REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1214/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Margiti Plažanin odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Ulica Vjekoslava Klaića 16, OIB: 70641763756, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 06. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Margite Plažanin, odvjetnice, i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 20. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Ulica Vjekoslava Klaića 16, OIB: 70641763756, isplatiti tužiteljici CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana, iznos od 978,45 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 978,45 EUR, kako slijedi:

-na iznos od 48,06 eura od 16.02.2019. do isplate,

-na iznos od 41,45 eura od 16.03.2019. do isplate,

-na iznos od 65,80 eura od 16.04.2019. do isplate,

-na iznos od 63,56 eura od 16.05.2019. do isplate,

-na iznos od 55,49 eura od 16.06.2019. do isplate,

-na iznos od 73,75 eura od 16.07.2019. do isplate,

-na iznos od 96,65 eura od 16.08.2019. do isplate,

-na iznos od 110,17 eura od 16.09.2019. do isplate,

-na iznos od 83,65 eura od 16.10.2019. do isplate,

-na iznos od 76,97 eura od 16.11.2019. do isplate,

-na iznos od 66,92 eura od 16.12.2019. do isplate,

-na iznos od 63,88 eura od 16.01.2020. do isplate,

-na iznos od 43,58 eura od 16.02.2020. do isplate,

-na iznos od 79,42 eura od 16.03.2020. do isplate,

-na iznos od 6,30 eura od 16.06.2020. do isplate,

-na iznos od 0,86 eura od 16.07.2020. do isplate,

-na iznos od 0,52 eura od 16.08.2020. do isplate,

-na iznos od 1,10 eura od 16.09.2020. do isplate,

-na iznos od 0,30 eura od 16.10.2020. do isplate,

-na iznos od 0,02 eura od 16.01.2021. do isplate.

II. Nalaže se tuženiku Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb Ulica Vjekoslava Klaića 16, OIB: 70641763756, naknaditi tužiteljici CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.157,50 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. ožujka 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi u tužbi i tijekom postupka da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre. Radni odnos tužiteljice reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14 127/17), internim aktima poslodavca, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), Dodatkom I. KU (NN 96/15), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), Dodatkom I. KU (NN 35/19), Dodatkom II. KU (NN 92/19) i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 24/17, 128/17).

2. U utuženom razdoblju, zbog prirode posla, rad tužiteljice bio je organiziran u smjenama, turnusima, i ostalim oblicima rada. Zbog takve organizacije rada tužiteljica je u svakom mjesecu u spornom razdoblju ostvarivala veliki broj prekovremenih sati.

3. Plaća tužiteljice regulirana je čl. 47. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i čl. 51. TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama. Odredbe KU-a zdravstva u čl. 51., 57. i 59., a TKU- a u čl. 54. propisuju dodatke i uvećanja na osnovnu plaću tužiteljice koji se obračunavaju i isplaćuju za svaki efektivno odrađeni sat od osnovne vrijednosti tog sata.

4. Tužiteljica je u spornom razdoblju radila u otežanim uvjetima.

5. Odredbom čl. 57. KU-a zdravstva (NN 143/13) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Tuženik u spornom razdoblju tužiteljici nije isplaćivao dodatak s osnova posebnih uvjeta rada na sve sate koje je tužiteljica odradila, već samo na dio odrađenih sati, iako je tužiteljica radila u otežanim uvjetima i tijekom redovnog rada i tijekom prekovremenog rada.

6. Od stupanja na snagu Dodatka I KU zdravstva, (NN 96/15) koji je zaključen 01.10.2015., tužiteljica ostvaruje pravo na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. Tuženik tužiteljici nije isplaćivao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, već samo na dio odrađenih sati, odnosno nije ih isplatio za odrađene prekovremene sate, te je na taj način povrijedio tužiteljičina prava koja proizlaze iz naprijed citiranih odredaba kolektivnih ugovora.

7. Obzirom na naprijed navedeno, obzirom tuženik tužiteljici nije isplatio dodatke za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, to je došlo do toga da joj je isplatio umanjenu plaću te joj je pogrešno temeljem takve plaće obračunavao naknadu plaće u razdoblju kada je tužiteljica koristila godišnji odmor, odnosno za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, budući je u navedenom slučaju za obračun naknade plaće relevantna prosječna bruto plaća isplaćena u prethodna tri mjeseca.

