Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Pn-77/2022-20

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Zorani Matešić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Ražnjević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Bačić i partneri, u Zadru, Pisarnica Zagreb, Ivana Šibla 9, protiv tuženika LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., OIB: 66089976432, Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53, kojeg zastupa ĐL, dip. iur, punomoćnik po zaposlenju, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 6. veljače 2025. u nazočnosti osobno tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, u smislu odredbe čl. 335. st. 4 ZPP-a, 21. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., OIB: 66089976432 iz Velike Gorice, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53 isplatiti tužiteljici GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ukupan iznos od 3.964,79 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 3.500,00 eura s osnove neimovinske štete teku od 12. kolovoza 2022. pa do isplate, na iznos od 398,17 eura s osnove imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći od 21. ožujka 2025. pa do isplate, na iznos od 9,55 eura s osnove imovinske štete od 27. lipnja 2022. pa do isplate, te na iznos od 57,07 eura s osnove imovinske štete od 14. lipnja 2022. pa do isplate, sve po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., OIB: 66089976432 iz Velike Gorice, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53 da tužiteljici GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.262,43 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 21. ožujka 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 27,08 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 21. ožujka 2025. do isplate kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je kod ovoga suda dana 28. studenog 2022. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete uslijed štetnog događaja koji se dogodio 5. lipnja 2022. u [adresa], u trgovini Lidl – Filijala 0257, u ulici Put Murvice br. 18. zbog kojeg joj je narušeno tjelesno i duševno zdravlje.

    1.1. Navodi da se, u svojstvu kupca, predmetnog dana oko 10,20 sati kretala trgovinom tuženika i to po prostoru namijenjenom za kupce u sektoru pića, kada se odjednom poskliznula i pala. Nakon pada primijetila je da je pod trgovine na jednom dijelu mokar i klizav zbog prolivene tekućine, a nakon tužiteljičina pada djelatnica tuženika je na istom mjestu postavila oznaku „klizav pod“.

    1.2. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila prijelom lijevog skočnog zgloba te je kolima hitne medicinske pomoći prevezena u Opću bolnicu u Zadru gdje joj je, po dijagnostičkoj obradi i utvrđenoj ozljedi ista sanirana postavljanjem longete. Tužiteljica je otpuštena na kućno liječenje uz obvezu mirovanja i hod uz podlaktične štake. Tijekom liječenja došlo je do loma longete zbog čega je ista ponovno postavljena i ojačana, a tužiteljici je preporučeno nositi i stabilizacijsku ortozu za gležanj. Tužiteljica je upućena na fizikalnu terapiju, a vježba i samostalno te je liječenje tužiteljice završeno.

    1.3. Tijekom liječenja tužiteljica je trpjela jake fizičke bolove i strah, a pored poduzetog liječenja, kao posljedica ozljeđivanja, zaostale su joj trajne posljedice. Ista je bila podvrgnuta brojnim neugodnostima (pružanje hitne pomoći, specijalistički pregledi, dijagnostika, obveza mirovanja, nošenje longete, ortoze i hod uz pomoć štaka), a nakon liječenja zaostaje bolnost i ograničenost kretnji lijevog gležnja, osobito pri većim naporima ili pri promjeni vremena. Tužiteljica ne može duže stajati ili hodati, otežano se kreće stepenicama te je primorana izbjegavati teža opterećenja.

    1.4. Tužiteljica ovom tužbom zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz članka 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 dalje u tekstu - ZOO) te predlaže sudu da, imajući u vidu težinu povrede, pretrpljene fizičke boli i strah, kao i zaostale trajne posljedice i sve okolnosti slučaja, utvrdi pravičnu novčanu naknadu za otklanjanje posljedica povrede prava osobnosti iz članka 1048. ZOO i to na osnovi članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO. u iznosu od 4.114,41 eura (31.000,00 kuna) na ime neimovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama od 12. kolovoza 2022. kao dana tuženikova otklona odštetnog zahtjeva pa do isplate.

    1.5. Za vrijeme liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega za obavljanje osnovnih životnih i higijenskih potreba, a koju su joj pružali članovi obitelji. Smatra da joj sud, prema slobodnoj ocijeni, a sukladno članku 223. Zakona o parničnom postupku, za sat tuđe pomoći i njege treba priznati 3,32 eura, jer je i satnica najniže plaćene kategorije radnika, NKV radnika, oko 3,32 eura, te stoga potražuje naknadu s osnove imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sa zakonskim zateznim kamama od presuđenja pa do isplate.

