Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pn-87/2020-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužiteljice VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marku Dumančiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv I.tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, zastupana po punomoćnici ĆA, dipl. iur., zaposlenici, II.tuženika Cesting d.o.o. Osijek, Vinkovačka cesta 63a, OIB:62759668985, zastupan po zakonskom zastupniku- direktoru JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po gen. punomoćniku V (nom. Ć) Klariću, dipl. iur., zaposleniku, te umješača na strani II. tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, zastupan po punomoćnici Ivi Kaselj Šabić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnice I.tuženika i punomoćnika II.tuženika, te punomoćnice umješača na strani II.tuženika, javnom objavom dana 21. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti, koji glasi:

„Nalaže se tuženicima Croatia osiguranje d.d. iz Osijeka, Gajev trg 1, OIB:26187994862 i Cesting d.o.o. iz Osijeka, Vinkovačka cesta 63, OIB:62759668985 da solidarno plate tužiteljici IA iz B., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 7.498,84 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanjem prosječne kamatne stope stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te nastalim odlukama HNB-a pod izmjenama odluke o kamatnim stopama, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima Croatia osiguranje d.d. iz Osijeka, Gajev trg 1, OIB:26187994862 i Cesting d.o.o. iz Osijeka, Vinkovačka cesta 63, OIB:62759668985 da solidarno tužiteljici IA iz B., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plate prouzročeni parnični trošak zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanjem prosječne kamatne stope stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te nastalim odlukama HNB-a pod izmjenama odluke o kamatnim stopama, a sve u roku od 15 dana.“

II. Odbija se zahtjev za naknadu troška I.tuženika i II.tuženika, na ime pristojbe na odgovor na tužbu, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužiteljici da umješaču na strani II.tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, naknadi prouzročeni parnični trošak od 1.411,30 eura (tisućučetristojedanaest- euratridesetcenti), u roku od 15 dana.

IV. Odbija se preostali zahtjev za naknadu troška umješača na strani II.tuženika, na ime pristojbe na odgovor na tužbu od 132,72 eura (stotridesetdvaeurasedamdesetdvacenta), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika dana 23. travnja 2020. podnijela tužbu radi naknade imovinske i neimovinske štete u ukupnom iznosu od 56.500,00 kn (neimovinska šteta od 6.500,00 kn i imovinska šteta od 50.000,00 kn), koji iznos nakon preračunavanja u eure sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/2022., 88/2022.) i Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 85/2022.) ukupno iznosi 7.498,84 eura (862,70 eura neimovinske štete i 6.636,14 eura imovinske štete). Tužiteljica tužbu obrazlaže navodeći da se dana 30. travanja 2019. oko 16,40 sati u Podolju na prometnici Glavne ulice kod kućnog broja 103 dogodila prometna nesreća na način da je upravljala svojim vozilom marke Renault Megane, reg. oznake [registarska oznaka] po mokrom kolniku brzinom oko 30 km/h te je dolaskom do kućnog broja 103 došlo do slijetanja vozila s kolnika kojom prilikom je na vozilu nastupila totalna šteta, a ona je zadobila više lakih tjelesnih ozljeda. Zbog navedenog je protiv nje vođen i pravomoćno dovršen prekršajni postupak u kojem je oslobođena optužbe da je zbog neprilagođene brzine skrivila ovu prometnu nezgodu. Do prometne nesreće je došlo zbog prosutog ulja na prometnici koje je potjecalo od havariranog traktora osiguranika I.tuženice jer ulje prije nailaska njenog vozila nije maknuto s prometnice i krivnjom II.tuženika jer nije svojim radnjama u dovoljnoj mjeri upozorio vozače vozila koji se kreću po ovoj prometnici da je na cesti prosuto ulje i da je kolnik zbog toga klizav i opasan za vožnju. U toj prometnoj nesreći njeno vozilo je pretrpjelo totalnu štetu pa je popravak vozila neisplativ, a vrijednost štete na vozilu po nalazu procjenitelja I.tužene je 6.370,69 eura, dok je vrijednost spašenih dijelova 703,43 eura. U navedenoj prometnoj nezgodi zadobila je lake tjelesne ozljede i to nagnječenje glave temeljno lijevo, istegnuće mišića vrata, nagnječenje lijeve strane prsnog koša, nagnječenje lijevog ramena, nagnječenje lijeve strane zdjelice. Stoga je pretrpjela strah jakog, srednjeg i slabijeg intenziteta, fizičke boli srednjeg i slabog intenziteta zbog kojih potražuje nematerijalnu štetu u ukupnom iznosu od 862,70 eura, a za materijalnu štetu 6.636,14 eura. Nije predložila izvođenje dokaza prometnim vještačenjem na okolnost utvrđivanja dinamika nastanka prometne nezgode i brzine kojom se kretala, navodeći da je u zapisniku o očevidu navedeno da na kolniku nisu ostali tragovi kočenja iz kojih tragova bi se moglo utvrditi kojom brzinom se kretalo njeno vozilo prije slijetanja istog s kolnika, već bi vještak eventualno mogao dati nekakve parametre o okvirnim brzinama, ali se ne bi mogao izjasniti kojom se brzinom kretalo njeno vozilo. Smatra i da je navedena činjenica o uzroku prometne nesreće utvrđena pravomoćnom presudom Prekršajnog suda, u kojem prekršajnom postupku nije dokazano da je do prometne nesreće došlo zbog njene neprilagođene brzine, te da prethodno pitanje u prekršajnom i kaznenom postupku spada u premisu minor u ovom parničnom postupku.

