji jedno vrijeme odvojeno živjeli, ali kako je otac uvijek dolazio posjećivao njega i majku i pomagao im. Dobro se sjeća da je oduvijek živio s roditeljima u [adresa]. Međusobno su se pomagali, odgajali njega i sestru koja je mlađa i omogućili im školovanje. Njegova majka cijelo vrijeme kako je živjela s ocem, brinula se i skrbila o djeci i o njemu. Zajednički su odlučivali o svemu što je bilo bitno i u skladu s tim odlukama i živjeli. Potvrđuje navode predlagateljice kako je pok. otac bio zdrav, radio je, međutim naglo se razbolio i preminuo u rujnu 1991. u dobi od 50 godina. Za vrijeme zajedničkog života kako je rođena i njegova sestra NT, **.**.1989. Predlagateljica, odnosno njegova majka kako se brinula i skrbila o ocu kada je obolio te su živjeli zajedno sve do dana njegove smrti. Potvrđuje navode predlagateljice kako su odnosi s preostalim dijelom obitelji bili poremećeni zbog čega je njegova majka neko vrijeme nakon smrti oca živjela u [adresa]. Međutim, s vremenom kako je došao do mogućnosti da joj pomogne i brine se o njoj te se ona vratila u [adresa] i od 2009. živi s njim u obiteljskoj kući koju je naslijedio nakon smrti oca.

U iskazu predloženica pod 2) NT, navela je kako je rođena **.**.1989. Njen otac kako je preminuo u rujnu 1991. u dobi kada je bila od 3 godine. Ono čega se sjeća navodi kako su otac i majka živjeli skupa u to vrijeme, međusobno se pomagali i uvažavali zbog čega je u cijelosti suglasna s prijedlogom predlagateljice.

Raspravnim rješenjem sud je odlučio izvesti dokaz saslušanjem svjedoka MT, DT i BT.

5. Na ročištu održanom dana 07. ožujka 2025. sud je izvesti dokaz svjedoka MT, DT, i BT.

U iskazu svjedokinja BT navela je kako predlagateljicu, pok. ZT i njihovo dvoje djece poznaje odavna, a sve iz razloga jer je cijelo vrijeme, kao i sada živjela i živi u istom zaseoku kao i oni u [adresa]. Predlagateljicu kako poznaje od vremena kada se udala za pok. ZT. Po udaji kako su živjeli baš u [adresa], bili su susjedi. Za vrijeme braka kako je rođen ČT. Jedno vrijeme odnosi u braku kako su bili dobri. Odnosi kako su se poremetili i poznato joj je da su se oni i razveli. Koliko se može sjetiti to je bilo negdje 1980. ili 1981. Poremećenim odnosima kako je dosta "kumovala" sestra pok. ZT, Ž. Po razvodu braka predlagateljica s mal. ČT kako se vratila u [adresa] u obiteljsku kuću svojih roditelja i određeni vremenski period tamo s djetetom kako je živjela. Pok. ZT kako je često odlazio u [adresa], posjećivao predlagateljicu i ČT, viđao ih i pomagao im. Nedugo nakon razvoda braka kako su se pomirili tako da se je predlagateljica s ČT vratila pok. ZT u njegovu obiteljsku kuću u [adresa] gdje su svi skupa živjeli sve do njegove smrti 1991. Ističe kako zna da se je radilo o izvanbračnoj zajednici jer su dugogodišnji susjedi i zna da su se razveli. Po njenom povratku u [adresa] u zajedničkom životu rođeno je drugo dijete NT. Za vrijeme života pok. ZT kako je radio, te je na takav način pomagao i uzdržavao izvanbračnu suprugu i oboje djece. Naglo je obolio i vrlo brzo i preminuo. U vrijeme njegove smrti tada mal. NT kako je bila u dobi od 2 i pol godine. Jedno vrijeme nakon njegove smrti predlagteljica kako je ostala živjeti u kući u [adresa]. Međutim probleme kako joj je ponovno stvarala sestra pok. ZT, Ž zbog čega se ona morala vratiti u [adresa]. U međuvremenu oboje djece kako je postalo punoljetno, naslijedili su imovinu nakon pok. ZT. ČT, sin pok. ZT kako se vratio u [adresa], te živi u obiteljskoj kući unazad više od 10-15 godina, a u koju se obiteljsku kuću vratila i njegova majka gdje i danas živi.