    1.6. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda imala i troškove liječenja u vidu nabavke analgetskog i protuupalnog lijeka Olfen u iznosu od 9,55 eura (71,94 kuna) te u vidu nabavke medicinske stabilizacijske ortoze za zglob u iznosu od 57,07 eura ( 430,00 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama od dana kada je svaki račun plaćen.

    1.7. Nadalje, tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda za vrijeme liječenja nije bila u mogućnosti raditi ta je iz tog razloga izgubila zaradu. Prije štetnog događaja tužiteljica je radila kao čistačica u više poslovnih prostora, stambenoj zgradi i obitelji u Gradu Zadru te je naknadu za obavljeno čišćenje primala na ruke, a mjesečno je ostvarivala primitak od 544,16 eura (4.100,00 kuna) pa se u istom iznosu očituje i gubitak zarade i to za razdoblje od lipnja do listopada 2022.

    1.8. Smatra da tuženik za nastalu štetu tužiteljici odgovara u skladu s općim pravilima obveznog prava uslijed propusta u adekvatnom održavanju površine namijenjene kretanju kupaca. Mokar i sklizak pod predstavlja povećanu opasnost po osobe i imovinu pa u konkretnom slučaju predstavlja i opasnu stvar pa tuženik odgovara kao vlasnik opasne stvari i to u skladu s načelima objektivne odgovornosti (članka 1063. i 1064. ZOO).

    1.9. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom za mirno rješenje od 14. srpnja 2022., a tuženik je otklonio odštetni zahtjev dana 12. kolovoza 2022. kao neosnovan.

    1.10. Predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da ne osporava činjenicu nastanka predmetnog štetnog događaja, međutim prigovara naznačenoj visini tužbenog zahtjeva navodeći kako je previsoko postavljena i neadekvatna, a obzirom na ozljedu koju je tužiteljica navodno mogla pretrpjeti predmetnim štetnim događajem.

    2.1. Naglašava da je neosnovan i paušalan zahtjev tužiteljice kojim ista traži pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete za fizičke bolove, pretrpljeni strah te duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 4.114,40 eura ( 31.000,00 kuna) s obzirom da navedeni iznos ne može odgovarati nastaloj ozljedi tužiteljice te isti nema uporište u kriterijima koji su relevantni za utvrđivanje povrede prava osobnosti u konkretnom slučaju. Da bi tužiteljica ostvarila pravo na naknadu za pretrpljene bolove i strah isto moraju opravdavati okolnosti slučaja, naročito njihova jačina i trajanje. U tom se smislu pravična novčana naknada može dosuditi za strah koji je bio intenzivan i dužeg trajanja, dok je u konkretnom slučaju evidentno da ne egzistira takav stupanj straha i u tolikom intenzitetu da bi sud mogao usvojiti novčanu naknadu u visini u kojoj je istu tužiteljica naznačila u tužbi.

    2.2. Također spori potraživanje tužiteljice na ime naknade imovinske štete zbog pružene tuđe pomoći i njege smatra da je isto neutemeljeno. Nadalje, u pogledu izgubljene zarade, a glede navoda tužiteljice da je radila kao čistačica i naknadu od 544,16 eura (4.100,00 kuna) mjesečno primala na ruke, tuženik ističe da tužiteljica dostavlja identične potpisane izjave iz kojih nije točno vidljiv naziv potpisnika, odnosno navodi da ničim nije potkrijepljeno da bi tužiteljica obavljala posao čišćenja i narednih mjeseci. Tužiteljica nije dostavila nikakav ugovor iz kojeg bi prolazilo i da bi narednih mjeseci obavljala posao čišćenja, odnosno da je upravo ova nezgoda onemogućila tužiteljicu da obavlja posao.

