REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-2370/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Sanje Vidović, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste d.o.o. i II-okrivljenika ĐC, koje brani Tihana Svetec, odvjetnica u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje prometne policije broj 211-07/24-4/30852, nakon provedenog žurnog postupka, 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. I-okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, sa sjedištem u [adresa], OIB 85584865987-008, prekršajno osuđivani,

II-okrivljenik odgovorna osoba: ĐC, sin Đ i O, rođen **.**.1981. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

k r i v i  s u

što 20. svibnja 2022. u 16.00 sati u Zagrebu, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nadležni za održavanje cesta, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere radi omogućavanja sigurnog nesmetanog odvijanja prometa, odnosno nisu sanirali oštećenje povišenog betonskog razdjelnika kolnika sa zapadne strane istočnog kolnika Sarajevske ceste zbog čega je došlo do odvajanja metalne ploče — ruba razdjelnika kolnika dimenzija 1,70 x 0,10 m koji se dio nalazio na Iijevoj prometnoj traci navedenog kolnika, a uslijed čega je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je OC upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], a kretala se istočnim kolnikom Sarajevske ceste, lijevom prometnom trakom u smjeru sjevera, te je dolaskom južnije od raskrižja s Mostom mladosti, lijevim kotačima vozila naletjela na metalnu ploču — rub betonskog razdjelnika kolnika dimenzija 1,70 x 0,10 m koji se nalazio na lijevoj prometnoj traci, uslijed čega je oštećen stražnji lijevi pneumatik vozila, time da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta,

čime su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi počinili prekršaj iz članka 6. stavka 2., kažnjivo po članku 6. stavku 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa im se na temelju istog propisa, izriču

I-okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna od 790,00 € (sedamsto devedeset eura), II-okrivljeniku odgovornoj osobi novčana kazna od 280,00 € (dvjesto osamdeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po primitku ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženim uplatnicama, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka, svaki posebno, u paušalnom iznosu od po 30,00 € (trideset eura) kuna svaki, u roku 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, na temelju članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, II. Postaja prometne policije pod brojem 211- 07/24-4/30852 izdala je 8. travnja 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljeni su u otvorenom zakonskom roku, putem branitelja, uložili prigovore, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.

