Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj P-2626/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji toga suda Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica 1. HĐ iz [adresa], AĐ a 58, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Edvigi Sušenj Janjatović, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika 1. ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Mateju Miletiću, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja razloga za isključenjem iz nasljedstvanakon održane javne glavne rasprave, zaključene 17. veljače 2025. u prisutnosti tužiteljice HĐ osobno, punomoćnice tužiteljica i zamjenika punomoćnika tuženika, te objave od 20. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da postoje razlozi za isključenje iz ostavine pokojne ĆĐ u odnosu na prvotuženu ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženog OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i trećetuženog GĐ iz Rijeke, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te je stoga pokojna ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] opravdano i potpuno vlastoručno oporukom od dana 26. listopada 2018. godine, a koja je proglašena kod javnog bilježnika Zorana Vrsalovića dana 26. svibnja 2020. godine isključila prvotuženu ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženog OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i trećetuženog GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pa su tuženici izgubili nasljedno pravo u ostavinskom postupku iza smrti pokojne ĆĐ.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljicama naknade trošak ovog postupka u iznosu od 1.951,54 eura sa zateznim kamatama tekućim od 20. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke- za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su rješenjem Općinskog suda u Rijeci od 15. lipnja 2020. poslovnog broja O-588/2020 upućene pokrenuti parnicu protiv tuženika kao zakonskih nasljednika radi utvrđenja da postoje razlozi za njihovo isključenje iz ostavine iza pokojne ĆĐ, sve u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja, a koje je postalo pravomoćno 9. srpnja 2020. Pokojna ĆĐ raspolagala je za slučaj smrti svojom imovinom na način da je sastavila vlastoručnu oporuku dana 26. listopada 2018. Oporukom je ostaviteljica nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru označenu kao 2547 k. o. [katastarska općina] oporučno ostavila kćeri HĐ, dok je kćeri DĐ ostavila novčani iznos u visini 10.000,00 eura. Zakonske nasljednike, kćer ĐĐ te unuke OĐ i GĐ, ostaviteljica je u oporuci isključila iz nasljeđivanja te je izričito i taksativno navela razloge za isključenje. Unuke OĐ i GĐ ostaviteljica je isključila iz nasljeđivanja jer su se navodima iz oporuke teže ogriješili prema njoj i jer je njihovo ponašanje spram ostaviteljici bilo nedolično. Tužiteljice ističu kako su odnosi ostaviteljice i sinovljeve obitelji bili teško narušeni te ostaviteljica unuke nije vidjela 15 godine prije smrti niti su komunicirali na bilo koji način i to unatoč tome što je njezin sin sa svojom obitelji jedno vrijeme živio preko puta svoje majke i oca. Unuci ostaviteljice nikada ju nisu zvali bakom. Nisu joj niti izrazili sućut nakon smrti njezinog sina, a njihovog oca, iako su tada živjeli preko puta ostaviteljice, niti su je tom prilikom nazvali. Zbog toga je ona nazvala sinovljevu suprugu te je zatražila da joj vrati ključeve njezine nekretnine u [adresa] koju je godinama prodavala zbog lošeg financijskog stanja, a sinovljeva supruga ju je tada brutalno izvrijeđala. Navedeni verbalni okršaj bio je povod da je ostaviteljica isključila struju i vodu na nekretnini u [adresa] i još intenzivnije aktivirala prodaju nekretnine. Kad su njezini unuci ŠĐ i GĐ za to saznali, tuženik ŠĐ ju je nazvao na mobitel i prijetio joj je, a nakon čega su Djelatnici doma za starije i nemoćne osobe Izvor zvali policiju da intervenira. Nadalje, ostaviteljica je iste isključila iz nasljeđivanje i jer su joj uskratili dužno uzdržavanje. Isti su znali da je ostaviteljica imala izrazito niska primanja s kojima je jedva preživljavala, a u periodu od zadnjih 15 godina prije njezine smrti nikada nisu ponudili ikakvu financijsku ili bilo kakav drugi oblik pomoći. Nisu nikada bili uz nju, niti u jednom kriznom razdoblju, pa ni tada kad je slomila nogu travnju 2018., nakon čega je završila u Domu za starije i nemoćne. Niti jedan tuženik nije bio uz nju iako je bila srčani bolesnik, imala je problema s bubrezima, hodala je zadnjih 8 godina prije smrti uz pomoć štaka, slijedom čega je ovisila o pomoći ostalih članova njezine uže obitelji. Što se tiče uskraćivanja financijske pomoći, ista je ostaviteljici bila nužna, obzirom da je živjela isključivo od mirovine i nije bila radno sposobna. Ista je zbog svog zdravstvenog stanja s primanjima od oko 2.300,00 kuna završila u Domu za starije i nemoćne u kojem iznos mjesečnog boravka iznosi 5.000,00 kuna, a koristila je i pomoć fizioterapeuta koji je mjesečno iznosio 1.180,00 kn, lijekovi otprilike 500,00 kn, na osobnu higijenu i potrepštine otprilike 300,00 kuna, pretplata za mobilni telefon 100,00 kn. Slijedom navedenog, za život joj je bilo potrebno oko 7.500,00 kuna mjesečno. Ostaviteljica je kćer ĐĐ isključila iz nasljeđivanja jer joj je ona rekla da za nju ne postoji, jer ju nikada nije posjetila u Domu za starije i nemoćne, jer ju nije pitala kako je i jer s njom nije bila u kontaktu od 6. siječnja 2017. Ostaviteljicu je posebno razočaralo što ista nije bila uz nju kad je umro njezin sin UĐ te ju čak nije ni nazvala. Posebno se naglašava da sve što je navedeno u odnosu na uskratu dužnog uzdržavanja od strane drugo i trećetuženika se odnosi i na prvotuženu jer ni ona nikada nije ponudila bilo kakav oblik pomoći pa ni financijsku pomoć, već je majci bila dužna pozamašne iznose unatoč tome što je ostaviteljica odgojila njezina dva sina koja su živjela s njom dvadeset godina. Slijedom navedenog, tužiteljice su predložile da sud donese presudu sadržaja kao u izreci, a za slučaj da taj zahtjev sud ne nađe osnovanim, predložile su da sud donese presudu kojom će utvrditi da su tuženici nedostojni za nasljeđivanje ostaviteljice, sve uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženici su u odgovoru na tužbu prvenstveno istaknuli kako su protiv tužiteljica pokrenuli postupak koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem P-1022/2020 radi utvrđenja navedene oporuke ništetnom zbog nesposobnosti za rasuđivanje oporučiteljice u vrijeme sastavljanja sporne oporuke. Nadalje, u bitnom ističu kako su tuženici ŠĐ i GĐ voljeli svoju baku neovisno o njezinom postupcima i niti jednim postupkom ili radnjom prema njoj nisu povrijedili nikakvu zakonsku ili moralnu obvezu prema njoj. Ističu kako su besmisleni navodi tužiteljica o tome da tuženici ŠĐ i GĐ ostaviteljici nisu dali sućut nakon smrti njihovog oca. Isti ostaviteljici nisu uskratili niti dužno uzdržavanje jer joj uzdržavanje nije bilo potrebno niti im je kakvom odlukom bilo naloženo to činiti. Tuženici ističu i to kako su u cijelosti neosnovani i pogrešni navodi iz tužbe koji se navode kako razlozi za isključivanje iz nasljeđivanja tuženice ĐĐ. Ona je svoju majku voljela i nije joj dugovala bilo kakav novac. Tuženici ističu i to da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz članka 86. Zakona o nasljeđivanju jer razlozi za isključenje tuženika nisu postojali u vrijeme kad je navodno sastavljena oporuka. U oporuci (čiju valjanost osporavaju) nisu pojašnjeni razlozi za isključenje, već su isti samo paušalno navedeni. Štoviše, ti navedeni razlozi nisu uopće razlog za isključenje tuženika iz nasljedstva, već se mora raditi o uistinu teškoj povredi moralne ili zakonske obaveze. Iz navoda tužbe bi proizlazilo da se radilo o navodnim poremećenim obiteljskim odnosima između pok. ĆĐ i njezinog sina te ovdje tuženika, no i ti navodi tužiteljica su pogrešni. Slijedom navedenog, da je jasno kako u konkretnom slučaju ne postoje razlozi za isključenje tuženika iz nasljedstva pok. ĆĐ. Tuženici ističu i to da tužiteljice nemaju pravnog interesa za eventualno kumulirani tužbeni zahtjev jer nisu upućeni na pokretanje takve parnice, a osporavaju i to da bi bili nedostojni za nasljeđivanje. Predlažu odbiti tužbene zahtjeve tužitelja te obvezati tužiteljice da tuženicima naknade troškove postupka.