    2.4. Tuženik predlaže odbiti zahtjev tužiteljice kao neosnovan, te ne potražuje trošak parničnog postupka.

    3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem u obrazac V2 F od 5. lipnja 2022. (list 6 spisa), dokumentacijski list hitnog slučaja (poleđina lista 6 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 7-8 i 11 spisa), karticu fizikalne terapije (list 9-10 spisa), tablicu prosječne mjesečne bruto i isplaćene neto plaće prema NKD-u Državnog zavoda za statistiku (list 12 spisa), račun ljekarne (poleđina lista 12 spisa), izjavu LIDL HRVATSKA d.o.o. (list 13-15 spisa), odštetni zahtjev (list 15-16 spisa), očitovanje na odštetni zahtjev (list 17 spisa), odgovor na očitovanje na odštetni zahtjev (list 18 spisa), očitovanje na opetovani odštetni zahtjev (list 19 spisa), kalkulator inflacije Državnog zavoda za statistiku RH (list 25 spisa), prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama prema odjeljcima NKD-u 2007 (list 26 spisa), prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za rujan 2022. (list 27 spisa), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća NKV Državnog zavoda za statistiku RH od 9. veljače 2023. (list 28 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužiteljice (list 45-50 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića, prim. dr. med (list 54 spisa), priopćenje Državnog zavoda za statistiku RH broj: 9.1.8. (list 60-61 spisa), saslušanjem tužiteljice kao stranke u postupku (list 63 spisa).

    3.1. Nije izveden dokaz saslušanjem vještaka prof. dr. sc. Željka Rašića, prim. dr. med. jer su stranke suglasno na ročištu 10. prosinca 2024. izjavile da vještaka nije potrebno pozivati da usmeno obrazloži svoj nalaz i mišljenje, s obzirom da na isti nemaju prigovora (list 62 spisa).

    4. Sud je raspravnim rješenjem od 7. studenog 2023. (list 30 spisa) utvrdio da je tužba u odnosu na izgubljenu zaradu u iznosu od 2.720,78 eura (20.500,00 kuna) povučena podneskom tužiteljice od 20. veljače 2023. (list 23 spisa). Punomoćnici stranaka odrekli su se prava na žalbu na navedeno rješenje i nisu tražili pisani otpravak istog, te je punomoćnik tuženika naveo da se ne potražuje trošak za povučeni dio, a rješenje je postalo pravomoćno 7. studenoga 2023.

    5. Nakon izvedenog medicinskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 16. veljače 2024. (list 57-59 spisa) konačno postavila tužbeni zahtjev na način da na ime neimovinske te imovinske štete potražuje ukupan iznos od 3.964,79 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koje na iznos od 3.500,00 eura s osnova neimovinske štete teku od 12. kolovoza 2022. kao dana otklona odštetnog zahtjeva pa do isplate, na iznos od 398,17 eura s osnovna imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege od presuđenja pa do isplate, na iznos imovinske štete od 9,55 eura od 27. lipnja 2022. pa do isplate i na iznos od 57,07 eura od 14. lipnja 2022. pa do isplate.

    6. Ocjenom izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, i 155/23 – dalje u tekstu ZPP) ovaj sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice od 16. veljače 2024. (list 57-59 spisa) osnovan u cijelosti.

    7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege i troškova izazvanih liječenjem, a zbog ozlijede koja je nastupila uslijed štetnog događaja od 5. lipnja 2022.

    8. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost za štetu, pasivna legitimacija, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i štete kako ju opisuje tužiteljica te visina tužbenog zahtjeva u odnosu na iznos od 9,55 eura i iznos od 57,07 eura, a na ime troškova liječenja, te nije sporan tijek zakonskih zateznih kamatama kako ih je tužiteljica zatražila, kao ni to da je dana 12. kolovoza 2022. tuženik otklonio odštetni zahtjev tužiteljice. Na ročištu održanom 6. veljače 2025. (list 63 spisa) punomoćnik tuženika učinio je nespornim i visinu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,32 eura (25,00 kuna).

    9. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u odnosu na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, te osnovanost imovinske štete u odnosu na tuđu pomoć i njegu.

    10. Sukladno odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje: ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

    11. Prema odredbi članka 19. stavak 2. ZOO-a, pod pravima osobnosti u smislu tog Zakona razumijevaju se, među ostalim, pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo.

    12. Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO-a propisano je da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    13. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to u ovom postupku slučaj, na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je osuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Pritom je sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjena životne aktivnosti. One su u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a kriteriji koji utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

    14. Na sporne okolnosti visine tražbine tužiteljice izvedeni su dokazi medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću radi utvrđenja težine zadobivenih ozljeda, odnosno smanjenja opće životne i radne aktivnosti, te trajanje fizičkih bolova i straha te potrebe tuđe pomoći i njege, te saslušanje tužiteljice na okolnost pružanja tuđe pomoći i njege.