2. U odgovoru na tužbu I.tuženik čini nespornim nastanak predmetnog štetnog događaja dana 30. travnja 2019., ali se protivi u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu ističući prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja, te prigovor nedostatka uzročne veze između istjecanja ulja iz traktora kojim je upravljao njen osiguranik i nastale štete tužiteljice. Ističe da odluka prekršajnog suda ne obvezuje u ovom parničnom postupku, niti kao prethodno pitanje da je građanskopravna odgovornost šira od kaznene odgovornosti, jer se o tome ne radi u ovoj parnici, te je na tužiteljici teret dokaza o odgovornosti njegovog osiguranika. Napominje da je iz prekršajnog naloga podnesenog protiv tužiteljice, evidentno da se njegov osiguranik u istome niti ne spominje, a prekršajni nalog je protiv iste podnesen zbog počinjenja prekršaja iz čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno zbog upravljanja vozilom neprilagođenom brzinom, odnosno brzinom koja nije bila prilagođena uvjetima na kolniku. Ističe da parnični sud nije vezan za odluku prekršajnog suda, te je iz predmetne odluke evidentno da prekršajni sud uopće nije provodio dokaze na okolnost utvrđivanja brzine kretanja vozila kojim je upravljala tužiteljica, a imajući u vidu činjenice utvrđene u obveznom prekršajnom nalogu podnesenom protiv iste. Ističe da je nesporno da je toga dana, nekoliko sati prije nastanka štetnog događaja na navedenom dijelu ceste došlo do curenja ulja po cesti iz traktora reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao FA i koji je na dan štetnog događaja bio osiguran kod I.tuženice policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 017000926040. Međutim, do curenja ulja na cesti je došlo oko 13 sati, a kako su djelatnici II.tuženika došli na lice mjesta u 14:15 sati radi čišćenja i označavanja opasnosti na cesti, a do predmetnog slijetanja vozila tužiteljice je došlo oko 16:40 sati, evidentno je da u konkretnom slučaju ne postoji odgovornost njegovog osiguranika, jer je prekinuta direktna uzročna veza između uporabe vozila od strane njegova osiguranika i slijetanja tužiteljice sa kolnika. Da je štetni događaj zaseban štetni događaj koji nema direktne uzročne veze sa krivnjom njegovog osiguranika, proizlazi i iz podataka o prometnoj nezgodi koji je priložen spisu. Stoga smatra da u konkretnom slučaju nema odgovornosti njegovog osiguranika za nastanak ovog štetnog događaja, iz razloga što su djelatnici II.tuženika nekoliko sati prije nastanka ovog štetnog događaja došli na lice mjesta radi čišćenja navedene dionice i što je njihova obveza. Nisu mu poznati razlozi zbog kojih II.tuženik u vremenskom periodu od nekoliko sati nije uspio očistiti navedenu dionicu i osigurati siguran promet na cesti, ali bez obzira na razloge, smatra da ova činjenica njemu ne može ići na teret. Protivi se i visini postavljenog tuženog zahtjeva u odnosu na potraživanje imovinske štete iznad iznosa od 5.667,26 eura, imajući u vidu obračun totalne štete koji je priložen spisu, a osporava i kamate na imovinsku štetu, jer bi iste pod pretpostavkom osnovanosti tužbenog zahtjeva i činjenicu da se radi o totalnoj šteti mogle teći tek od presuđenja. Međutim, zbog ekonomičnosti ne protivi se visini neimovinske štete.

3. U odgovoru na tužbu II.tuženik navodi da se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom i ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te osporava da je predmetna prometna nezgoda u uzročno-posljedičnoj vezi s propustom na održavanju, obustavi ili neredovitom obavljanju djelatnosti na kritičnoj cesti. Navodi da je temeljem čl. 83. Zakona o cestama, utvrđeno je da su pravne osobe koje upravljaju županijskim i lokalnim cestama upravo županijske uprave za ceste i u konkretnom slučaju Uprava za ceste Osječko-baranjske županije. Člankom 27. istog Zakona propisano je kako pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega. II.tuženik je sklopio Ugovor o redovnom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na području OBŽ u razdoblju od 01.11.2018. – 31.10.2019., no navedenim Ugovorom, nije ugovoreno izvođenje više radova, nego što ga zakonski može ugovoriti pravna osoba nadležna za održavanje povjerenih joj cesta. Ističe da nema sklopljen ugovor o čišćenju javnih cesta s nadležnom jedinicom lokalne samouprave, pa stoga nema obvezu čistiti ceste u naselju. Kako je do štete došlo na djelu javne ceste koja prolazi kroz naseljeno mjesto, to na njemu nije ležala obveza čišćenja kolnika zbog kojeg je došlo do štetnog događaja, jer je odredbom čl. 27. Zakona o cestama propisan izuzetak za dionice javne ceste koje prolaze kroz naselja. Prema navedenom, za štetu koja korisniku nastane na dijelu javne ceste koja prolazi kroz naseljeno mjesto, ne odgovara pravna osoba koja upravlja javnim cestama, pa ne može niti on odgovarati. U odnosu na poduzete radnje dana 30.04.2019., napominje da je uvidom u obvezni prekršajni nalog PP Beli Manastir od 08.08.2019. razvidno kako se prometna nezgoda dogodila 30.4.2019. oko 16:40 sati na županijskog cesti ŽC-4037 u mjestu Podolje, Glavna ulica kod kućnog broja 103, a kao uzrok prometne nesreće je navedeno kako tužiteljica nije prilagodila brzinu svog vozila privremeno postavljenoj prometnoj signalizaciji koja je označavala opasnost na cesti (ograničenje brzine i prometna oprema ceste koja se postavlja na mjestima gdje se izvode radovi, koji su postavljeni radi onečišćenja kolnika), kao ni stanju kolnika tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega je u nastavku kretanja po onečišćenom kolniku od ulja koje je bilo razliveno i pomiješano s vodom od kiše koja je padala, izgubila nadzor nad vozilom i sletjela izvan kolnika. Iz očitovanja u svezi poduzetih radnji dana 30.04.2019. Nadcestara nadcestarije [adresa], AA proizlazi da je utvrdio kako su cestari prije prometne nezgode izvodili radove na otklanjanju posljedica izvanrednog događaja, a ophodar BA je bio na intervenciji u kritično vrijeme prometne nezgode. Njegovi cestari su nakon saznanja i obavijesti info centra od 14:00 sati, uputili na kritično mjesto gdje ih je dočekala policija koja je regulirala promet i u dogovoru s istom postavili privremene prometne znakove i počeli s intervencijom posipavanja pijeska po cijeloj dužni kolnika na kojim se nalazilo ulje, kao bi umanjili štetne posljedice istoga, a nakon toga oko 14:30 sati na kritično mjesto je došao i ophodar BA koji je obzirom da ulje nije bilo moguće ukloniti odmah, u 14:45 sati, postavio dodatne znakove privremene regulacije prometa i to dva treptača, dva prometna znaka A01 "opasnost na cesti" i dva prometna znaka B31 „ograničenje brzine 30 km/h“ i nastavio intervenciju posipavanja pijeska po kolniku u dužini od oko 800 metara. Po dolasku ophodara, cestari su u Podolju naišli na traktor kojemu je curilo ulje i odmah se vratili kako bi o tome obavijestili policiju koja je regulirala promet, te je ista izašla na teren i utvrdila identitet krivca za curenje ulja na kolniku. Napominje i da se uslijed padanja jake kiše na kolniku stvorila jako skliska emulzija, pa je njegovim radnicima trebalo tri sata da saniraju posljedice izvanrednog događaja, te je intervencija završena u 18 sati.

II. tuženik Napominje da se 800 metara prolivenog ulja na kolniku ceste uz jaku kišu ne može trenutno ukloniti s kolnika, već postoji određeni vremenski period u kojem se potpuno isključuje odgovornost osobe koja gospodari cestama, tj. vrijeme od nastanka elementarne ili druge nepogode do trenutka kada cestar ili ophodarska služba mogu objektivno intervenirati, u konkretnom slučaju u objektivnom i razumnom roku izvesti radove na otklanjanju ulja s kolnika. Stoga smatra kako je policija pravilno zaključila kako se radi o prekršaju iz čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te da je tužiteljica sama uzrokovala prometnu nezgodu, jer se nije pridržavala u skladu s postavljenim prometnim propisima, odnosno ograničenju brzine da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti za što je i bila upozorena. Kako cesta nije opasna stvar, niti održavanje cesta opasna djelatnost, tako ne postoji njegova objektivna odgovornost, jer se ista u konkretnom slučaju valja prosuditi prema kriteriju presumirane krivnje sukladno čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima, dok za čl. 1084. istog Zakona, propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Kako je u konkretnom slučaju šteta nastala isključivo radnjom osiguranika I.tuženika, a koje on nije mogao trenutno otkloniti, nego je za isto potrebno određeno vrijeme i zbog čega je postavio privremene prometne znakove, a prometna nezgoda se desila za vrijeme intervencije, to prometna nezgoda nije u uzročno-posljedičnoj vezi s propustom na održavanju, obustavi ili neredovitog obavljanja djelatnosti na kritičnoj cesti, stoga se ne smatra odgovornim za nastalu štetu. Također ističe da se prometna nezgoda dogodila 30.04.2019., a u oznaci štete I.tuženika je naznačen kao datum štete 07.10.2019. i datum 09.10.2019. kao datum izvida, a što je vremenska razlika za više od pet mjeseci, pa izražava sumnju i smatra kako se ne radi o istoj šteti. II.tuženik je s tvrtkom Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Podružnica Osijek dana 23.04.2019. sklopio policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj 8041844727, pa predlaže da se ista pozove stupiti u ovu parnicu u svojstvu umješača na njegovoj strani, budući da odluka u ovom sporu može imati posljedice isticanja regresnog zahtjeva prema istoj.

4. Na ročištu od dana 24. veljače 2022. sud je donio rješenje kojim se dopušta Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, da stupi u ovu parnicu kao umješač na strani II.tuženika sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.), jer je na dan štetnog događaja II.tuženik imao sklopljenu policu osiguranja broj: [broj police osiguranja] kod Euroherc osiguranja d.d. Zagreb., pa radi postojanja mogućnosti isticanja regresnog zahtjeva, ima pravni interes da tuženik uspije u ovom sporu.

5. U odgovoru na tužbu od 20. srpnja 2020. i podnesku od 29.03.2022., umješač na strani II.tuženika, osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja u cijelosti i protivi se u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, pridružuje se svim navodima iz odgovora na tužbu II.tuženika, navodeći da je tužiteljica svojim radnjama dovela do nastanka štetnog događaja i ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije II.tuženika, jer isti ne obavlja čišćenje javnih cesta, osim čišćenja snijega. Osnovni i jedini razlog nastanka štetnog događaja je radnja tužiteljice koja je prekoračenjem maksimalno dopuštene brzine izgubila nadzor nad svojim vozilom i zbog čega je sletjela s kolnika, a do čega ne bi došlo da se ista ponašala u skladu s postavljenim znakovima, koji su se u trenutku štetnog događaja nalazili na prometnici i da nije prekoračila maksimalno dopuštenu brzinu. Uzrok nastanka štetnog događaja je sigurno i curenje ulja iz vozila osiguranika I.tuženika, pa stoga osporava okolnost nastanka štetnog događaja, visinu štete na vozilu tužiteljice i navode iste da je zadobila tjelesne ozljede koje opravdavaju dosudu pravične novčane naknade.

6. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze koje su stranke predložile te je saslušao tužiteljicu i svjedoka HA, proveo medicinsko vještačenje, izvršio uvid i pročitao prekršajni nalog PP Beli Manastir od 08.08.2019. i presudu Općinskog suda u Osijeku, SS u Belom Manastiru, Prekršajni odjel broj Pp P-1664/2019-2 od 22. listopada 2019., zahtjev za naknadu štete tužiteljice upućen I.tuženiku dana 15. siječnja 2020., oznaku štete 99-UPR-1214/2019, obavijest o totalnoj šteti od 11.02.2020., medicinsku dokumentaciju sa lista 18. – 20. spisa, prigovor tužiteljice od 18.03.2020., odluka – otklon od 11.03.2020. i odluka povodom pritužbe od 27.03.2020., podatke o prometnoj nezgodi i procjenu i obračun totalne štete odgovornost / kasko od 24.01.2020., izvješće o prometnoj nesreći , polica osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj 804184727, spis Općinskog suda u Osijeku, SS u Belom Manastiru, Prekršajni odjel broj Pp P-1664/2019-2 od 22. listopada 2019. godine.

7. Izvedeni dokazi ocijenjeni sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

8. Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, sukladno odredbi čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

9. Tužbeni zahtjev tužiteljice je neosnovan u cijelosti, prigovor promašene pasivne legitimacije II.tuženika je neosnovan u cijelosti.

10. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete s pripadajućim zateznim kamatama, za koju tvrdi da je nastala u štetnom događaju od dana 30. travnja 2019. u mjestu Podolje na prometnici Glavne ulice kod kućnog broja 103.

11. Među strankama nije sporno:

- da se predmetni štetni događaj desio 30.04.2019. oko 16,40 sati na dijelu županijske ceste Ž-4037 koja prolazi kroz naseljeno mjesto u Podolju na prometnici Glavne ulice kod kućnog broja 103, na način da je tužiteljica upravljajući svojim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] sletjela vozilom s kolnika u kanal,

- da je na spornom dijelu kolnika bilo rasuto ulje iz traktora osiguranika I.tuženika, da je kolnik bio mokar od kiše,

- da je protiv tužiteljice podnesen obavezni prekršajni nalog od 08.08.2019. da je kriva što prilikom spornog štetnog događaja nije brzinu kretanja svog vozila prilagodila privremeno postavljenoj prometnoj signalizaciji koja je označavala opasnost na cesti (ograničenje brzine i prometna oprema ceste) i stanju kolnika (kolnik mokar i prekriven uljem) tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti i pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega je u nastavku kretanja po onečišćenom kolniku od ulja koje je bilo razliveno i pomiješano sa vodom od kiše izgubila nadzor nad upravljačem svog vozila i sa istim sletjela izvan kolnika, u kojoj prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba.

12. Među strankama je sporna osnovanost i visina tužbe i tužbenog zahtjeva, pasivna legitimacija II.tuženika, uzročna veza između nastale štete i štetnog događaja, te isključiva odgovornost vozača za nastanak štetnog događaja.

13. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se dana 30. travnja 2019. vraćala kuću s posla oko 16 sati i između Suze i Podolja te sukladno znaku upozorenja i ograničenja od 30 km/h smanjila brzinu, a iza znaka je naišla na kamion II.tuženika u kojem je vidjela pijesak, obišla kamion i vozila jako sporo u drugoj brzini i naišla na desni zavoj i nizbrdicu i kada je blago skrenula počela je proklizavati, izgubila kontrolu, vozilo je klizilo prema kanalu i naišla na jedan betonski kanalić za odvod kiše gdje joj je zapeo kotač vozila i isto se prevrnulo, a prije toga policija nije regulirala promet. Toga dana je padala kiša, a tom cestom se vozi svaki dan i jako je dobro poznaje. Iza nje se kretalo još jedno vozilo kojim je upravljao RA iz Suze – sin njene radne kolegice i vidio kada je njeno vozilo proklizalo te je skrenuo na most i stao, a toga dana su na istom mjestu u roku od par sati bile još tri prometne nezgode, po navodima susjeda. Napominje da su i policijska vozila koja su došla jedva stala i proklizavala su. U toj nezgodi je ozlijeđena, a na automobilu je nastala totalna šteta. Kada je izašla iz auta nakon nezgode, kolnik je bio mokar i klizak, da po istom nije mogla hodati. Kiša je stala i cesta se osušila i nije više bila u kliska u mjeri kada je doživjela nezgodu.

14. Iz iskaza svjedoka HA proizlazi da se dana 30.04.2019. oko 16 sati na istom kolniku nedaleko od mjesta sporne prometne nesreće dogodila prometna nesreća u kojoj je iz traktora tvrtke Belje iscurilo hidraulično ulje, u kojoj nesreći su sudjelovala dva vozila, padala je kiša, a kolnik je na nizbrdici na kojoj je curilo ulje bio sklizak. Nakon te nesreće, dva do tri sata se dogodila i predmetna prometna nezgoda i on je bio na očevidu iste i kolnik je u vrijeme te nezgode bio sklizak i mokar. Djelatnici II.tuženika su već nakon prve prometne nezgode postavili privremenu signalizaciju i počeli posipati pijesak po kolniku, a ne sjeća se da li su posuli kolnik do predmetne prometne nezgode, ali misli da to nisu učinili do kraja. Smatra da je uzrok predmetne prometne nezgode sklizak kolnik, ali ne zna kojom brzinom je tužiteljica vozila, te je on donio prekršajni nalog zbog neprilagođene brzine uvjetima na kolniku i klizave ceste i prethodno postavljenih prometnih znakova. Napominje da tragova kočenja nije bilo i misli da je oštećen jedan stupić za vođenje prometa, te se na situacijskom planu koji je priložen spisu nalaze ucrtani samo tragovi kretanja vozila po travnatom dijelu.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka spec. neurokirurgije dr.sc. ŽA proizlazi da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi zadobila nagnječenje mekog oglavka tjemena lijevo, nategnuće mišićja vratne kralježnice obostrano, nagnječenja lijevog prsišta, lijevog ramena i grebena lijeve bočne kosti zdjelice, koje se ukupno kvalificiraju kao tjelesna ozljeda. Liječenje je završeno i provedeno po pravilima medicinske struke, a tužiteljica se u potpunosti pridržavala liječničkih uputa, kao posljedice ozljede ista je pretrpjela bolove jakog intenziteta ukupno tri dana, srednjeg intenziteta šest dana i slabog intenziteta deset dana. Pretrpjela je kao i posljedicu ozljede i primarni strah jakog intenziteta nekoliko trenutaka u trenutku ozljeđivanja, sekundarni strah srednjeg intenziteta jedan dan i sekundarni strah slabog intenziteta narednih deset dana.