3. Dakle, predmet ovog postupka jest spor o opravdanosti isključenja tuženika iz nasljedstva pok. ĆĐ, koja je njihovo isključenje očitovala u vlastoručnoj oporuci od 26. listopada 2018., proglašenoj na zapisniku povjerenika Općinskog suda u Rijeci, javnog bilježnika Zorana Vrsalovića, pod poslovnim brojem O-588/2020, UPP- OS-30/20 od 26. svibnja 2020., a tužiteljice su na pokretanje ovog spora upućene rješenjem Općinskog suda u Rijeci od 15. lipnja 2020. poslovnog broja O-588/2020 (list 7-9 spisa) slijedom čega je njihova tužba radi utvrđenja dopuštena.

4. Budući da tužiteljice svoj zahtjev temelje na oporučnoj odredbi pok. ĆĐ navedenoj u vlastoručnoj oporuci od 26. listopada 2018., a tuženici, između ostalog, tvrde da je predmetna oporuka ništetna u cijelosti, nedvojbeno je da odluka u ovoj pravnoj stvari ovisi o prethodnom rješenju pitanja je li ta oporuka valjana. S obzirom na to da se o tom pitanju, kao o glavnoj stvari, vodio parnični postupak pred ovim sudom i to pod poslovnim brojem P-1022/2020, sud je odlučio da o tom pitanju nije svrsishodno raspravljati u ovoj parnici, pa je postupak prekinuo do pravomoćnog okončanja navedenog postupka (zbog čega u ovoj parnici nisu niti izneseni navodi tuženika na kojima temelje svoje tvrdnje o nevaljalosti oporuke niti su te činjenice raspravljene u postupku).

5. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj P-1022/2020 od 5. svibnja 2022. godine odbijen je tužbeni zahtjev tamo tužitelja radi utvrđenja da je ništava i ne proizvodi pravne učinke vlastoručna oporuka pokojne ĆĐ od 26. listopada 2018., proglašena na zapisniku povjerenika Općinskog suda u Rijeci, javnog bilježnika Zorana Vrsalovića, pod poslovnim brojem O-588/2020, UPP-OS-30/20 od 26. svibnja 2020. Time su se stekli uvjeti za nastavak ovog postupka, o čemu je doneseno rješenje od 27. listopada 2023.

6. Ujedno je navedenom pravomoćnom presudom riješeno ovdje prethodno pitanje o valjanosti predmetne oporuke, a ovaj sud je tom odlukom vezan budući da prema članku 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.- Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a) sud o prethodnom pitanju može odlučivati samo onda ako o tom pitanju, kao o glavnom, još nije donio odluku sud ili drugi nadležni tijelo.

7. Uvidom u presliku oporuke pok. ĆĐ od 26. listopada 2018. utvrđeno je da je oporučiteljica u vlastoručnoj oporuci od 26. listopada 2018., proglašenoj na zapisniku povjerenika Općinskog suda u Rijeci, javnog bilježnika Zorana Vrsalovića, pod poslovnim brojem O-588/2020, UPP-OS-30/20 od 26. svibnja 2020., tužiteljici HĐ ostavila nekretninu opisanu kao katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužiteljici DĐ iznos od 10.000,00 eura te je odredila kako iz nasljedstva isključuje djecu pok. sina UĐ jer su teže ogriješili prema njoj i jer je njihovo ponašanje spram nje bilo nedolično te jer su joj uskratili dužno uzdržavanja, da ih nije vidjela niti je s njima kontaktirala više od 15 godina niti su oni pokazali namjeru i volju stupiti s njom u kontakt, pa čak ni nakon smrti njezinog pokojnog sina UĐ. Ostaviteljica je u oporuci iz nasljedstva isključila i kćer ĐĐ iz [adresa] jer je rekla ostaviteljici da za nju ne postoji, jer ju nikada nije posjetila u Domu za starije i nemoćne, jer ju nije pitala kako je i jer s njom nije bila u kontaktu od 6. siječnja 2017., kao i da ju ta ista kći ne prizna da joj je majka.

8. Slijedom navedenog, nedvojbeno je da je ostaviteljica u formalno valjanoj oporuci na izričit način (izrazom "isključujem iz nasljedstva") očitovala svoju raspoložbu da iz nasljedstva isključi nužne nasljednike kćer ĐĐ i unuke OĐ i GĐ te je navela razloge zbog kojih to čini, čime je postupila u skladu s člankom 86. stavak 1. ZN-a.

9. Naime, odredbom članka 85. stavak 1. točka 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., dalje: ZN-a), važećeg u vrijeme sastavljanja oporuke pok. ĆĐ, propisano je da oporučitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio, ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju.

10. Odredbom članka 86. stavak 1. ZN-a propisano je da oporučitelj koji želi isključiti nekog nasljednika mora to očitovati u oporuci na izričit način i navesti razlog za isključenje. Stavkom 2. istog članka propisano je da razlog za isključenje mora postojati u vrijeme oporučivanja, dok je stavkom 3. određeno da u slučaju spora o opravdanosti isključenja teret dokaza da je isključenje opravdano leži na onome koji se na isključenje poziva.

11. Dakle, valjalo je u ovom postupku utvrditi je li isključenje bilo opravdano i to jesu li razlozi navedeni u tužbi i oporuci uopće dostatni za isključenje nužnih nasljednika iz nasljeđivanja te ako jesu, jesu li oni postojali u vrijeme oporučivanja (26. listopada 2018.), a teret dokaza na tim okolnostima je na tužiteljicama. Konkretno, valjalo je utvrditi jesu li u vrijeme oporučivanja tuženici teže ogriješili prema pok. ĆĐ i to nedoličnim ponašanjem prema istoj i uskratom uzdržavanja pa su na te okolnosti i cijenjeni provedeni dokazi kako slijedi u nastavku.

12. Sud je proveo dokaz uvidom u presliku oporuke pok. ĆĐ od 26. listopada 2018. (list 10 spisa), u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, II. policijska postaja Rijeka od 11. svibnja 2023. godine KLASA: 210-01/23-01/2062 (list 59 spisa), tužbu zaprimljenu kod Općinskog suda u Zadru pod brojem P-2132/2019 (list 69-72 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 72-73 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. MĐ (list 74-75 spisa), u prijedlog za odgodu ročišta zakazanog za dan 22. siječnja 2020. u predmetu posl.br. P-2132/19, OS Zadar, potvrda o izvršenim radovima i zamjeni plombe HEP d.o.o. (list 79-80 spisa), u punomoć od 09. srpnja 2019. i 09. rujna 2013. (list 81-84 spisa), Izvod iz popisnog lista br. 1057, dio I, broj II, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Zadar (list 85 spisa), Ugovor o međusobnim pravima i obvezama između Obiteljskog doma za starije i nemoćne osobe Izvor i korisnika ĆĐ (list 96-99 spisa), račune i potvrde o plaćanju (list 100-171 spisa), potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 18. ožujka 2024. (list 172-173 spisa), presliku dnevnika tužiteljice (list 175-278 spisa), saslušane su tužiteljice i tuženici ŠĐ i GĐ (zapisnik priložen listu 279-289 spisa) te svjedoci HĐŠ, RĐ, ŽĐ i CĐ (zapisnik priložen listu 306-310 spisa), TĐ, SĐ, PĐ i AĐŠ (zapisnik priložen listu 321-325 spisa) te VĐ i DĐŠ (zapisnik priložen listu 330-332 spisa). Tuženica ĐĐ nije pristupila na ročište određeno radi njezinog saslušanja niti je opravdala izostanak, a nije ni predložila da se sasluša na nekom od idućih ročišta, pa taj dokaz nije proveden.

13. Sud nije cijenio dokaze na okolnost odnosa pok. ĆĐ i njezinog pok. sina UĐ (uvid u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske postaje Zadar od 02. listopada 2023. KLASA: 034-04/23-01/2383, dijelovi dnevnika ostaviteljice o njihovom odnosi), jer njihov odnos nije od važnosti za ocjenu postojanja razloga za isključenje od nasljeđivanja ovdje tuženika, budući da se ti razlozi mogu ticati isključivo nužnih nasljednika na koje se isključenje odnosi.

14. Uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, II. policijska postaja Rijeka od 11. svibnja 2023. godine KLASA: 210-01/23-01/2062 utvrđeno je da je ista sastavljena o tome da je pok. ĆĐ, tada štićenica Doma za starije osobe "Izvor" zatražila intervenciju policijskih službenika zbog nesuglasica s unukom GĐ te je u obavljenom razgovoru izjavila da je putem mobitela razgovarala s unukom GĐ, koji ju je verbalno napao jer je ista oglasila kuću na prodaju, a GĐ je nadogradio kat kuće te se priključio na dovod struje i vode s njezine etaže.

15. Iz tužbe zaprimljene kod Općinskog suda u Zadru pod brojem P-2132/2019, izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju iza pok. MĐ, prijedloga za odgodu ročišta zakazanog za dan 22. siječnja 2020. u predmetu posl.br. P-2132/19, OS Zadar, punomoći od 09. srpnja 2019. i 09. rujna 2013. i Izvoda iz popisnog lista br. 1057, dio I, broj II, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Zadar proizlazi da su tuženici ŠĐ i GĐ te njihova majka ČĐ ustali tužbom protiv ĆĐ i [adresa] radi utvrđenja prava vlasništva prvog kata kuće izgrađene na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tvrdeći da se radi o dijelu objekta koji su zajedničkim sredstvima izgradili ČĐ i [adresa]. godine uz suglasnost tadašnjeg vlasnika MĐ, pok. supruga ĆĐ.

16. Na temelju Ugovora o međusobnim pravima i obvezama između Obiteljskog doma za starije i nemoćne osobe Izvor i korisnika ĆĐ, računa i potvrda o plaćanju priloženim listu 100-171 spisa te potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 18. ožujka 2024., utvrđeno je da je pok. ĆĐ u razdoblju od siječnja 2010. do svoje smrti primala mirovinu i zaštićeni dodatak u ukupnom iznosu od 2.320,63 kuna do 2.702,27 kuna te da je 28. lipnja 2018. do smrti boravila u Obiteljskog doma za starije i nemoćne osobe Izvor što je koštalo 5.000,00 kuna mjesečno, a u kojem je razdoblju imala i režijske troškove kao i troškove telefona, lijekova i pregleda.

17. Iz potvrde o izvršenim radovima i zamjeni plombe HEP d.o.o. proizlazi da je po nalogu pok. ĆĐ **.**.2019. izvršeno iskapčanje električnog priključka na adresi [adresa], OMM 0521566.

18. Iz dnevnika pok. ĆĐ proizlazi da je ona još 2014. godine iskazivala razočaranje u svoju djecu, izuzev kćeri HĐ, za koju je navodila da se jedina o njoj brine i pomaže joj te na taj način piše do kraja dnevnika. Za kćer ĐĐ navodi kako joj je posuđivala novce koja joj ona nije vraćala te kako se njihovi odnosi narušavaju, iako se u 2015. još spominju njihovi međusobni, pretežito telefonski, kontakti, dok u zapisima od 2016. ostaviteljice pretežito opisuje razočaranje kćeri ĐĐ te navodi kako je ona odgajala njezino dvoje djece, a sad kad njoj treba pomoć i njega da joj kći ne pomaže. U zapisu od 6. siječnja 2017. spominje se susret pok. ĆĐ i kćeri ĐĐ, kad je ona došla u posjet i ostala pola sata (list 238 spisa), dok u zapisu od **.**.2018. ĆĐ navodi da je prošla godina dana od kad je vidjela ĐĐ i da se od tada ne javlja niti za majku pita (list 277 spisa). Tuženici GĐ i ŠĐ se u dnevniku ne spominju.

19. Tužiteljica HĐ, kći pok. ĆĐ, je iskazala da su odnosi pok. ĆĐ bili su narušeni i sa njezinim sinom UĐ i to oduvijek, s time da su se ti odnosi pogoršali nakon smrti supruga ĆĐ koji je umro 2010. ĆĐ za života svojeg sina nije imala nikakvih kontakata sa njegovom djecom, oni se nisu međusobno posjećivali niti komunicirali ni na koji način. Kao da se ne poznaju, iako su živjeli u blizini. Majka nije izlazila iz kuće pa se nisu ni slučajno susretali. ĆĐ se nikada nije skrbila o svojim unucima. Oni nisu nikad s njom živjeli. Nije im financijski pomagala niti na koji drugi način brinula o njima. ĆĐ primala je obiteljsku mirovinu u iznosu od 2.300,00 kuna i to su joj bila jedina primanja. Ona je bila i vlasnica stana u [adresa], površine 80 m2 kojeg je darovala kćerki tužiteljice, Ivani Begonja 2014. Također bila je vlasnica i starine u [adresa]. Ta nekretnina je oduvijek uzrokovala prijepore u obitelji, no ona je pripala majci tužiteljice u ostavinskom postupku iza njezinog supruga budući da su se svi drugi nasljednici odnosno sva njezina djeca odrekla nasljedstva u njezinu korist. Ona je tu nekretninu pokušala prodati i čak je dogovorila prodaju za iznos od sto tisuća eura. Ona je nekretninu prodavala putem oglasa što su vidjeli i tuženici ŠĐ i GĐ i njihova majka ČĐ i oni su kada su to vidjeli upisali zabilježbu spora, odnosno prije toga pokrenuli spor protiv majke tužiteljice tvrdeći da su oni vlasnici donjeg kata te nekretnine. Taj spor za njezinog života nije bio okončan, a sad se čeka dovršenje ovih postupaka. Nakon smrti tužiteljičinog brata UĐ njegova djeca i njihova majka su počela napadati ĆĐ upravo vezano za tu nekretninu u [adresa]. Ona je tada bila smještena u domu za starije, a oni su je zvali u dom i prijetili su joj i vrijeđali su je. Govorili su "ubit ću te", "dignut ću te u zrak" i "kurvo". To se konkretno dogodilo 1. svibnja 2019. kada je nekretnina oglašena na prodaju. Oni joj se nakon toga nisu nikada ispričali niti tražili oprost. Do tada nije bilo takvih situacija, za života njihovog oca nisu imali potrebu komunicirati. Tužiteljica je navela kako misli da je do narušenih odnosa između ĆĐ i njezinih unuka ovdje tuženika došlo zbog njihove majke koja da ih je priječila da se približe svima njima. Odnosi tužiteljičine majke i sestre ĐĐ narušili su se 2017. godine. Do tada su njihovi odnosi bili u redu. ĆĐ se čak 20 godina brinula za dvojicu sinova ĐĐ, ona i otac tužiteljice su financirali njihove potrebe, živjeli su kod njezinih roditelja za vrijeme dok se radila kuća njihovih roditelja u [adresa], hranili su se tamo, njezina majka je učila s njima. To je trajalo cijelo njihovo školovanje. Misli da su problemi nastali kad je njezina majka zatražila da joj ĐĐ vrati kreditnu karticu koju joj je ona dala kako bi joj ĐĐ podizala mirovinu. Ona se zbog toga naljutila. Naime njoj je bilo u interesu da podiže majčinu mirovinu da pokrije neke svoje dugove. Ona bi taj novac majci vratila ali kasnije. Natašin sin imao je problema i zaduživao se kod kamatara pa su ĐĐ trebali novci sa tu pozajmicu vrati. Jedan posuđeni iznos čak nije vratila majci zbog čega se ona naljutila. Zbog toga je prestala komunikacija između njih dvije iako je majka na početku pokušava doći do ĐĐ, odnosno zvala ju je mobitelom ali ona bi ili joj grubo odgovorila ili bi joj rekla da nema vremena. ĐĐ se nije financijski brinula o njihovoj majci. Majci mirovina nije bila dovoljna za podmirenje svih njezinih potreba niti dok je živjela s tužiteljicom, a tu se doselila 2018. Tada su njezine financijske potrebe bile oko 2.500,00 kuna mjesečno. Međutim ona je ubrzo nakon toga pala i slomila nogu pa je zbog rehabilitacije otišla u dom što je koštalo 7.500.00 kuna mjesečno, sve je to financirala isključivo tužiteljica HĐ. Nakon smrti svog oca na sastanku s bratom i sestrama predložila je da svatko jedan mjesec doprinosi za uzdržavanje majke ali na to nitko nije pristao. Jedino je sestra DĐ pomagala. ŠĐ i GĐ pokojnu ĆĐ nisu nazivali bakom i to što sa njom nisu imali kontakte. Oni nikad nisu njoj došli u posjet, niti kod tužiteljice niti u Dom. Oni ju nisu ni vidjeli niti posjetili od smrti njezinog oca. Majku nije posjećivali niti ĐĐ i to od 2017. od kada su njihovi odnosi prekinuti. Trebali su na sudu u Zadru 22. siječnja 2020. imati ročište i bili su pozvani ovdje tuženici, no tužiteljica se sudu obratila podneskom da se ročište odgodi jer da je majka na samrti. Oni ni na to nisu reagirali, a majka je umrla **.**.2020. Nitko od tuženika nije došao na sprovod niti su zvali tužiteljicu vezano za to. Nitko o njih ju nije kontaktirao za vrijeme njezinog života da pita da li joj je što potrebno. Poznato joj je po priči majke da ju ĐĐ nije pozvala niti na krštenje njezine unuke H 2016. ili 2017. godine.

20. Tužiteljica DĐ, kći pok. ĆĐ, navela je da je suglasna je s iskazom tužiteljice HĐ. Iskazala je da ima i osobnih saznanja o jednom incidentu koji se dogodio nekoliko dana prije ovog događaja 1. svibnja 2019., no radi se o događaju između pok. ĆĐ i ČĐ, koji stoga nije relevantan za ovaj postupak. Tužiteljica je iskazala i da su tuženici ŠĐ i GĐ na ostavinskoj raspravi iz pokojne ĆĐ rekli da će se baki „popišati i pljunuti na grob“. Misli da je to bila njihova reakcija na sadržaj oporuke. ĆĐ nije pitala tuženike OĐ i GĐ za financijsku pomoć, nije ih praktički niti poznavala. Njezinu majku da nitko od tuženika nije posjećivao niti u domu za starije niti u kući. Nitko se od njih nije niti kod tužiteljice raspitivao o stanju njezine majke niti da li joj je potrebna pomoć u financijskom smislu. Oni nisu nikad posjećivali majku.

21. Tuženik ŠĐ, unuk pok. ĆĐ, iskazao je da su odnosi njega i njegove bake bili su u redu dok su on i brat bili djeca. Oni su živjeli s bakom i djedom po majčinoj strani u zgradi opreko puta i često su dolazili u vrt kod djeda MĐ. Posjećivali su ih i za blagdane. Točno je da je zbog te nekretnine u [adresa] došlo do narušenja odnosa između bake i njihovog oca i to jer je njihov otac vlastitim sredstvima digao kat te kuće uz dozvolu djeda MĐ. Do sukoba je došlo 2014. kad je njegov otac htio srušiti staru kuću u [adresa] jer je tamo bilo smeća i drugih stvari. Do tada su se posjećivali. Prvo se baka tome protivila ali je onda osobno krajem 2016. zvala radnika u Općinu Ražanac i rekla mu da se radi o kući tuženikovog oca i nas, njegove djece i da mu daje dopuštenje da se sve to sruši. To je i učinjeno međutim njegov otac je odmah nakon toga saznao da ima rak. U to je vrijeme tuženik radio u brodogradilištu i više je bio na poslu nego kući. On osobno nije kontaktirao baku niti ju je posjećivao, sve odnose su imali preko tate. Tata je umro **.**.2018., a već tjedan dana poslije sprovoda objavljen je oglas o prodaji kuće u [adresa]. Ne zna tko je dao nalog za to. Ni nakon toga nije kontaktirao s bakom niti je ona pokušala kontaktirati s njim. Nije ga tražila za nikakvu pomoć. Baka nikad nije skrbila o njemu nije mu je financijski ili pomagala na drugi način. Zna da je baka završila u domu, to je bilo 2018. kad je slomila kuk za vrijeme dok je bila kod HĐ. Nije ju posjetio jer je tada njegov otac bio teško bolestan i skrbili su o njemu. Nije ju posjetio niti nakon smrti oca, a to zato što su odnosi već bili jako narušeni zbog nekretnine u [adresa]. Oni su htjeli prodati nešto što je njegov otac stvarao i to sredstvima koje je uzimao iz njihove obitelji. Zbog toga svega nije htio niti vidjeti baku. Nije ju telefonski kontaktirao niti je zvao dom iako ga je zanimalo kako je. Nije ju kontaktirao da joj da saučešće nakon smrti oca, niti ona njega. Osjećao se povrijeđen što mu ni pokojna baka ni tužiteljice nisu izrazile sućut jer je njegov otac umro. Ne zna kad je bakin rođendan, znao ju je s ocem posjetiti na rođendan, ali ne i sam. Oni nisu imali dovoljno novaca ni za sebe pa nije niti zvao baku niti pitao da li joj treba financijska pomoć niti onda kada se zaposlio. Saznao je za oglas o prodaji kuće u [adresa] jer su ih o tome obavijestili prijatelji iz [adresa]. Zadnji put su svi bili dolje kad je bio sprovod djedu. Nije bio prisutan kad je odgođeno ročište na sudu u Zadru jer je bio u inozemstvu. O odgodi ročišta je obaviještena njegova majka putem odvjetnika, on nije saznao za razlog odgode. Nitko iz obitelji mu nije javio da je baka preminula, već je to učinio njegov kolega koji ujedno poznaje tužiteljicu HĐ.

22. Tuženik GĐ, unuk pok. ĆĐ, iskazao je da je s bakom imao korektne odnose dok je bio dijete, posjećivao ju je u njezinom stanu jer su bili susjedi. Znala ga je poslati i u dućan. Takav odnos trajao je do smrti njegovog oca odnosno do tuženikove 18. ili 19. godine. Prestao je s dolascima jer je počeo izlaziti van. Nakon toga je dolazio samo sa ocem. Tada nije bilo nikakvih svađa. Između njega i bake nikad nije došlo do narušenja odnosa odnosno svađe, ali nakon smrti oca više nije ni bilo kontakata. Nisu se međusobno kontaktirali niti povodom smrti njegovog oca. Ona nije došla na njegov sprovod iako je znala da je umro jer joj je HĐ javila. Nije bilo niti kontakata sa njegove niti njezine strane. Međutim, on je znao kakvo je njezino zdravstveno stanje jer su mu to govorili prijatelji koji rade u bolnici. Točnije, on je bio prisutan na tom ročištu u Zadru na kojem je saznao je baka loše pa je pitao svog prijatelja u riječkoj bolnici kako je baka. Misli da je razlog bila voda u plućima. Rekao mu je da je u jako lošem stanju. Nije ju posjetio. Na pogrebu nije bio jer nije ni znao kad je pogreb. Nije bilo niti obavijesti u novinama, o tome ga nije obavijestio prijatelj iz bolnice. Baka nije skrbila o njemu niti ga je financijski pomagala. Nije ga niti tražila da on njoj financijski pomaže. Zna da je baka umrla nakon sedam dana u bolnici. Što se tiče događaja od 1. svibnja 2019., toga dana je došao u Zadar u njihovu kuću i vidio da je iskopčana voda i struja. Odmah je nazvao baku i pitao je zašto je to učinila, ona mu je rekla da će ona to prodati na što joj je odgovorio da ne može jer je to od njegovog oca. Nije bilo nikakvih prijetnji niti ružnih riječi. Nakon što je došao u Rijeku došla je policija vezano za taj događaj ali po prijedlogu tužiteljice HĐ, a ne bake. Nakon 2014. nije odlazio u posjetu baki, ali ju je znao vidjeti jer je često sa svojim društvom bio u toj ulici. Nije joj kupovao poklone za rođendan jer je bio dijete ali joj je čestitao. Nije ju posjećivao u domu za starije. Znao je kakvo je njezino stanje jer ga je o tome otac obavještavao, a i viđao ju je i putem video poziva između nje i njegovog oca. Nije pitao baku pitao da li joj treba financijska pomoć. Ne zna kad je baki bio rođendan. Nije ju kontaktirao nakon smrti njegovog oca da vidi kako je.

23. Svjedokinje AĐŠ, obiteljska liječnica pok. ĆĐ do kraja 2018., i ZĐ, liječnica pok. ĆĐ za vrijeme njezinog smještaja u Domu za starije i nemoćne Izvor, suglasno su iskazale da imaju saznanja samo o zdravstvenom stanju ostaviteljice te da je jedini član njezine obitelji kojih ih je kontaktirao bila tužiteljica HĐ. Svjedokinja DĐŠ, također obiteljska liječnica pok. ĆĐ, koja je mijenjala liječnicu AĐŠ dva tjedna 2015. godine, iskazala je da se zbog proteka vremena ne sjeća ničega vezano za ĆĐ odnosno ista nema relevantnih saznanja za ovaj postupak.

24. Nadalje, svjedokinje TĐ, SĐ i RĐ iskazivale su o činjenicama koje su saznale za vrijeme boravka pok. ĆĐ u Domu za starije i nemoćne Izvor. Naime, svjedokinje TĐ i SĐ bile su zaposlene kao njegovateljice u toj ustanovi za vrijeme boravka ĆĐ, a teta RĐ je u isto vrijeme kad i ĆĐ bila korisnica toga Doma i dijelile su sobu, a RĐ je u posjetu dolazila svaki vikend. Ove svjedokinje suglasno su u bitnom iskazale da su pok. ĆĐ u [adresa] posjećivale samo tužiteljice, dok je svjedokinja SĐ navela i to da pok. ĆĐ nitko od tuženika nije ni jednom posjetio niti se telefonski ili kojim drugim putem informirao o njezinom stanju. Svjedokinja RĐ je navela da je bila u posjeti svojoj teti i prisutna u njihovoj sobi kad je čula da je ĆĐ zvao neki muški glas zbog čega se ona uznemirila i odgovorila mu "pa dođi i svih nas pobij", a nakon razgovora joj je ĆĐ rekla da je riječ o njezinom unuku, da ju je strah jer ima oružje, zbog čega je svjedokinja RĐ zvala svjedokinju TĐ i koja je po njenom saznanju pozvala policiju. I svjedokinja SĐ je potvrdila da je radila u smjeni kad joj je ĆĐ rekla da ju je zvao unuk i da je prijetio da će doći i ubiti ju, pa je ona zvala policiju. Svjedokinja TĐ je navela da je tada bila na putu ali da ju je zvala kolegica SĐ i rekla joj za događaj, a svjedokinja TĐ ju je uputila da zove policiju koja je došla i sastavila zapisnik.

25. Svjedoci PĐ i VĐ su iskazali da kao obiteljski prijatelji tužiteljice HĐ imaju saznanja o obiteljskim odnosima pok. ĆĐ. Iskazali su da su ju posjećivali u njezinom stanu, a svjedok VĐ je naveo da ju je i češće posjećivao u Domu za starije Izvor jer je tamo u isto vrijeme bila smještena i njegova baka A, pa su se viđali u zajedničkim prostorijama Doma. Oba su svjedoka iskazala da im je ĆĐ govorila o tome da se o njoj brine kći HĐ, dok s tuženicima nije u dobrim odnosima i ne kontaktiraju. Svjedokinja PĐ iskazala je da joj je ĆĐ pričala da su njezini unuci, ovdje tuženici, prema njoj bili bezobrazni, ignorirali su ju. Oni su jedno vrijeme živjeli preko puta gospođe ĆĐ ali ni tada ju nisu posjećivali i ružno su se ponašali. Ni svjedokinja nije vidjela da bi ju oni ikada posjećivali. Kćer ĐĐ da je znala doći ali bi uvijek došlo do svađe te je ju je kasnije prestala posjećivati, a ĆĐ joj je zamjerala takvo ponašanje posebice jer je odgojila njezino dvoje sinova. Oba svjedoka iskazala su i da im je ĆĐ rekla da ju je zvao unuk i prijetio joj.

26. Svjeodokinja ĐĐŠ navela je kako je bila prva susjeda pok. ĆĐ od kad se doselila u Rijeku 2009. i da ju je posjećivala. Tako joj je ĆĐ pričala da se za nju skrbi skrbi kćer PĐ i da joj je uvijek na dispoziciji, a da joj je pomoć bila potrebna jer je pobolijevala. Nije viđala unuke po sinu da bi ju posjećivali. ĆĐ je posjetila u Domu za starije, ali ni tamo ih nije viđala.

27. Svjedokinja CĐ je navela da već 40 godina živi u istoj zgradi u kojoj je živjela ĆĐ, one su se među prvima doselile. Nisu se posjećivale ali su znale pričati na stubištu i ispred zgrade dok je gospođa ĆĐ mogla hodati. Ona nikad nije spominjala bilo što loše vezano za bilo koje svoje dijete niti unuke. O svima je uvijek pričala jednako. Viđala je da su je svi oni posjećivali, osim u zadnje vrijeme unazad 2,3 godine. Najviše je viđala ĐĐ. Misli da je ĆĐ bila dobrog financijskog stanja, nije se žalila da nema novaca. Zna da je imala i jednu kuću na moru u [adresa], gdje je rođen njezin suprug.

28. Dakle, na temelju ovih dokaza sud je utvrdio da tuženici ŠĐ i GĐ, unuci ostaviteljice, s istom nisu ostvarivali nikakve kontakte niti je među njima stvoren odnos koji ima obilježja uobičajena između tako bliskih srodnika. Sami tuženici su to u svom iskazu izričito izjavili, pa je tako tuženik ŠĐ naveo da zbog spora oko nekretnine u [adresa] od 2014. nije kontaktirao s bakom pa niti onda kad je saznao da je zbog loma kuka završila u domu za starije, niti se interesirao kako joj je te je naveo ne zna kad joj je bio rođendan i da nije bio na njezinom pogrebu. Tuženik GĐ je naveo da su kontakti s bakom prestali nakon njegove 18. ili 19. godine, kada je prestao dolaziti u posjetu jer je počeo "izlaziti van", a nisu međusobno kontaktirali niti povodom smrti njegovog oca. Isti je naveo i da je bio prisutan na ročištu na sudu u Zadru na kojem je saznao je baka loše, ali ni tada ju nije kontaktirao ili posjetio, a ni on nije došao ne njezin pogreb. Osim toga, svi saslušani svjedoci iskazali su da imenovani tuženici ostaviteljicu nisu posjećivali u njezinom stanu niti u Domu za starije niti su se kod njezinih liječnika informirali o njezinom zdravstvenom stanju, pa su s obzirom na međusobnu suglasnost tih iskaza (a radi se o svjedocima koji međusobno nisu povezani) njihovi iskazi prihvaćeni kao istiniti. Tuženik GĐ je, doduše, naveo kako se kod prijatelja u riječkoj bolnici informirao kako je baka i da zna da je umrla u bolnici, no u tom dijelu sud nije prihvatio njegov iskaz kao istinit jer je iz iskaza nepristrane i nezainteresirane svjedokinje TĐ proizlazi da je ĆĐ umrla u Domu za starije Izvor i to upravo u njezinoj smjeni.

29. Jasno je stoga da tuženici ŠĐ i GĐ ĆĐ nisu pružili nikakvu pomoć, brigu, pažnju, poštovanje, pa niti onu minimalnu koja je u ovoj društvenoj sredini imanentna obiteljskom odnosu bake i unuka. Ne proizlazi da su tuženici bili spriječeni to činiti (izuzev u razdoblju kad su brinuli za svog bolesnog oca) već je to bila njihova odluka, po njihovim riječima uzrokovana sporom oko nekretnine u [adresa], međutim, spor oko imovine nije razlog koji bi opravdavao prekid svih kontakata i potpunu nebrigu o članu obitelji, osobito u vrijeme kad je on bio nemoćan i bolestan (kao ostaviteljica nakon loma kuka). Po ocjeni ovog suda takvo ponašanje predstavlja težu povredu moralne obveze unuka prema baki, a kako se radi o stanju koje je među njima trajalo od 2014., a posebice nakon smrti UĐ te do smrti ostaviteljice, jasno je da te okolnosti postojale u vrijeme kad je ostaviteljice poduzela spornu oporučnu raspoložbu, slijedom čega je po stavu ovog suda zbog ovih razloga opravdano iz nasljedstva isključila unuke OĐ i GĐ.

30. Napominje se da je ostaviteljica imenovane isključila iz nasljedstva i jer joj nisu pružili financijsku pomoć, no s obzirom na to da prema suglasnim iskazima parničnih stranaka ostaviteljica iste nikada nije uzdržavala, a prema članku 294. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) punoljetno unuče je dužno uzdržavati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su ga oni uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme, tuženici ŠĐ i GĐ nisu imali zakonsku obvezu financijski uzdržavati tužiteljicu. Sud ne smatra niti da su se oni uskratom financijske pomoći moralno ogriješili o ostaviteljicu jer je iz iskaza tužiteljice HĐ utvrđeno je da ostaviteljica imala u vlasništvu stan od 80 m2 u Rijeci koji je darovala kćeri tužiteljce HĐ, a nedvojbeno je takva nekretnina (pa i da je bila u lošem stanju) vrijednost iz koje je ostaviteljica mogla namiriti svoje financijske potrebe, a ne zahtijevati novčanu pomoć od unuka onda kad se svojim dispozicijama dovela u situaciju da iz svojih primanja ne može namiriti tekuće troškove.

31. Isto tako, spor koji su tuženici vodili protiv ostaviteljice u svezi vlasništva nekretnine u [adresa], po ocjeni ovog suda ne bi, sam za sebe, bio opravdani razlog za isključenje iz nasljedstva, jer se radi o zakonom predviđenom putu ostvarivanja imovinskih prava, a nedvojbeno je da se sporovi oko imovine mogu javiti i između članova obitelji. U tom slučaju, sudionici u sporu i nemaju drugog načina da ostvare i zaštite svoja prava nego to mogu učiniti u postupku pred sudom.

32. U odnosu na razloge za isključenje iz nasljedstva tuženice ĐĐ sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio da je i ona prekinula kontakte sa svojom majkom i to 2017. godine. To proizlazi iz iskaza tužiteljica, kao i iz iskaza svjedoka PĐ i VĐ, koji su kao obiteljski prijatelji ostaviteljice imali saznanja o tome da ju je kći ĐĐ prestala posjećivati. Uz navedeno, i zaposlenice Doma za starije Izbor, svjedokinje TĐ i SĐ, iskazale su da osim tužiteljica, i to poglavito tužiteljice HĐ, nitko drugi od članova obitelji nije obilazio i posjećivao ĆĐ, donosio joj potrepštine niti se o njoj raspitivao, pa je očito da to nije činila niti njezina kći ĐĐ, kao što je iz iskaza liječnica ĆĐ jasno da se ona nije brinula niti o njezinom zdravstvenom stanju, nabavci lijekova i dr. Treba reći da je i sama ĆĐ u dnevniku koji je vodila opisivala razočaranje kćeri ĐĐ te navodi kako je ona odgajala njezino dvoje djece, a sad kad njoj treba pomoć i njega da joj kći ne pomaže, a također u zapisu od 16. siječnja 2018. navodi da je prošla godina dana od kad je vidjela ĐĐ i da se od tada ne javlja niti za majku pita. Ovdje treba reći da je svjedokinja CĐ iskazala da je viđala tuženike kako posjećuju ĆĐ, a posebice tuženicu ĐĐ, no s obzirom da je taj iskaz u suprotnosti sa svim provedenim dokazima, a i s obzirom na to da svjedokinja nije znala ni kada je zadnji put vidjela ĆĐ, ni kada je ona odselila niti kad je umrla, njezin iskaz nije prihvaćen kao istinit i uvjerljiv i nije doveo u sumnju zaključke utemeljene na ostalim dokazima.

33. U svezi s utvrđenjima da je tuženica ĐĐ prekinula kontakte s majkom ukazuje se na sve ono što je o obiteljskim dužnostima i odnosima bilo rečeno vezano za tuženika OĐ i GĐ. Tako je i tuženica ĐĐ, kao najbliži srodnik ĆĐ, bila dužna pružati joj pomoć, brigu, pažnju, podvorbu kod bolesti, dužno poštovanje, što ona najkasnije od 2017. nije ni na koji način činila. Tu povredu čini još težom okolnost koju je sud utvrdio iz iskaza tužiteljica i dnevnika ostaviteljice- a to je da su njezini sinovi u djetinjstvu i mladosti živjeli kod ostaviteljice, koja se o njima brinula i odgajala ih, čime je nedvojbeno njezino razočaranje prekidom kontakata bilo još veće i tegobnije. Sud je posebice cijenio i to što kći ĐĐ pomoć, njegu i brigu majci nije pružila ni u trenucima njezine bolesti i nemoći, čime se ona teško ogriješila o moralnu obvezu koja proizlazi iz njihovog obiteljskog odnosa. Kako je ta povreda započela 2017. i trajala do smrti ostaviteljice, ona je postojala i u vrijeme sastava oporuke, čime je i njezino isključenje iz nasljedstva opravdano iz navedenih razloga, pozivom na članak 85. i 86. ZN-a, s učinkom da isključenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, ovdje u cijelosti (članak 87. ZN-a).

34. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti prvi postavljeni tužbeni zahtjev, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke za odlučivanje o eventualno kumuliranom zahtjevu (članak 188. stavak 2. ZPP-a).

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP- a. Tuženici, koji su u cijelosti izgubili ovaj spor, dužni su tužiteljicama naknaditi parnične troškove prema vrijednosti predmeta spora od 1.327,36 eura i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje: Tarifa). Tužiteljicu je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to za zastupanje na ročištima održanim 8.2.24., 12.3.24., 13.5.24., 21.10.24., 10.12.24. i 17.02.25. 200,00 eura po radnji (Tbr. 9. t. 1. Tarife) te za sastav obrazloženog podneska od 21.10.24. 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife), ukupno 1.400,00 eura, uvećano za 10% za zastupanje više osoba te uvećano za PDV, sveukupno 1.925,00 eura te sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura. Na priznati parnični trošak tužiteljicama je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a u visini određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO).

U Opatiji 20. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ana Župić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi sukladno odredbi članku 106.a stavak 5. ZPP- a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima po punomoćniku

2. Tuženicima po punomoćniku