    15. Tužiteljica GL, saslušana kao stranka u bitnom je iskazala da se ozlijedila 5. lipnja 2022. i u predmetnom štetnom događaju zadobila je ozljedu prijeloma lijevog gležanjskog zgloba, a kada je došla kući da su joj u kućanskim poslovima te prilikom svakodnevnog hodanja pomagala prijateljica koja joj je redovito dolazila, kao i susjeda, jer se ona tada uopće nije mogla kretati. Tuđa pomoć i njega sastojala se u svakodnevnom spremanju hrane, pranja odjeće, čišćenja, te održavanja njezine osobne higijene koja joj je bila prijeko potrebno iz razloga što je ona nakon te ozljede bila nepokretna. Isto tako je navela da su prijateljica i susjeda u njeno ime išle u trgovinu kako bi joj nabavile potrepštine, kao i to da su iste odlazile u ljekarnu kada je to bio potrebno. Posebice je istaknula da je ona nakon te ozljede osjećala veliku bol te je imala strah što zbog ozljede, što od toga kako će se kasnije kretati i tko će joj pomoći jer ona živi na sedmom katu, pa ju je to sve jako psihički opterećivalo. Ona i sada osjeća zdravstvene poteškoće nakon te ozljede, s obzirom da je pješak, te da mora redovito ići na posao, te joj noga vrlo često zbog pješačenja natekne, kao i to da sada nakon te ozljede u toj nozi vrlo često osjeća bol i žarenje.

    15.1. Sud je iskazu saslušane tužiteljice, u cijelosti poklonio vjeru je ista iskazivala životno, logično i uvjerljivo, njezin iskaz nije u proturječju s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, a i u suglasnosti s ostalim izvedenim dokazima u postupku.

    16. Vještak prof. dr. sc. Žarko Rašić prim. dr. med. u svojem nalazu i mišljenju od 29. siječnja 2024. (list 54 spisa) navodi da je tužiteljica nastradala u štetnom događaju kada je zadobila vanjskog maleola lijeve lisne kosti, to jest prijelom u području lijevog gležanjskog zgloba. Nakon odgovarajuće rtg obrade, konzervativne terapije uz redovite kontrole kirurga i rtg praćenje sanacijskog tijeka prijeloma provedena je fizikalna terapija.

    16.1. Glede trajanja i intenziteta bolova vještak navodi da su bolovi jakog intenziteta trajnog karaktera bili sumarno 3 (tri) dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 (osam) dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

    16.2. Glede trajanja i intenziteta straha vještak navodi da je tzv. primarni strah, odnosno strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah, to jest strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija, jačeg je intenziteta bio prisutan u trajanju od kumulativno 2 (dva) dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 (sedam) dana, a manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 (dvadeset) dana.

    16.3. Vezano uz smanjenje životnih aktivnosti vještak navodi da je u navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila prijeloma vanjskog maleola lijeve lisne kosti, to jest prijelom u području lijevog gležanjskog zgloba. Navedena ozljeda u području lijevog gležanjskog zgloba dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5%, a koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog gležanjskog zgloba u terminalnim pokretima, povremenim bolovima u lijevom gležanjskom zglobu kod dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, kod nošenja neodgovarajuće obuće.

    16.4. Glede tuđe pomoći i njege vještak navodi da je tužiteljici, nakon predmetnog štetnog događaja, bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 45 (četrdeset i pet) dana po 2 (dva) sata dnevno te još 30 (trideset) dana po 1 (jedan) sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i sl. 16.5. Vezano uz troškove liječenja vještak navodi sljedeće. Olfen gel sadrži djelatnu tvar diklofenak – nesteroidni antireumatik, a čija je primjena bila opravdana i vezana za predmetni štetni događaj. Isti djeluje na smanjenje edema kao posljedice ozljeđivanja, u konkretnom slučaju lijevog gležanjskog zgloba. Isti je nabavljen u poslovnici ljekarne Prima Pharme za iznos od 9,55 eura/71,94 kune. Ortoza je bila preporučena po kirurgu, a njezina je upotreba bila opravdana i vezana za predmetni štetni događaj. Nabavljena je u poslovnici trgovačkog društva Inko centar d.o.o. za iznos od 57,07 eura/430,00 kuna. Vještak navodi da je pravo na ortozu, ukoliko je bila preporučena prema kirurgu, tužiteljica trebala ostvariti na teret HZZO-a.

    16.6. Na nalaz i mišljenje vještaka niti jedna od parničnih stranaka nije imala primjedbe.

    16.7. S obzirom da na nalaz i mišljenje vještaka parnične stranke nisu imale primjedbi, a ovaj sud ga je prihvatio u cijelosti ocijenivši ga u prvom redu objektivnim, stručnim, sveobuhvatnim te utemeljenim na priloženoj dokumentaciji u spisu, a osobito uzevši u obzir da je vještak neposredno pregledao tužiteljicu dana 24. siječnja 2024.

    17. Dakle, na temelju tako izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, a iz kojeg razloga je tužiteljici nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO.

    18. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, kao niti odgovornost za štetu i pasivna legitimacija tuženika, zatim uzročno posljedična veza između štetnog događaja i štete kako ju opisuje tužiteljica, te visina tužbenog zahtjeva u odnosu na iznos od 9,55 eura i iznos od 57,07 eura na ime troškova liječenja, kao niti visina sata tuđe pomoći i njege od 3,32 eura, te tijek zakonskih zateznih kamatama kako ih je tužiteljica zatražila, već samo visina tužbenog zahtjeva u odnosu na neimovinsku štetu i imovinsku štetu u odnosu na tuđu pomoć i njegu, a u vezi čega valja istaknuti sljedeće.

    18.1. Odredbom članka 1100. stavka 2. ZOO propisano je da će sud, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem ta naknada služi, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    18.2. Prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu ovaj sud se vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se, prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne odnosno neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), to jest od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (15. lipnja 2020.).

    18.3. Ovaj sud je, iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića prim. dr. med., utvrdio da je tužiteljica zbog štetnog događaja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta trajnog karaktera sumarno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana te slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 45 dana, a za što joj pripada naknada od 1.500,00 eura, dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti. Osim toga, iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah, odnosno strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, te sekundarni strah, to jest strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija, koji je bio jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, te manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana, a za što joj pripada naknada štete u iznosu od 1.000,00 eura. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužiteljičina ozljeda dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5%, a za što tužiteljici pripada naknada štete u iznosu od 1.000,00 eura.

    19.4. Imajući u vidu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke i duševne boli te strah), kao i druge okolnosti slučaja, osobito cijenivši težinu fizičkih ozljeda, zatim neugodnosti koje je tužiteljica pretrpjela prilikom liječenja, njezinu životnu dob, te će posljedice iste osjećati dugi niz godina s obzirom da se radi o starijoj osobi, okolnost da je uslijed štetnog događaja došlo do smanjenja životnih aktivnosti od 5% te opisane oblike u kojima se odražavaju trajne posljedice nastupa štetnog događaja, ovaj sud smatra da tužiteljici, za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura u smislu odredbe članka 1100. stavak 1.i 2. ZOO. Na dosuđeni iznos s osnova pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.500,00 eura tužiteljici pripadaju i zakonske zatezne kamate. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je iz nalaza i mišljenja vještaka vidljivo da je liječenje završeno kod kirurga 19. srpnja 2022., a tužiteljica zatezne kamate potražuje tekuće od dana otklona odštetnog zahtjeva tj. od 12. kolovoza 2022. ovaj sud je zakonske zatezne kamate na iznos neimovinske štete dosudio tužiteljici od dana otklona odštetnog zahtjeva 12. kolovoza 2022. pa do isplate. Visina stope zakonskih zateznih kamatama određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO.