16. Uvidom u presudu Općinskog suda u Osijeku, SS u Belom Manastiru, Prekršajni odjel broj Pp P-1664/2019-2 od 22. listopada 2019. je utvrđeno da je okrivljena za prekršaj iz čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama oslobođena optužbe, jer je nakon provedenog postupka i uvida u naredbu za vještačenje Centru za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu, situacijski plan mjesta prometne nesreće, sud našao da postoje okolnosti koje isključuju krivnju tužiteljice kao okrivljene, odnosno da je dio kolničke trake u dužini od 920 metara, kojom se ista kretala u Podolju bio pod rasutim uljem, pa je uslijed uzroka na koji nije mogla utjecati izgubila nadzor nad upravljačem, uslijed čega je došlo do prometne nesreće, radi čega je sud mišljenja da ista nije svojom krivnjom izazvala prometnu nesreću i da je počinila štetu samo na svojem vozilu.

17. Iz izvida štete I.tužene 99-UPR-1214/2019 proizlazi da je na predmetnom vozilu napravljen izvid štete 09.10.2019., a datum štete da je 07.10.2019. , te da je utvrđena totalna šteta.

18. Iz odštetnog zahtjeva tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete vezano za štetno događaj od 30. travnja 2019., proizlazi da je upućen I.tuženiku dana 15. siječnja 2020. uz izvid štete I.tuženika broj 99-UPR-1214/2019.

19. Iz Odluke-otklona I.tuženika od 11. ožujka 2020. vezano za štetni događaj od 30. travnja 2019., proizlazi da otklanja svoju obvezu naknade štete u konkretnom slučaju, jer ne postoji odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja njegovog osiguranika, jer su u vremenskom intervalu od štetnog događaja u kojem je sudjelovao njihov osiguranik do predmetne prometne nezgode, izašli djelatnici poduzeća za održavanje cesta na mjesto nezgode koji su dužni voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

20. Iz obavijesti I.tuženika tužiteljici od 11. veljače 2020. proizlazi da je na vozilu utvrđena totalna šteta.

21. Iz prigovora tužiteljice od 18. ožujka 2020. s prilozima proizlazi da je upućen I.tuženiku iz razloga nezadovoljstva procijenjene visine totalne štete.

22. Iz Izvješća o prometnoj nesreći od 30.04.2019. proizlazi da su se istoga dana desile tri prometne nesreće na dionici županijske ceste broj ŽC-4037 Kotlina- Podolje od 14.00 do 18,00 sati i da je bilo kiša, oblačno, promjenjivo vrijeme.

23. Iz obaveznog prekršajnog naloga Policijske postaje Beli Manastir od 08. kolovoza 2019. proizlazi da je izdan tužiteljici jer je dana 30. travnja 2019. oko 16,40 sati upravljala osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] i kretala se kolnikom ulice Glavne iz smjera juga u smjeru sjevera, te dolaskom 900m južno od navedenog mjesta, ista brzinu kretanja vozila nije prilagodila privremeno postavljenoj prometnoj signalizaciji koja je označavala opasnost na cesti (ograničenje brzine i prometna oprema ceste koja se postavlja na mjestima gdje se izvode radovi a isti su postavljeni od strane poduzeća za održavanje cesta radi onečišćenja kolnika navedene ceste) i stanju kolnika (kolnik mokar i prekriven uljem) tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može pravodobno predvidjeti i pravodobno zaustaviti vozilo pred svakom zaprekom i pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega je u nastavku kretanja po onečišćenom kolniku od ulja razlivenog i pomiješanog s vodom od kiše koja je padala, izgubila nadzor nad upravljačem svog vozila i kod kućnog broja 103 sletjela izvan kolnika gdje je došlo do prevrtanja vozila na krov u betoniranom odvodnom kanalu.

24. Iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Beli Manastir od 30. travnja 2019. proizlazi da je sastavljen povodom postupanja zbog osnovane sumnje da je tužiteljica počinila prekršaj iz članka 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, da je kolnik bio mokar i mastan od ulja, da je padala kiša, da su djelatnici poduzeća za održavanje cesta u 14,45 sati kolnik sanirali posipavanjem pijeska i postavili privremenu prometnu signalizaciju i to znakove A01 „Opasnost na cesti“, B31 „Ograničenje brzine 30km/h, te opremu ceste-znakove K22 „Ploče koje označavaju zapreke na cesti sa svjetlećim treptavim svjetlom“, dok su se od postojeće prometne signalizacije na istom dijelu ceste nalazili znakovi K01 „Smjerokazni stupić za rub kolnika“.