2. Okrivljenici su sudu dostavili pisanu obranu, koju je sudac pročitao na ročištu, u kojoj u bitnom poriču počinjenje djela prekršaja koji im se stavlja na teret. Prvenstveno okrivljenici ukazuju na okolnost da u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nije određeno vrijeme niti mjesto počinjenja prekršaja, obzirom da nije navedena točna mikrolokacija sporne prometne nesreće i nije jasno gdje se točno nalazi lokacija „južnije od raskrižia s Mostom mladosti", bez dodatno definiranog lokatora u vidu kućnog broja pored kojeg se dogodila nezgoda ili nekog drugog identifikacijskog podatka po pitanju mikrolokacije sporne nezgode. Nadalje, vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, nije vrijeme kada su ostvarena obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno kada je svojim svjesnim propuštanjem onemogućio sigurno i neometano odvijanje prometa zbog nepoduzimanja mjera, odnosno saniranja oštećenja povišenog betonskog razdjelnika kolnika, uslijed čega optužni akt nema sve potrebne elemente. Zatim navode da je [adresa] u javnim registrima upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. U članku 2. stavku 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu određuje se što je komunalno gospodarstvo te čija je odgovornost u održavanju komunalnog reda. lstim stavkom propisano je da jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb imaju odgovornost u održavanju komunalnog reda. Sama činjenica da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila okrivljeniku ne može na njega i odgovornu osobu okrivljenika prenijeti i prekršajnu odgovornost. Članak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da se odredbe tog podzakonskog akta primjenjuju u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da okrivljenici ne mogu prekršajno odgovarati za štete nastale na cestama čije im je održavanje povjereno od strane jedinice lokalne samouprave. lstim Pravilnikom propisane su obveze poslova redovitog i izvanrednog održavanja cesta, opseg pojedinih radova i rokovi izvođenja tih radova kojih su izvođenje dužne osigurati pravne osobe koje upravljaju javnim cestama. Okrivljenicima je obveza ophodnje i održavanja cesta prenesena aktima jedinice lokalne samouprave, stoga ne mogu prekršajno odgovarati za djela čije im izvršavanje nije propisano kao zakonska obveza. Slijedom navedenog, za utvrđeni prekršaj pogrešno je primijenjeno materijalno pravo te stoga niti po toj osnovi okrivljenici ne mogu odgovarati za utvrđeni prekršaj jer bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi članka 113. Zakona o cestama kao lex specialis utvrdila prekršajna odgovornost upravo jedinice lokalne samouprave, a koja je isključivo nadležna i za upravljanje područjem lokalnih cesta, između ostalog i cestom na kojoj se dogodila materijalna šteta, a kako je opisano u obveznom prekršajnom nalogu. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u članku 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Također, odredbom članaka 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajno pravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta te održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni II-okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Odredbom članka 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Odredbom članka 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. S obzirom na to da je prvookrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u međuvremenu i prije samog inkriminiranog događaja nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti II-okrivljenika kao odgovorne osobe. U odnosu na II-okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća sukladno Pravilniku o održavanju cesta, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. S obzirom da I-okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito jednom mjesečno na lokalnim cestama obavlja ophodnju javnih cesta, sukladno članku 21. Pravilnika o održavanju cesta, a do trenutka navodne prometne nesreće (niti nakon toga) nije bilo prijave oštećenja ili prepreke na cesti koja bi bila prepreka sigurnom odvijanju prometa na križanju [adresa] i [adresa], ne postoji prekršajna odgovornost ni I-okrivljenika niti II-okrivljenika. Iz dokumentacije koja prileži spisu ne proizlazi da bi policija koja je izašla na mjesto prometne nesreće nakon prijave prometne nesreće ili bilo tko drugi od građana na spornoj lokaciji prijavi oštećenje, odnosno bilo kakvu prepreku sigurnom odvijanju prometa, slijedom čega okrivljenici nisu mogli znati za navedeno. Između samog inkriminiranog događaja i podnošenja optužnog akta je prošlo više od dvije godine i unatoč postojanju dežurnih službi, nitko iz dežurne službe I-okrivljene pravne osobe nije bio pozvan na mjesto događaja u trenutku prometne nesreće niti je bilo prijavljeno samo oštećenje koje je navedeno kao uzrok prometne nesreće, pa ni na koji način nisu mogli biti upoznati s problemom radi kojeg je došlo do prometne nesreće, pa samim time isti niti po potrebi sanirati. Svrha prekršajnog kažnjavanja je odvraćanje od daljnjih povreda, te omogućavanje sigurnog odvijanja prometa, ali i pružanje mogućnosti okrivljeniku da sanira oštećenje kolnika, što okrivljenik nije bio u mogućnosti, obzirom da mu ni prije ni nakon predmetne prometne nesreće nije dojavljeno postojanje bilo kakvog oštećenja ili prepreke sigurnom odvijanju prometa na predmetnoj lokaciji, stoga se nikako ne može reći da su okrivljenici ostvarili obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, odnosno da nisu „vodili brigu” i „poduzimali primjerene mjere za sigurno odvijanje prometa”, kada nisu niti bili upoznati (pored redovne ophodnje cesta koju su uredno provodili periodički sukladno Pravilniku o održavanju cesta) s postojanjem bilo kakve prepreke sigurnom odvijanju prometa na spornoj lokaciji koja se spominje u pobijanom obaveznom prekršajnom nalogu. Ukoliko je bilo kakva dojava postojala, tužitelj je dužan dokazati isto. U odnosu na II-okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika budući da u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa od optužbe.

2.1. Braniteljica okrivljenika je u cijelosti ostala kod navoda pisane obrane i navoda prigovora podnesenog protiv obaveznog prekršajnog naloga II. Postaje prometne policije Zagreb. Nadalje navodi da nakon što se dogodila ova prometna nesreća nije bilo nikakve dojave od stane građana ili policije o tom događaji, tako da okrivljenici nisu niti bili upoznati sa postojanjem bilo kakvog oštećenja povišenog betonskog razdjelnika kolnika sa zapadne strane istočne stane [adresa], odnosno da bi došlo do odvajanja metalne ploče – ruba razdjelnika i pada istog na prometnu traku. Također ističe da je postupak pokrenut nakon više od dvije godine od trenutka same prometne nesreće što smatram neprimjerenim. Dodaje također da postoji praksa Visokog prekršajnog suda gdje se prekršajna odgovornost okrivljenika otklanja ukoliko se nakon utvrđenja oštećenja na cesti ili opremi ceste na odgovarajući način dopusti ili naredi saniranje oštećenja na primjeren način, te smatra da se takva praksa treba primijeniti i u konkretnom slučaju, a smatra i da je izdavatelj obveznog prekršajnog naloga trebao obavijestiti okrivljenike o postojanju tog oštećenja kako bi isto moglo biti sanirano, odnosno kako bi se u slučaju nesaniranju oštećenja u datim okolnostima moglo govoriti o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika. Praksa je da se nakon prometne nesreće ukoliko su okrivljenici o istoj obaviješteni, na mjesto događaja pošalje nadležni ophodar koji utvrđuje postojanje određenog oštećenja te nakon toga se vrši saniranje istog, ali u konkretnom slučaju okrivljenici su o ovoj prometnoj nesreći saznali tek nakon što su dobili obavezni prekršajni nalog dvije godine nakon konkretnog događaja kada više nisu mogli utvrditi niti postojanje oštećenja a niti postojanje okolnosti nastajanja same prometne nesreće odnosno tko je za istu odgovoran.