    19.5. Nadalje, prema odredbi članka 1095. stavak 1. ZOO tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, stoga u tom smislu tužiteljici pripada pravo i na naknadu za tuđu pomoć i njegu. Iz mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila neophodna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 120 sati. Tužiteljici to pravo pripada i u onim slučajevima kada joj je ta pomoć, odnosno njega, pružena besplatno. Glede potrebne tuđe pomoći i njege ovaj je sud utvrdio da su tužiteljici potrebnu pomoć i njegu pružali prijateljica i susjeda s obzirom da je ista bila neko vrijeme nepokretna zbog prijeloma lijevog gležanjskog zgloba. Stranke su na ročištu održanom 6. veljače 2025. učinile nespornim iznos vrijednost sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,32 eura slijedom čega je po toj osnovi naknade imovinske štete tužiteljici dosuđen zatraženi iznos od 398,17 eura zajedno za zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos, sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a teku od dana donošenja presude, odnosno od 21. ožujka 2025. s obzirom da je sud iznos materijalne novčane štete za naknadu troškova tuđe pomoći i njege utvrdio prema cijenama na dan presuđenja, čime je točno odredio i broj novčanih jedinica na koje glasi obveza dužnika, ovdje tuženika (članak 21. ZOO-a) kojim trenutkom nastupa i dospjelost utvrđenog iznosa naknade troškova tuđe pomoći i njege i tek se tada stvaraju pretpostavke za zakašnjenje tuženika.

    19.6. Iako je vještak u svom nalazu i mišljenju rekao da je tužiteljica pravo na ortozu, ukoliko je ista bila preporučena prema kirurgu, trebala ostvariti na teret HZZO-a, te kako je iz specijalističkog nalaza ortopeda (poleđina lista 7 spisa) razvidno da joj se preporuča stabilizacijska ortoza za zglob, kao i da je tužiteljici objašnjeno da ista ne ide na teret HZZO, a predmetna ortoza joj je bila prijeko potrebna s obzirom na njezinu vrstu ozlijede, ovaj sud utvrđuje da tužiteljica ima pravo za troškove liječenja za nabavku medicinske stabilizacijske ortoze u iznosu od 57,07 eura prema računu kojeg je tužiteljica priložila u spis. Međutim kako je tuženik na pripremnom ročištu (list 30 spisa) održanom 7. studenoga 2023. kao nesporne učinio troškove liječenja u iznosu od 9,55 eura na ime nabavke protuupalnog lijeka Olfen i nabavku medicinske stabilizacijske ortoze u iznosu od 57,07 eura ovaj sud je tužiteljici priznao pravo na ime troškova liječenja u iznosu od 9,55 eura, te iznos od 57,07 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Naime, na dosuđeni iznos imovinske štete tužiteljici pripada zatezna kamata od trenutka nastanaka štete sukladno članku 1086. ZOO, a koja je konkretnom slučaju nastala u trenutku plaćanja po svakom računu, a koje je tužiteljica dostavila u spis (poleđina lista 12 spisa).

    20. Slijedom svega navedenoga valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu štete u ukupnom iznosu od 3.964,79 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 3.500,00 eura s osnove neimovinske štete teku od 12. kolovoza 2022. pa do isplate, na iznos od 398,17 eura s osnove imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći od 21. ožujka 2025. pa do isplate, na iznos od 9,55 eura s osnove imovinske štete od 27. lipnja 2022. pa do isplate, te na iznos od 57,07 eura s osnove imovinske štete od 14. lipnja 2022. pa do isplate, sve po stopi određenoj odredbom članka 29. stavak 2. ZOO te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

    21. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. te članka 155. ZPP s obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu, te je stoga tužiteljici priznat trošak prema vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 dalje Tarifa) i priloženom troškovniku. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 14. srpnja 2022. prema Tbr. 32 Tarife od 100 bodova, sastava tužbe od 28. studenog 2022. prema Tbr. 7/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 7. studenoga 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 20. veljače 2023. prema Tbr. 8/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 7. prosinca 2023. prema Tbr. 8/4 Tarife u iznosu od 25 bodova, sastav podneska od 16. veljače 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 10. prosinca 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 6. veljače 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife u iznosu od 100 bodova, odnosno ukupno 725 bodova. Cijeneći da je vrijednosti boda od 2,00 eura, tužiteljici je valjalo priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.450,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % (od 362,50 eura) i trošak medicinskog vještačenja, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u iznosu od 331,81 eura, te uvećan za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 59,06 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 59,06 eura sveukupno iznosi 2.262,43 eura, te je valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

    22. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi članka 151. stavak 3. ZPP-a.

    23. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 27,08 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 21. ožujka 2025. pa do isplate. Naime, trošak sudske pristojbe na presudu preko dosuđenog iznosa od 59,06 eura do zatraženog iznosa od 86,14 eura ( za iznos od 27,08 eura) tužiteljici nije priznat jer je isti previsoko zatražen, te je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

    Velika Gorica, 21. ožujka 2025.

    Sutkinja:

    Zorana Matešić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.