25. Iz prekršajnog spisa Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru broj Pp-1664/2019, je utvrđeno da je prekršajni postupak vođen protiv tužiteljice temeljem njenog prigovora izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga od 08.08.2019. povodom prometne nezgode koja se desila 30.04.2019. kojim je utvrđeno da je ista kriva, što prilikom spornog štetnog događaja nije brzinu kretanja svog vozila prilagodila privremeno postavljenoj prometnoj signalizaciji koja je označavala opasnost na cesti (ograničenje brzine i prometna oprema ceste koja se postavlja na mjestima gdje se izvode radovi, a ista je postavljena od strane poduzeća za održavanje cesta radi onečišćenja kolnika navedene ceste) i stanju kolnika (kolnik mokar i prekriven uljem) tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti i pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega je u nastavku kretanja po onečišćenom kolniku od ulja koje je bilo razliveno i pomiješano sa vodom od kiše izgubila nadzor nad upravljačem svog vozila i sa istim sletjela izvan kolnika, u kojoj prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da je kolnik bio mokar i mastan od ulja koje je prethodno naneseno na kolnik, opisana su oštećenja na vozilu tužiteljice, da je na spornom dijelu kolnika u 14,45 sati od strane djelatnika za poduzeća za održavanje cesta, a prije nastanka prometne nezgode, postavljena privremena prometna signalizacija i to znakovi A01 „Opasnost na cesti“, B31 „Ograničenje brzine 30km/h, te oprema ceste znakovi K22 „Ploče koje označavaju zapreke na cesti sa svjetlećim treptavim svjetlom“, dok su se od postojeće prometne signalizacije na istom dijelu ceste nalazili znakovi K01 „Smjerokazni stupić za rub kolnika“, koje je stanje prometne signalizacije bilo dobro, popisana su oštećenja na vozilu, da je mjesto nesreće fotografirano, napravljen je situacijski plan, dana 29. - svibnja 2019. izdana je naredba za kemijsko-fizikalno vještačenje Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ brisa ulja sa traktora reg. oznake [registarska oznaka] i nepoznate tvari sa kolnika županijske ceste Ž-4037. Presudom broj Pp P-1664/2019-2 od 22. listopada 2019. je utvrđeno da je okrivljena za prekršaj iz čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama oslobođena optužbe, jer je nakon provedenog postupka i uvida u naredbu za vještačenje Centru za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu, situacijski plan mjesta prometne nesreće, sud našao da postoje okolnosti koje isključuju krivnju tužiteljice kao okrivljene, odnosno da je dio kolničke trake u dužini od 920 metara, kojom se ista kretala u Podolju bio pod rasutim uljem, pa je uslijed uzroka na koji nije mogla utjecati izgubila nadzor nad upravljačem, uslijed čega je došlo do prometne nesreće, radi čega je sud mišljenja da ista nije svojom krivnjom izazvala prometnu nesreću i da je počinila štetu samo na svojem vozilu.

26. Sud je cijenio kao vjerodostojan iskaz svjedoka HA u odnosu na dio u kojem iskazuje na temelju neposrednih saznanja o prometnoj nezgodi, stanju kolnika, ograničenju brzine i privremeno postavljenoj prometnoj signalizaciji koja je označavala opasnost na cesti, odnosno da su djelatnici II.tuženika već nakon prve prometne nezgode postavili privremenu signalizaciju i počeli posipati pijesak po kolniku, a koji je sukladan materijalnoj dokumentaciji u spisu.

27. Dakle, sud je u ovom postupku utvrdio da je dana 30. travnja 2019. u 16,40 sati, tužiteljica kao vozač osobnog automobila imala prometnu nezgodu na dijelu županijske ceste koja prolazi kroz naseljeno mjesto Podolje, Glavna ulica ispred kućnog broja 103, na način da je s vozilom sletjela s kolnika koji je bio mokar od kiše na kojem se izlilo ulje nekoliko sati prije prometne nezgode i koje potječe iz traktora osiguranika I.tuženika reg. oznaka [registarska oznaka], a zbog kojeg izlijevanja su djelatnici II.tuženika na spornom dijelu kolnika nakon dojave info centra o prvoj prometnoj nezgodi toga dana (koja se desila oko 13,00 sati) od14,00 sati počeli s intervencijom posipavanja pijeska po cijeloj dužini kolnika na kojem se nalazilo ulje koji je kolnik bio mokar od kiše koja je padala, a obzirom da ulje nije bilo moguće odmah ukloniti zbog kiše, u 14,45 sati su postavili privremenu prometnu signalizaciju i to 2 prometna znaka znakove A01 „Opasnost na cesti“, 2 prometna znaka B31 „Ograničenje brzine 30km/h, te 2 treptača-znakove K22 „Ploče koje označavaju zapreke na cesti sa svjetlećim treptavim svjetlom“, nastavili s posipavanjem pijeska, dok su se od postojeće prometne signalizacije na istom dijelu ceste nalazili znakovi K01 „Smjerokazni stupić za rub kolnika“. Nadalje, da je protiv tužiteljice podnesen obavezni prekršajni nalog, jer je utvrđeno da je ista kriva što prilikom spornog štetnog događaja nije brzinu kretanja svog vozila prilagodila privremeno postavljenoj prometnoj signalizaciji koja je označavala opasnost na cesti i stanju kolnika koji je bio mokar i prekriven uljem, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti i pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega je u nastavku kretanja po onečišćenom kolniku od ulja koje je bilo razliveno i pomiješano sa vodom od kiše, izgubila nadzor nad upravljačem svog vozila i sa istim sletjela izvan kolnika. Također, da je presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, Prekršajni odjel, broj Pp P-1664/2019-2 od 22. listopada 2019. utvrđeno da je okrivljena za prekršaj iz čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama oslobođena optužbe, jer je nakon provedenog postupka i uvida u naredbu za vještačenje Centru za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu, situacijski plan mjesta prometne nesreće, sud našao da postoje okolnosti koje isključuju krivnju tužiteljice kao okrivljene, odnosno da je dio kolničke trake u dužini od 920 metara, kojom se ista kretala u Podolju bio pod rasutim uljem, pa je uslijed uzroka na koji nije mogla utjecati izgubila nadzor nad upravljačem, uslijed čega je došlo do prometne nesreće, radi čega je sud mišljenja da ista nije svojom krivnjom izazvala prometnu nesreću i da je počinila štetu samo na svojem vozilu. Također, da je izvid štete I.tužene 99-UPR-1214/2019 na predmetnom vozilu napravljen dana 09.10.2019. s datumom štete 07.10.2019., te da je utvrđena totalna šteta.

28. U odnosu na odgovornost I.tuženika, sud ističe da je uzročna veza pravni koncept koji se odnosi na vezu između štetne radnje i nastale štete. Uzročna veza se mora dokazati kako bi se utvrdila odgovornost za štetni događaj. Prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja. Kod kriterija predmnijevane (pretpostavljene) krivnje, štetnik odgovara za štetu ako je kriv, ali se njegova krivnja pretpostavlja. U takvoj situaciji oštećenik, u konkretnom slučaju, tužiteljica, treba dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, dok krivnju štetnika ne dokazuje, jer se ona pretpostavlja, pa je teret dokaza da nije kriv za štetu na štetniku. Međutim, u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala uzročnu vezu između štetne radnje i štete, a moralo bi se raditi o radnji koju je učinio osiguranik I.tuženika. Naime, tužiteljica u ovom postupku nije predložila prometno-tehničko vještačenje na okolnost nastanka predmetne prometne nezgode i visine štete, a na te okolnosti nisu izvođeni dokazi ni u prekršajnom postupku pod brojem Pp P-1664/2019, dok u odnosu na osiguranika I.tuženika nema podataka da se protiv istog vodio prekršajni postupak povodom predmetnog štetnog događaja.

29. Sud napominje da je tužiteljica u prekršajnom postupku oslobođena odgovornosti, jer je sud smatrao da postoje okolnosti koje isključuju krivnju tužiteljice kao okrivljene, jer je dio kolničke trake u dužini od 920 metara, kojom se ista kretala u Podolju, bio pod rasutim uljem, pa da je stoga uslijed uzroka na koji nije mogla utjecati izgubila nadzor nad upravljačem i uslijed čega je došlo do prometne nesreće. Stoga je taj sud mišljenja, da ista nije svojom krivnjom izazvala prometnu nesreću i da je počinila štetu samo na svojem vozilu. Dakle, niti u prekršajnom, a ni u ovom postupku, nisu izvedeni nikakvi dokazi radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode, odnosno da li je do prometne nezgode došlo zbog eventualno neprilagođene brzine kretanja vozilom, nepridržavanja postavljene privremene prometne signalizacije: znakova A01 „Opasnost na cesti“, B31 „Ograničenje brzine 30km/h, te opreme ceste- znakovi K22 „Ploče koje označavaju zapreke na cesti sa svjetlećim treptavim svjetlom“, prilagođavanja uvjetima kolnika mokrim od kiše, a niti na okolnost uzročno- posljedične veze između istjecanja ulja iz traktora osiguranika I.tuženice i nastale štete, a uzimajući u obzir i da se prometna nezgoda desila satima nakon istjecanja ulja na taj dio kolnika koji su čistili djelatnici II.tuženika, to i na okolnost postojanja mogućnosti da bi se eventualno moglo raditi o zasebnom štetnom događaju nevezano za ulje na cesti.

30. Nadalje, prema odredbi čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.) pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: - sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, - javnu rasvjetu, - zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, - pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, - biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, - tramvajske, odnosno željezničke pruge.

Nadalje, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega, dok iz čl. 83. istoga Zakona proizlazi da su pravne osobe koje upravljaju županijskim i lokalnim cestama Županijske uprave za ceste, a to je u konkretnom slučaju Uprava za ceste Osječko- baranjske županije.

31. II.Tuženik navodi da je imao sklopljen Ugovor o redovnom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije, u razdoblju koje obuhvaća predmetni štetni događaj, ali da tim Ugovorom nije ugovoreno izvođenje više radova nego što ga zakonski može ugovoriti pravna osoba koja je nadležna za održavanje povjerenih joj cesta, dok nije imao sklopljen Ugovor o čišćenju javnih cesta s nadležnom jedinicom lokalne samouprave, pa smatra da nema obvezu čistiti ceste u naselju.

32. Međutim, II.tuženik tijekom postupka nije priložio Ugovor o redovnom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije, za razdoblje koje obuhvaća predmetni štetni događaj, na koji se poziva, pa sud može samo nagađati što je točno predmet tog Ugovora i da li postoji obveza II.tuženika za čišćenja cesta u naselju. Kako iz priložene materijalne dokumentacije (zapisnika o očevidu (list 83.-88.), obaveznog prekršajnog naloga (list 6.-7.), te podataka o prometnoj nezgodi (list 34. -35.) proizlazi da je upravo II.tuženik kao tvrtka nadležna za održavanje cesta od onečišćenja kolnika, zvana na intervenciju radi uklanjanja ulja nakon prve prometne nezgode spornog dana u Podolju koja se desila oko 13,00 sati (list 34.), te je nakon obavijesti info centra u 14,00 sati, počeo s posipavanjem pijeska, a u 14,30 sati na kritično mjesto postavio znakove privremene regulacije u prometu, te obzirom da nije dostavio u spis Ugovor o redovnom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije na koji se poziva, kako bi sud iz istog mogao utvrditi što je dužan i u kojem opsegu u pogledu čišćenja cesta i kako bi eventualno otklonio svoju odgovornost za čišćenje u konkretnom slučaju, to istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije II.tuženika, nije osnovan.