3. U dokaznom postupku sudac je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnik o prisutnosti alkohola u organizmu OC, izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za I-okrivljenu pravnu osobu ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, podnesak I- okrivljene pravne osobe kojim na zahtjev ovlaštenog tužitelja dostavlja podatke ĐC kao odgovorne osobe i izvode iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenike iz kojih je vidljivo da su pravomoćno prekršajno osuđivani unazad tri godine, te je razgledao kroki skicu mjesta prometne nesreće i fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće. Braniteljica okrivljenika nije imala drugih dokaznih prijedloga.

3.1. Zapisnik o očevidu sačinjen je nakon prometne nesreće koja se je dogodila 20. svibnja 2022. u Zagrebu, na istočnom kolniku [adresa] južnije od raskrižja sa Mostom mladosti kada je na mjestu događaja, pronađena metalna ploča – rub razdjelnika kolnika dimenzija 1,7 m X 0,10 m, oštećena u vidu savinuća, te osobno vozilo marke Suzuki, registarskih oznaka [registarska oznaka] na kojem je bio oštećen lijevi stražnji pneumatik, te je mjesto prometne nesreće fotografirano i skicirano.

3.2. Na kroki skici mjesta događaja ucrtan je smjer kretanja oštećenog vozila kao položaj metalne ploče - ruba razdjelnika kolnika, dok je na fotografijama vidljivo mjesto

– rub razdjelnika kolnika odakle je otpala metalna ploča koja je bila svinuta.

3.3. Iz izvoda iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi da je predmet poslovanja I-okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste - Podružnica br. 008, između ostalog, i održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija i izgradnja regionalnih i lokalnih cesta i drugih javnoprometnih površina te održavanje opreme na cestama, upravljanje, redovito i pojačano održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, cestovnih objekata, pješačkih i biciklističkih prometnih površina, parkirališta, terminala, taxi stajališta i okretišta te ostalih javnih cesta, kao i upravljanje, redovito i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa.

3.4. Iz podneska tužitelja upućenog I-okrivljenoj pravnoj osobi 29. kolovoza 2023. je vidljivo da su od njih zatraženi podaci o odgovornoj osobi, te je zahtjev za dostavu podataka ponovljen 11. ožujka 2024., a zatim su podaci ĐC kao odgovorne osobe u pravnoj osobi dostavljeni tužitelju 15. ožujka 2024.

3.5. Iz prekršajne evidencije proizlazi da su okrivljenici višestruko pravomoćno osuđivani za istovrstan prekršaj između ostalih presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp 16545/2023 koja je postala pravomoćna 13. studenoga 2023., Pp-19168/2023 koja je postala pravomoćna 16. veljače 2024., presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pp-1962/2023 koja je postala pravomoćna 2. siječnja 2024. i presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pp-3989/2023 koja je postala pravomoćna 20. ožujka 2024.

4. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je nesporno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj na način kako je to opisano u izreci presude radi čega ih je proglasio krivim i kaznio kao u izreci presude. Naime, nesporno je da I-okrivljena pravna osoba predmetne zgode nije vodila brigu i poduzimala primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa jer metalna ploča — rub razdjelnika kolnika dimenzija 1,70 x 0,10 m nije bila adekvatno pričvršćena zbog čega je došlo do odvajanja metalne ploče — ruba razdjelnika kolnika dimenzija 1,70 x 0,10 m koji se dio nalazio na Iijevoj prometnoj traci navedenog kolnika, a uslijed čega je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je OC upravljala osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], a kretala se istočnim kolnikom [adresa], lijevom prometnom trakom u smjeru sjevera, te je dolaskom južnije od raskrižja s Mostom mladosti, lijevim kotačima vozila naletjela na metalnu ploču — rub betonskog razdjelnika kolnika dimenzija 1,70 x 0,10 m koji se nalazio na lijevoj prometnoj traci, pri čemu je došlo do oštećenja stražnjeg lijevog pneumatika vozila.