8. Slijedom navedenog, nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja, tužiteljica predlaže da sud naloži tuženiku da joj temeljem naprijed navedenih osnova isplati razliku bruto plaće za razdoblje od siječnja 2019. do prosinca 2020. u iznosu od 978,45 eur bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od svakog 16-og u mjesecu u odnosu na razliku bruto plaće za prethodni mjesec, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u naprijed navedenom bruto iznosu.

9. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da u odnosu na zatraženi dodatka za otežane uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, a koji se odnose na sate rada ostvarene u prekovremenom radu, ne osporava pravni osnov za isplatom istih te se ukazuje na Zaključak br. 153 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a prilikom izračuna visine prekovremenih, odnosno redovno odrađenih sati.

10. Tuženik predlaže odbiti tuženi zahtjev.

11. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: isplatne liste i evidencije rada tužiteljice za sporno razdoblje, koje je dostavio tuženik uz podnesak od 21. 5. 2024., kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz knjigovodstveno financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 100-109 spisa).

12. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

13. Tužbeni zahtjev je osnovan.

14. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju na radnom mjestu medicinske sestre, a isto proizlazi i iz obračunskih isprava za isplatu plaće tužiteljice na kojima se kao radno mjesto tužiteljice navodi medicinska sestra.

15. Čl. 47 st. 1 KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Stavkom 2 je propisano da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Stavkom 3 je propisano da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća.

16. Na jednak način plaća radnika i dodaci na istu definirani su u odredbi čl. 45. KU- a (NN 29/18).

17. Sukladno odredbi čl. 51. KU-a (NN 143/13) osnovna plaća radnika uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

18. Člankom 57. KU-a (NN 143/13) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

19. Na jednak način uvećanje osnovne plaće i pravo na dodatak na rad u posebnim uvjetima propisani su u čl. 49. odnosno 55 KU-a (NN 29/18).

20. Pravo na uvećanje plaće s naslova iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi propisano je u čl. 59a Dodatka I KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji glasi: " Iznimno od čl. 59. ovog Ugovora, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće"." Dodatak I KU-a na snazi je od 01.10.2015.

21. Na jednak način pravo na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi propisan je i u čl. 58 KU-a (NN 29/18).

22. Odredbom čl. 36. st. 2 KU-a (NN 143/13) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno, ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

23. Na jednak način propisano je pravo na naknadu plaću za vrijeme godišnjeg odmora odredbom čl. 34. st. 2 KU-a (NN 29/18).

24. Odredbom čl. 59. TKU-a za službenika i namještenike u javnim službama iz 2012. propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja duže od 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna 3 mjeseca prije nego je započeo bolovanje. Ista odredba sadržana je u čl. 58 TKU-a iz 2017.

25. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. koja je u nalazu i mišljenju od 22.10.2024. utvrdila na temelju isplatnih lista i evidencija rada tužiteljice da joj tuženik nije obračunavao dodatak za posebne uvjete za sve odrađene sate rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, odnosno za sve efektivno odrađene sate. Uzevši u obzir navedeno te neobračunate naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje, a koje proizlaze iz uračunavanja dodataka za posebne uvjete i iznimnu odgovornost, ukupno potraživanje tužiteljice iznosi 978,45 eura bruto za sporno razdoblje.

26. Na nalaz i mišljenje vještaka parnične stranke nisu isticale primjedbe. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan. Vještak je odgovorila u cijelosti na zadatak koji je dobila od suda na temelju dokumentacije koja je dostavljena u spis, a parnične stranke istom nisu prigovarale.