33. Kako je već navedeno, sukladno čl. 1045. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja, dok je čl. 1084. istoga Zakona, propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

34. Kod kriterija predmnijevane (pretpostavljene) krivnje, štetnik odgovara za štetu ako je kriv, ali se njegova krivnja pretpostavlja. U takvoj situaciji oštećenik, u konkretnom slučaju, tužiteljica, treba dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, dok krivnju štetnika ne dokazuje, jer se ona pretpostavlja, pa je teret dokaza da nije kriv za štetu na štetniku, ali u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala uzročnu vezu između štetne radnje i štete, a moralo bi se raditi o radnji II.tuženika, da su obustavili ili neredovito obavljali svoju djelatnost. Naime, u konkretnom slučaju, djelatnici II.tuženika su izašli na intervenciju nakon dojave o prvoj prometnoj nezgodi spornog dana i počeli posipavanje ceste pijeskom koja je bila mokra od kiše koja je padala od 14,00 sati, dok su u 14,45 sati, postavili privremenu prometnu regulaciju, te je intervencija posipavanja pijeska zbog jake kiše trajala i u vrijeme nastanka predmetne prometne nezgode, a završila je prema navodima II. tuženika u 18,00 sati.

35. Slijedom navedenog, sud smatra da tijekom postupka tužiteljica nije dokazala pretpostavke odgovornosti za štetu koje moraju biti kumulativno ispunjene. Pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost. Za štetu odgovara osoba koja je prouzročila štetu (štetnik). Da bi došlo do odgovornosti za štetu štetnom radnjom mora biti prouzročena povreda subjektivnog prava ili interesa. Isto tako, da bi došlo do odgovornosti za štetu između štetne radnje i štete mora postojati uzročna veza. Šteta se mora javljati baš kao posljedica štetne radnje. Na oštećeniku je, osim u slučaju kad zakon izričito ne propisuje drugačije, teret dokaza glede uzročne veze, jer se ona ne predmnijeva. O protupravnosti govorimo kada je povrijeđena neka pravna norma. Zakon o obveznim odnosima, kriterij predmnijevane (pretpostavljene) krivnje odredbom čl. 1045. st. 1. i 2. postavlja kao opće pravilo, dok je iznimno za određene slučajeve, posebnim odredbama predviđen kriterij dokazane krivnje. Dakle, kod kriterija pretpostavljane krivnje štetnik odgovara za štetu ako je kriv, ali se njegova krivnja predmnijeva, što znači da oštećenik treba dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, dok krivnju štetnika ne dokazuje, jer se ona predmnijeva (tako u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 701/2022-2 od 19.07.2022.), a što tužiteljica u ovom postupku nije dokazala.

36. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, sud napominje da je izvid štete na predmetnom vozilu napravljen na zahtjev tužiteljice tek dana 09. listopada 2019., sa datumom štete od 07. listopada 2019., a imajući u vidu da se štetni događaj desio dana 30. travnja 2019., dakle pet mjeseci ranije, tužiteljica također nije ponudila nikakve dokaze radi utvrđenja da je šteta na vozilu koja je u izvidu štete, upravo ona koja je nastala u predmetnom štetnom događaju pet mjeseci ranije. Slijedom navedenog, kako tužiteljica nije dokazala osnovanost svoga zahtijeva, sud nije uzimao u obzir niti nalaz i mišljenje medicinskog vještaka u odnosu na neimovinsku štetu u konkretnom slučaju.

37. Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku, sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, kao pod I. izreke.

38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

39. Zahtjevi I.tuženika i II.tuženika za naknadom troška na ime sudske pristojbe na odgovor na tužbu u nenaznačenom iznosu, nisu osnovani, jer su zahtjevi neodređeni, a sud odlučuje o naknadi troškova na određen zahtjev stranke u kojem je stranka dužna određeno navesti troškove za koje traži naknadu sukladno čl. 164. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku. Također, obveza plaćanja pristojbe nastaje za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, sukladno čl. 4. točki 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/2018., 51/2023.), pa obzirom da I.tuženik i II.tuženik nisu platili pristojbu na odgovor na tužbu u ovom sporu koji nije pravomoćno okončan, odlučeno je kao pod II. izreke.

40. Umješač na strani II.tuženika, potražuje trošak parničnog postupka od 1.544,02 eura.

41. Zahtjev umješača je osnovan do iznosa od 1.411,30 eura i sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ime sastava odgovora na tužbu od 20.07.2020. od 132,72 eura (Tbr. 8.t.1.) i obrazloženog podneska od 29.03.2022. od 132,72 eura (Tbr. 8.t.1.), te zastupanja na ročištu od 24.02.2022., 07.04.2022., 23.05.2022., 12.09.2022. i 14.10.2022. u iznosima od po 132,72 eura (Tbr. 9.t.1.) i na ročištu od 13.02.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9.t.1.), te obračunatog PDV-a na te iznose od 249,08 eura (Tbr. 46.), a što ukupno iznosi 1.411,30 eura i u skladu je s navedenim tarifnim brojevima Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023.), te čl. 151., čl. 155. i čl. 164. st. 1. – 4. Zakona o parničnom postupku, radi čega je odlučeno kao pod III. izreke.

42. Preostali zahtjev umješača za trošak pristojbe na odgovor na tužbu u zatraženom iznosu od 132,72 eura, nije osnovan, jer tu pristojbu umješač nije platio, a koja obveza plaćanja pristojbe nastaje za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, sukladno čl. 4. točki 2. Zakona o sudskim pristojbama, radi čega je odlučeno kao pod IV. izreke.

U Osijeku, 21. ožujka 2025.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Punomoćniku tužiteljice

2.Punomoćnici I.tuženika

3.Punomoćniku II.tuženika

4.Punomoćnici umješača na strani II.tuženika