4.1. Navedeno proizlazi iz skice mjesta prometne nesreće i pronađenih oštećenja na vozilu kao objektivnih dokaza koji su utvrđeni od strane djelatnika policije prilikom pregleda vozila i opisani u zapisniku o očevidu, a koje je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od službenih osoba policije u vršenju svoje službe i kriminalistički pravilno opisani i skicirani zbog čega je nedvojbena dinamika nastanka prometne nesreće kako je opisana u izreci presude. Dakle, iz navedenog proizlazi da je zbog nisu sanirali oštećenje povišenog betonskog razdjelnika kolnika sa zapadne strane istočnog kolnika [adresa] zbog čega je došlo do odvajanja metalne ploče — ruba razdjelnika kolnika dimenzija 1,70 x 0,10 m koji se dio nalazio na Iijevoj prometnoj traci navedenog kolnika, a uslijed čega je došlo do prometne nesreće sa materijalnom štetom, nakon što je vozačica oštećenog vozila prešla preko navedene svinute metalne ploče i oštetila stražnji lijevi pneumatik vozila. Nadalje, nesporno je da je I-okrivljena pravna osoba nadležna za održavanje cesta, kako to proizlazi iz izvatka iz sudskog registra, a Zakon o sigurnosti prometa na cestama ju obvezuje da vodi brigu i poduzima primjerene mjere da bi se promet mogao sigurno i nesmetano odvijati. Unatoč obrani okrivljenika u kojoj ističu prigovor promašene pasivne legitimacije, pojašnjavajući da ne mogu biti odgovorni za navedeni prekršaj, već je to jedinica lokalne samouprave, valja naglasiti da se u ovom postupku utvrđuje odgovornost za prometnu nesreću. Budući da je u konkretnom slučaju prometna nesreća nastala kao posljedica propusta u poduzimanju primjerenih mjera glede odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a I-okrivljena pravna osoba je nadležna za održavanje ceste, neosnovan navod obrane, kao i navodi da nisu utvrđeni mjesto i vrijeme počinjenja prekršaja, budući su okrivljenici bili dužni provoditi primjerene mjere kojima provjeravaju i po potrebi saniraju utvrđenja oštećenja prometne infrastrukture, a sve u cilju omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Nadalje, tužitelj disponira optužnim prijedlogom (u kojeg se transformirao prekršajni nalog) te je jedino on (tužitelj) ovlašten odrediti predmet raspravljanja pred sudom, tj. odrediti konkretno za koji prekršaj i protiv kojeg okrivljenika će se prekršajni postupak voditi, pa obrana okrivljenika s pozivom na druge zakone koje dijelom reguliraju istu materiju poput Zakona o komunalnom gospodarstvu, Pravilnika o održavanju cesta i Zakona o cestama ne utječe na odgovornost okrivljenika za utvrđene propuste u postupanju. U vezi navoda obrane da se prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, niti se oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu, sud ponavlja da je vezan isključivo optužnom prijedlogu tužitelja, te bi svako daljnje uplitanje u optužni prijedlog i njegovim širenjem, predstavljalo apsolutno bitnu povredu postupka. Nadalje, u prekršajnom se postupku ne utvrđuje visina štete niti tko ju je dužan naknaditi, već isključivo odgovornost za prometnu nesreću koja se manifestira štetom na vozilu. Prema tome, kako se prometna nesreća dogodila na prometnoj površini kojom se kreću vozila, odgovornost pravne i odgovorne osobe u čijoj je nadležnosti održavanje ceste, određena je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

5. Slijedom svega navedenog, a budući da je temeljni zadatak I-okrivljene pravne osobe voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa a što su isti propustili kako to proizlazi iz štetne posljedice koja je nastala za vozilo oštećene u prometnoj nesreći, u njihovom je ponašanju u cijelosti ostvareno zakonsko biće djela prekršaja, pa ih je trebalo proglasiti krivima. Za prekršaj iz članka 6. stavka 2. kažnjivo po stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od 660,00 do 1.990,00 eura za pravnu osobu odnosno članka 6. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna za odgovornu osobu u rasponu od 190,00 do 660,00 eura.

5.1. Okrivljenici su za prekršaj iz članka 6. stavka 2., kažnjivo po članku 6. stavku 5. i stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama proglašeni krivima i izrečena im je kazna propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., premda je prekršaj počinjen u vrijeme važenja ranijeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.), jer je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama blaži za počinitelje, pa je sud postupio sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona i primijenio novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

6. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac je vodio brigu o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja pa je okrivljenicima izrekao novčanu kaznu u donjoj granici zakonom propisane kazne iako su već kažnjavani za istovrsne prekršaje, uvažavajući opseg poslova koje okrivljenici imaju u svojem djelokrugu, pa je sud uvjerenja da će se svrha kažnjavanja kod okrivljenika postići izrečenom novčanom kaznom i na taj način utjecati na okrivljenike da savjesnije i odgovornije brinu i poduzimaju mjere radi omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje, ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.

8. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu 20. ožujka 2025.

Zapisničar

Sudac

Sanja Vidović, v.r.

Kornelija Adamec

Dostavna naredba:

1. Okrivljenoj pravnoj osobi Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa],

2. Okrivljeniku ĐC, na adresu pravne osobe,

3. Braniteljici Tihana Svetec, OD Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18,

4. Tužitelju II. Postaja prometne policije Zagreb,

5. Pismohrana.