U iskazu svjedokinja MT, navela je kako pok. ZT poznaje puno duže nego ŽT iz razloga jer se udala u [adresa]. Prvi su susjedi. Pok. ZT kako je doveo ŽT u [adresa]. Nedugo nakon toga su se vjenčali i živjeli u [adresa] u obiteljskoj kući. Jedno vrijeme po zaključenju braka živjeli su skladno. Po proteku određenog vremena, a zbog neskladnih odnosa u obitelji jer ŽT nikako nisu mogle prihvatiti sestra pok. ZT, Ž i njegova pok. majka Č zbog čega je došlo do razvoda braka. Za vrijeme braka ŽT i pok. ZT kako je rođen tada mal. ČT. Nakon što su se razveli ŽT kako se s ČT vratila u [adresa] kod svojih roditelja. Pok. ZT kako je svako malo odlazio u [adresa] i pomagao na razne načine i ŽT i dijete. Kada je pok. ZT umrla majka Č on kako je otišao u [adresa] i doveo svoju bivšu ženu sa sinom ponovno u obiteljsku kuću u [adresa] i to 1986. gdje su živjeli zajedno i skladno sve do 1991. kada je pok. ZT umro. U tom vremenu rođeno je drugo dijete NT. Za vrijeme života ZT kako je radio u Salonita i tako se brinuo o obitelji. Naglo se razbolio i umro. Nakon njegove smrti njegova sestra Ž kako je napravila nered te je ŽT ponovno napustila kuću u [adresa] i vratila se u [adresa] u obiteljsku kuću svojih roditelja. Kada su djeca narasla i postala punoljetna kako su se mogla suprotstaviti sestri pok. ZT, N , uzeli su svoj dio koji im pripada po nasljeđivanju te se ČT vratio u kuću u [adresa] i doveo svoju majku, predlagatlejicu koja i danas živi u [adresa]. U iskazu svjedok DT, naveo je kako pok. ZT zna dugo. Kada je doveo ŽT u [adresa] vjenčali su se. Dok su bili u braku živjeli su u kući pok. ZT. Međutim u toj kući kako je živjela i njegova sestra Ž i majka Č. Sestra Ž kako je bila problematična osoba mnogi ljudi u selu su imali s njoj problema, pa tako i svjedok osobno. Navodi kako je pravila probleme i pok. ZT,nije mogla prihvatiti ŽT, a nije joj bila ni naklonjena majka pok. ZT. Za vrijeme trajanja braka rođen je sin ČT. Tom razvodu kako je najviše "kumovala " sestra pok. ZT, Ž. Po razvodu braka ŽT kako se je s ČT vratila u [adresa] kod svojih roditelja. Živjela je u bijedi i neimaštini. Pok. ZT kako je radio, odlazio je u [adresa], pomagao je ŽT i ČT. Nakon smrti majke pok. ZT, ŽT kako se je s ČT vratila u [adresa] te je živjela s ZT u [adresa] sve do njegove smrti. Po njenom povratku živjeli su nevjenčani ali kao muž i žena. Rodilo se drugo dijete NT. ZT je cijelo vrijeme radio i uzdržavao i ŽT i djecu. Naglo je obolio i preminuo 1991.Iza smrti pok. ZT njegova sestra Ž kako je ŽT opet potjerala iz [adresa] pa se ona vratila u [adresa]. Kako je ČT naslijedio imovinu iza oca, u obiteljsku kuću u [adresa] kako je doveo majku ŽT iz [adresa] i oni sada žive skupa u [adresa].

Po izvedenom dokazu saslušanjem svjedoka stranke nisu imale primjedbi na iskaze.

Na tom ročištu dovršeno je raspravljanje.

6. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom preslike osobne iskaznice za predlagateljicu, Presude Općinskog suda u Splitu posl. broja IIP-274/81 od 21. prosinca 1981., rodnog lista za predlagateljicu Matičnog ureda Solin od 20. srpnja 2006., Rješenja HZMO Područne službe u Splitu od 23. listopada 2008., Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl. broja O-1815/91 od 21. siječnja 1992., smrtnog lista za ZT Matičnog ureda Split od 30. rujna 2024., rodnih listova za ČT i NT Matičnog ureda Split od 30. rujna 2024., a izveden je dokaza saslušanjem stranaka te svjedoka BT, MT i DT.

7. Prijedlog predlagateljice je osnovan.

8. Pregledom Smrtnog lista za pok. ZT Matičnog ureda Split od 30. rujna 2024. utvrđeno je kako je isti rođen **.**.1941., a preminuo dana **.**.1991.

9. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZT rođenog **.**.2024., a umrlog **.**.1991. Općinskog suda u Splitu poslovnog broja O- 1815/91 od 21. siječnja 1992., u obrazloženju istog navodi se kako je ostavitelj umro bez oporuke pa je njegovu imovinu trebalo podijeliti između nasljednika prvog reda. ŽT majka i zz mal. nasljednika IT i NT u njihovo ime se prihvatila nasljedstva koje joj pripada temeljem zakona.

10. Pregledom Rješenja HZMO Područne službe u Splitu od 23. listopada 2008., broj spisa 1787, utvrđeno je kako se zahtjev ŽT rođene **.**.1955. kojim je zatraženo da joj se prizna pravo na obiteljsku mirovinu odbijen kao neosnovan.

11. Da bi se utvrdilo je li između predlagateljice i sada pok. ZT postojala izvanbračna zajednica u periodu od 1986. pa do dana njegove smrti 13. rujna 1991. sud je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, predloženika pod 1) i 2) te svjedoka BT, MT i DT.

Cijeneći iskaze sud je utvrdio kako je predlagateljica istinito iskazivala te kako je njen iskaz detaljan i životan, a njene navode u iskazu potvrdili su predloženici pod 1) i 2), a sukladan je sa svjedočenjima BT, MT i DT.

Iz iskaza predlagateljice proizlazi kako su ona i pok. ZT živjeli u bračnoj zajednici koja je razvedena Presudom Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIP- 274/81 od 21. prosinca 1981. a u kojoj je u bračnoj zajednici rođen u ovom postupku predloženik pod 1) ČT. Nadalje je utvrđeno kako jedno vrijeme po razvodu braka nisu živjeli skupa te kako je u periodu od razvoda braka pa do 1985. predlagateljica sa mal. ČT živjela u [adresa] u obiteljskoj kući svojih roditelja i u tom vremenskom periodu kako ih je pok. ZT pomagao i posjećivao. Nadalje je utvrđeno kako su predlagateljica i pok. ZT skladno i neprekidno živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1986. u obiteljskoj kući pok. ZT u [adresa] sve do njegove smrti, odnosno 13. rujna 1991. U to vrijeme rođena je predloženica pod 2) NT. U izvanbračnoj zajednici živjeli su kao u braku, bili su u ekonomskoj, financijskoj i emotivnoj zajednici, odnosno u skladnom partnerskom odnosu.

12. Po provedenom dokazu saslušanjem svjedoka utvrđeno je kako su predlagateljica i pok. TT živjeli zajedno od 1986. pa sve do dana smrti pok. ZT. Međusobno kako su se pomagali. Posvjedočili su kako su bili u skladnom odnosu, u ekonomskoj, financijskoj i emotivnoj zajednici. Međusobno su se pomagali i uvažavali.

13. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

14. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

15. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

16. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

17.Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. ZT nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1986. do 13. rujna 1991., kao datuma njegove smrti.

18. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. ZT u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom te su u istoj rođena zajednička djeca. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženika pod 1) i 2) te saslušanih svjedoka, ovaj sud utvrđuje kako je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. ZT u kontinuitetu, od 1986. do njegove smrti 13. rujna 1991.

19. Imajući u vidu da se predlagateljica u prijedlogu izrijekom poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog ZT kod nadležnog tijela, Zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je za navesti da pasivno legitimirana stranka nije navedeni zavod iako je ranija sudska praksa bila da je protustranka HZMO. Međutim, sukladno recentnom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 1639/2022 od 02.veljače 2022., HZMO nije pasivno legitimirana stranka u ovakvim postupcima.

20. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

21. Ukazuje se i na odredbu čl. 436. Obiteljskog kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, prema kojoj stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

22. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženike djecu pok. ZT, jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

23. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženike jer su upravo oni pasivno legitimirani u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom i dokaznom dokumentacijom, navodima u iskazu predloženika te svjedočenjima navedenih svjedoka kako je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim ZT u kontinuitetu u razdoblju od 1986. do 13. rujna 1991. kada je isti preminuo, dakle do njegove smrti, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 21. ožujka 2025.

S U D A C

Krasna Batarelo

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena jer su se stranke odrekle prava na žalbu.

Dna:

- pun. predlagateljice

- predloženicima pod 1) i 2)