27. Potraživanje tužiteljice osnovano je s naslova uvećanja plaće za otežane uvjete rada te joj pripada pravo na uvećanje plaće po navedenom osnovu za svaki sat koji je radila u otežanim uvjetima rada, uključivo i redovne i prekovremene sate. Ukoliko postoje otežani uvjeti rada, oni postoje i u redovnom i u prekovremenom radu. Dakle, tužiteljici pripada za efektivno odrađene sate rada uvećanje plaće za otežane uvjete rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda sati, bilo kao prekovremene sate. Navedeno se zasniva na odredbi čl. 57. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) odnosno čl. 55. KU-a (NN 29/18), koji propisuju da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

28. Potraživanje tužiteljice osnovano je s naslova dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve efektivno odrađene sate, i one odrađene u redovnom i one odrađene u prekovremenom radu. Naime, tužiteljica je imala jednaku odgovornost za život i zdravlje ljudi i kada je radila u redovnom radnom vremenu i kada je radila prekovremeno. Navedeno se zasniva na odredbi čl. 59a Dodatka I KU-a (NN 96/15) odnosno čl. 58. KU-a (NN 29/18).

29. Obzirom je vještak utvrdila da tuženik tužiteljici nije isplatio predmetne utužene dodatke za sve odrađene sate, već samo za dio odrađenih sati, sukladno čemu joj je isplatio i umanjenu plaću, došlo je do pogrešnog obračuna naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tužiteljice i za vrijeme bolovanja. Pravo na isplatu naknade bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i način obračuna iste utvrđen je člankom 36. stavak 2. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), odnosno čl. 34. KU-a iz 2018., a pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme bolovanja utvrđeno je u odredbama čl. 59 TKU-a iz 2012. i odredbom l. 58 TKU-a iz 2017. Iz navedenih odredaba kolektivnih ugovora razvidno je da je relevantan prosjek plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca koji prethode mjesecu kada se koristi godišnji odmor, odnosno bolovanje, a to je ona bruto plaća koju je vještak utvrdila u nalazu i mišljenju, uzevši u obzir i dodatke za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za posebne uvjete, obračunate za sve odrađene sate rada tužiteljice, dakle za redovne i za prekovremene. Dakle, tužiteljica ima pravo na naknadu bruto plaće na način i u visini kako to propisuje odredba članka 36. stavak 2. KU-a odnosno čl. 34. st. 2 KU-a, odnosno čl. 59 TKU-a iz 2012. i čl. 58 TKU-a iz 2017. u odnosu na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja, te su te odredbe relevantne i primjenjuju se na tužiteljicu.

30. Tužiteljica je u cijelosti specificirala tužbeni zahtjev u podnesku od 22.11.2024. u skladu s izračunom vještaka iz dopune nalaza i mišljenja, zatraživši po svim utuženim osnovama isplatu iznosa od ukupno 978,45 eura bruto, za razdoblje od siječnja 2019. do prosinca 2020., sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini mjesečni iznos razlike plaće od svakog 16-og u mjesecu u odnosu na plaću za prethodni mjesec, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 978,45 eura, stoga je sud usvojio tako postavljeni tužbeni zahtjev.

31. Valja navesti da tužiteljici, kada joj kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz čl. 57. i 59.a Dodatka I KU-a iz 2015., zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po osnovama iz članaka 57. i 59a. Dodatka I KU-a budući da tužiteljica i kada radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada u smislu odredbe članka 57. KU-a iz 2013., te u svojstvu radnika definiranog odredbom članka 59.a Dodatka I KU-a iz 2015.

32. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), uzevši u obzir zadnje istaknutu vrijednost predmeta spora i to za: sastav tužbe 75 bodova OT (tbr. 7/1), sastav podneska od 26.4.2024. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 75 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 7.5.2024. 75 bodova OT (tbr. 9/1), sastav podneska od 16.9.2024. kojim je dostavljen dokaz o uplaćenom predujmu za financijsko vještačenje 18,75 bodova OT (tbr. 8/4), sastav podneska od 22.11.2024. kojim je tužiteljica uskladila tužbeni zahtjev s izračunom vještaka 18,75 bodova OT (tbr. 8/4), pristup na ročište 6.2.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište za objavu presude 37,5 bodova OT (tbr. 9/3), dakle ukupno 375 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 750,00, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 937,50 eura.

34. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za knjigovodstveno financijsko vještačenje od 220,00 eura, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.157,50 eura.

35. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 20. ožujka 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku