REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3227/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja UR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina ulica 3, OIB: 55545787885, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., Donja Zelina, Goričica, Zagrebačka cesta 44/a, OIB: 86962125052 i Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Dajana Tica, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić&Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Ljubas, odvjetnice, punomoćnika tuženika ĐR i u odsutnosti umješača Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., 20. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. isplatiti tužitelju UR iznos od 1.823,19 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 20. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja UR za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 1.823,19 EUR teku od 13. veljače 2022. do 19. ožujka 2025.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. naknaditi tužitelju UR parnični trošak u iznosu od 2.307,72 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 20. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Hrvatske ceste d.o.o. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 53,18 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 20. prosinca 2022. navodi da je dana 12. veljače 2022. na cesti D10, općina Vrbovec, vozilo tužitelja reg. oznake [registarska oznaka] oštećeno u prometnoj nesreći, a do predmetne nezgode došlo je na način da je na vozilo tužitelja naletjela divlja životinja – jazavac. Navodi kako je za štetu odgovoran tuženik sukladno čl. 50. Zakona o cestama, a tuženik u predmetnom slučaju odgovara po načelu krivnje sukladno st. 1. istog članka. Navodi kako je uz cestu na kojoj se dogodila prometna nezgoda postojala zaštitna ograda. Međutim, ističe kako ograda nije bila postavljena sukladno potrebama terena pa je bila propusna za prolazak životinja i vidljiva je rupa u samoj ogradi. Tuženik je, propuštanjem održavanja zaštitne ograde, odgovoran za nastanak štetnog događaja, jer je na taj način cesta neodržavana kroz dulje vrijeme – opasna stvar. Ističe da je na vozilu tužitelja nastala šteta kako je utvrđeno procjenom i ponudom trgovačkog društva AUTO ŠIA d.o.o. Zatezne kamate potražuje od dana nastanka predmetne nezgode. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.823,19 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 13. veljače 2022. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava odgovornost za štetu, visinu štete i tijek zateznih kamata te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Ističe kako sukladno čl. 50. Zakona o cestama za štetu nastalu od divljači odgovara, ako na zahtjev lovačkog društva nije postavio znakove opasnosti, na temelju subjektivne odgovornosti. To znači da se pretpostavlja krivnja štetnika, a ne odgovornost štetnika kako to tvrdi tužitelj. Ukazuje na odredbu čl. 6. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U vezi s tim navodi kako je teret dokazivanja oštećenja ograde na tužitelju. S obzirom na to ističe kako tužitelj nije dokazao odlučnu činjenicu, odnosno nije dokazao na kojem mjestu je jazavac ušao na cestu i kako je ušao na cestu. Cesta nije hermetički zatvoren prostor, jer onda ni automobili ne bi mogli pristupiti takvoj cesti. Jazavac obitava pod zemljom gdje mu se nalazi brlog koji se sastoji od više podzemnih prostorija i kojem se pristupa kroz veliki broj prolaza. Odlučna činjenica za postojanje odgovornosti tuženika, pored postojanja znaka "divljač na cesti" je i činjenica gdje je jazavac ušao na cestu, odnosno je li ušao tamo gdje i automobil ili prokopao prolaz ispod ograde i gdje ga je prokopao. Tužitelj nije dostavio dokaz za mjesto na kojem je jazavac ušao na cestu, a fotografije o oštećenju ograde ne predstavljaju dokaz ulaska jazavca na javnu cestu, niti iz fotografija proizlazi da je ograda oštećena, niti da je na tom mjestu jazavac ušao na cestu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Po prijedlogu tuženika Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. obaviještene su o otpočetoj parnici, sukladno čl. 211. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP).

4. Podneskom od 20. ožujka 2023. Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. prijavile su miješanje u ovom postupku kao umješač na strani tuženika. Istim podneskom umješač se pridružio navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Ističe kako do nastanka predmetnog štetnog događaja nije došlo radi stanja ceste i postojanja ili nepostojanja prometnog znaka na cesti ili nekakvog drugog propusta u obavljanju poslova održavanja ceste, nego radi naleta jedne opasne stvari na drugu. Nema uzročno posljedične veze između štetnog događaja i ceste te pravne osobe koja istom upravlja pa nema niti krivnje ili odgovornosti za takvu štetu.

5. Sud je rješenjem donesenim na ročištu održanom 27. listopada 2023. dopustio stupanje u parnicu Županijskim cestama Zagrebačke županije d.o.o. kao umješača na strani tuženika. S obzirom da su Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. ugovorni izvođač tuženika koji održavaju ceste Zagrebačke županije pa tako i predmetnu cestu to imaju pravni interes sudjelovati u ovom postupku zbog čega je temeljem čl. 206. i 207. ZPP-a dopušteno njihovo stupanje u parnicu.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev i e-mail korespondenciju između stranaka (list 5-7), potvrdu PU Zagrebačke I. Postaje prometne policije Zagreb od 15. veljače 2022. (list 8-9), ponudu AUTO ŠIA d.o.o. od 1. ožujka 2022. (list 10), dopise tuženika upućene tužitelju kao odgovor na odštetni zahtjev (list 11-12), fotografije (list 15-41), ophodarski dnevnik od 12. veljače 2022. (list 47), ispis iz google karti (list 77-78, 82-83), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IR (list 84-85), tužitelja (list 86-87), izveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Srećku Hlišću (list 94-99), dopunskim očitovanjem vještaka (list 110) i usmenim saslušanjem vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća (list 114- 115).

7. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu od 1.823,19 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, povodom štetnog događaja od 12. veljače 2022.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, ali je sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za štetni događaj, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

10. Uvidom u potvrdu PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb utvrđeno je da se 12. veljače 2022. na cesti D10/D28 Vrbovec – Čvor Sv. Helena, općina Vrbovec dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužitelj kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] na kojem vozilu je nastala imovinska šteta. Također, proizlazi da nije utvrđeno kršenja prometnih propisa od strane vozača, a da je u nesreći sudjelovala divlja životinja jazavac koja je uginula na mjestu događaja.

11. Iz ponude AUTO ŠIA d.o.o. od 1. ožujka 2022. proizlazi da bi cijena popravka vozila uslijed oštećenja iz navedenog štetnog događaja iznosila 1.823,19 EUR (13.736,85 kn).

12. U svom iskazu svjedok OR, zaposlenik umješača Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o. navodi kako u tom društvu radi kao vozač, na poslovima ophodnje kao strojar. Predmetnog događaja se ne sjeća. Pretpostavlja da je radio ophodnju, a kada mu se predočava ophodarski dnevnik u spisu, navodi kako iz istog ne proizlazi da bi ih policija pozvala da pristupe na mjesto štetnog događaja, jer bi to bilo navedeno u ophodarskom dnevniku. Kada mu se predočavaju fotografije navodi da ne razaznaje gdje je točno mjesto štetnog događaja, jer uz tu cestu ima 50 km ograde (s jedne i druge strane). Navodi da je sastavio ophodarski dnevnik, a da je bilo oštećenja ograde koje je uočeno prilikom ophodnje, to bi upisao u ophodarski dnevnik. Dnevno u ophodnji prijeđe dionicu duljine 47.877 m što je ukupna duljina dionice i prijeđe je nekoliko puta dnevno. Ogradu pregledava iz vozila tijekom vožnje, jer nema vremena izlaziti iz vozila i na taj način pregledavati ogradu. Vozi brzinom od oko 60 km/h, a vozilo je VW Caddy. U opisu poslova koje obavlja nije navedeno da bi se vozilom trebao zaustavljati, približavati ogradi i istu pregledavati. Njegov posao sastoji se u tome da u vožnji uočava nedostatke na cesti pa tako i u zaštitnoj ogradi na način da prijavi ukoliko postoji rupa vidljiva iz vožnje. Na toj dionici nema zaustavne trake i nije moguće zaustaviti vozilo i na taj način pregledavati ogradu. Gledajući samo njegove smjene, nesreće s naletima divljači događaju se 1-2 puta mjesečno. Navodi da ne zna točno da li na toj dionici ceste postoji znak opasnosti od divljači.

13. U svom iskazu tužitelj navodi da se toga dana vraćao iz Zagreba prema mjestu stanovanja. Bio je mrak, a jazavac je crno-bijele boje i teško ga je uočiti. Vozio je brzinom od 90 km/h. Udario je jazavca i dosta oštetio auto. U jazavca je udario lijevom stranom svog vozila i on je ostao na sredini ceste. Nakon dolaska policije pomaknuo ga je u lijevu stranu uz ogradu iz razloga da ne bi netko drugi naletio na njega dok je na cesti. Stavio ga je na mali zeleni pojas uz ogradu. Nije uočio jazavca, odnosno vidio ga je u trenutku kada je već bilo prekasno, zakočio je, ali nije ga mogao izbjeći. Na tom dijelu ceste nema javne rasvjete. Bilo je suho, nije bilo padalina. S desne strane ceste je žičana ograda, a s lijeve strane zaštitna ograda. Nakon nesreće pozvao je policiju, ne zna jesu li obavijestili lovoovlaštenika ili Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., jer na mjestu događaja nitko nije došao dok je tužitelj bio tamo. Misli da policija nikog nije obavijestila, jer je jazavac još mjesec dana bio na cesti. Kontaktirao je ŠR, voditelja jedinice za održavanje cesta i zajedno s njegovim podređenima su otišli na mjesto događaja, locirali su jazavca. To je bilo 18. ožujka 2022. Vozilo nije popravio, a u međuvremenu ga je prodao za cijenu umanjenu za iznos nastale štete u ovom štetnom događaju. Uočio je rupe u ogradi, odnosno mjesta gdje jazavac mogao proći. Na toj dionici nema znaka "divljač na cesti" niti druge kakve signalizacije.

14. U svom nalazu i mišljenju vještak dipl. ing. Srećko Hlišć navodi kako je provedena analiza nesreće pokazala da je tužitelj u noćnim uvjetima vožnje upravljao osobnim vozilom, ograđenom državnom cestom s dva kolnika s po dvije vozne trake uzdignutom na nasipu, kada mu je s desne strane na kolnik izašao jazavac pa je na lijevoj strani desne vozne trake došlo do naleta zakošenog prednjeg lijevog donjeg dijela osobnog vozila u tijelo jazavca koji je posljedično na mjestu uginuo. Brzina udara osobnog vozila mogla je biti u području od iskaznih 90 km/h. Kod te brzine zaustavni put naglim kočenjem iznosi oko 74,8 m, a zaustavljanje traje 5,1 s. U je uspinjanjem u područje preglednosti na desnoj bankini bio udaljen oko 2,5 m ispred mjesta naleta pa je za njegovo brže kretanje od oko 25 km/h bio vidljiv kroz vrijeme od oko 0,36 s prije naleta, što je prekratko da bi se izbjegla nesreće pri brzini kojom se kretao tužitelj, jer se u tom trenutku vozilo nalazilo oko 9 m ispred mjesta naleta pa je nevažno koje je putno svijetlo tužitelj imao upaljeno na vozilu prije nesreće. U bi prošao preko desne vozne trake ispred osobnog vozila na lijevu traku i do nesreće ne bi došlo da se tužitelj kretao brzinom do oko 55 km/h bez obzira da li bi zakočio ili ne na pojavu jazavca. S obzirom na tok prometa i ograničenu brzinu od 100 km/h nije bilo za očekivati da se tužitelj kreće brzinom od 55 km/h, jer nije za očekivati pojavu životinje veličine jazavca na ograđenoj prometnici. Nije moguće utvrditi na koji je način jazavac ušao u područje ceste. Žičana mreža ograde ceste nije učvršćena za tlo osim na mjestima stupova nosača, a s obzirom na konfiguraciju tla donji dio mreže ne naliježe na tlo na mjestima ugaženih puteljaka. Navodi kako je na vozilu tužitelja mogla nastati šteta u visini troškova popravka od 1.823,19 EUR.

15. Tuženik je predložio pozvati vještaka na dopunsko pisano očitovanje pa je vještak u svom očitovanju od 26. kolovoza 2024. naveo da se udaljenost na kojoj je vozač započeo radnju kočenja u trenutku kada je uočio jazavca, ne može utvrditi, a kako je to naveo u točki 3.1. i 3.4. nalaza i mišljenja. Također navodi kako se vještačenjem ne određuje prilagođena brzina već ona kod koje do nesreće ne bi došlo.

16. S obzirom da je tuženik ustrajao na svojim dodatnim pitanjima u vezi s nalazom i mišljenjem, vještak je usmeno saslušan na ročištu održanom 4. veljače 2025. Ponovno navodi da se udaljenost na kojoj je vozač započeo kočenje u trenutku kada je ugledao jazavca ne može utvrđivati, jer za tako nešto ne postoje materijalni tragovi, zbog čega vještak ne može reći kada je vozač uočio jazavca. Budući da vozač nije izgubio kontrolu nad osobnim vozilom, niti s tehničke strane ne može se govoriti da se nije kretao brzinom prilagođenom stanju i uvjetima na kolniku. Na putu od 80 m vozilo bi se zaustavilo pri brzini od 90 km/h, a u slučaju mokrog kolnika adekvatna brzina za zaustavljanje bi iznosila 50 km/h.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća, jer je isti u skladu s ostalim izvedenim dokazima, a osobito nakon što je vještak svoj nalaz i mišljenje dodatno obrazložio i pojasnio na ročištu otklonivši time sva pitanja i prigovore koje je iznio tuženik.

18. Analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja koji su saslušani tijekom postupka i dovodeći iste u vezu s nalazom i mišljenjem vještaka i fotografijama mjesta događaja koje je dostavio tužitelj, sud je u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne iskaze svjedoka i tužitelja jer su u bitnom suglasni i u skladu s utvrđenjima iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka.

19. Na temelju svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da se tužitelj neposredno prije štetnog događaja kretao u skladu s prometnim pravilima. Vozilo je brzinom manjom od maksimalno dopuštene (100 km/h). Cesta je bila suha pa vremenski uvjeti nisu bili takvi da su zahtijevali od tužitelja da prilagodi svoju brzinu kretanja uvjetima na cesti. Pogrešno je vještak, a na temelju fotografija u spisu, utvrdio da je kolnik bio mokar. Naime, fotografije u spisu dostavio je tužitelj, a iste su snimljene mjesec dana nakon štetnog događaja, kako je to tužitelj naveo u svom iskazu. Da je cesta bila suha i da nije bilo padalina na dan štetnog događaja sud je utvrdio na temelju iskaza tužitelja i sadržaja ophodarskog dnevnika od 12. veljače 2022. kojeg je dostavio tuženik i u kojem se navodi da su meteorološki uvjeri značajni za odvijanje prometa: ''sunčano, kolnici suhi, promet srednji''.

20. Međutim, pogrešno utvrđenje vještaka o mokrom kolniku ne utječe na pravilnost njegovog nalaza, a iz istog razloga nisu odlučni ni navodi vještaka iz usmenog očitovanja u vezi s duljinom zaustavnog puta vozila tužitelja u slučaju mokrog kolnika, jer, a kako je obrazloženo, kolnik u trenutku štetnog događaja, nije bio mokar.

21. Iako u ophodarskom dnevniku sastavljenom na dan štetnog događaja nije navedeno da bi toga dana (12. veljače 2022.) bilo prometnih nezgoda, na temelju potvrde PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb od 15. veljače 2022. i iskaza tužitelja sud je utvrdio da je došlo do štetnog događaja 12. veljače 2022. naletom vozila tužitelja na divljač - jazavca.

22. Iako se u navedenoj potvrdi navodi da su jazavca s kolnika uklonili djelatnici poduzeća Hrvatskih cesta, sud je povjerovao iskazu tužitelju u dijelu u kojem je iskazao da se mjesec dana nakon štetnog događaja uginuli jazavac još uvijek nalazio uz cestu te da je uklonjen tek 18. ožujka 2022. nakon što je tužitelj kontaktirao voditelja jedinice održavanja cesta ŠR i s njegovim podređenima otišao na mjesto događaja i pokazao im gdje se uginuli jazavac nalazi. Naime, iskaz tužitelja u tom je dijelu detaljan, životan, uvjerljiv i sud ne vidi nikakvog razloga da tužitelj o činjenici da jazavac nije uklonjen s ceste odmah nakon štetnog događaja, neistinito iskazuje.

23. Među strankama nije sporno da se uz cestu s desne strane nalazi zaštitna ograda, a kako je to vidljivo i na fotografijama koje je dostavio tužitelj. Iako je tuženik osporio da bi fotografije prikazivale samo mjesto štetnog događaja, a s obzirom na dužinu zaštitne ograde uslijed čega je mogao biti fotografiran bilo koji dio ograde, sud je povjerovao navodima tužitelja da se radi upravo o ogradi na mjestu štetnog događaja. Iz tih fotografija, ali i opisa izgleda ograde iz nalaza i miljenja vještaka proizlazi da donji dio mreže ne naliježe na tlo na mjestima ugaženih puteljaka, niti je ograda učvršćena za tlo, osim na mjestima stupova nosača.

24. S obzirom na tako postavljenu zaštitnu ogradu i konfiguraciju terena (padine nasipa do terena ispod razine kolnika, kako to navodi vještak), sud utvrđuje da je ograda postavljena na način koji nije adekvatan i koji nije prilagođen konfiguraciji terena koji po prirodi stvari nije ravan, odnosno da žičana mreža nije potpuno nepropusna jer nije cijelom svojom dužinom pričvršćena za tlo.

25. Prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o cestama (''Narodne novine'' br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Prema st. 2. istog članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz čl. 1. ovog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

26. S obzirom da je navedenom odredbom propisana odgovornost po osnovi krivnje potrebno je utvrditi u svakom pojedinom slučaju jesu li doista poduzete sve potrebne mjere i radnje koje omogućile odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa na cesti, posebice u vidu postavljanja o održavanja zaštitne ograde uz cestu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev 1272/2021 od 24. svibnja 2023., Rev 340/2023 od 29. kolovoza 2023.).

27. Sud je u ovom postupku utvrdio da zaštitna ograda nije izvedena na adekvatan način, odnosno na način koji sprječava da divljač dođe na cestu, a s obzirom da se u ovom konkretnom slučaju divljač nesporno na cesti našla. Ni način održavanja te zaštitne ograde sud ne nalazi odgovarajućim. Naime, a kako je to iskazao svjedok – ophodar na dionici na kojoj je došlo do štetnog događaja, njegov primarni zadatak kao dio njegovog posla je kontrola stanja ceste, a s tim u vezi i ograde uz cestu, no taj pregled se obavlja iz vozila u pokretu, bez zaustavljanja i detaljnijeg pregledavanja zaštitne ograde. Kad se uzme da na tom dijelu ceste uopće nije moguće zaustaviti vozilo, kako je iskazao svjedok, a radi se o cesti s dozvoljenom brzinom kretanja od 100 km/h, tada se kao logičan nameće zaključak da na način kako ogradu pregledava tuženik – s ceste iz vozila u pokretu – uopće nije ni moguće uočiti manjkavosti zaštitne ograde i eventualna oštećenja ograde u blizini tla kroz koja se manja divljač – jazavac, bez problema može provući.

28. Uostalom, u prilog ovom zaključku suda govori i činjenica da se na toj dionici ceste prometne nesreće s divljači, samo u smjeni saslušanog svjedoka događaju 1-2 puta mjesečno. Jednako tako, da način na koji tuženik pregledava zaštitnu ogradu na dionici ceste gdje se dogodio predmetni štetni događaj nije ogovarajući, proizlazi i iz činjenice da uginuli jazavac kojeg je tužitelj pomaknuo s ceste stavio uz ogradu, na cesti nije uočen više od mjesec dana nakon nezgode.

29. Stoga sud utvrđuje da samim time što je ophodarska služba umješača Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. za tuženika pregledavala zaštitnu ogradu, način na koji se taj pregled obavljao (iz vozila u pokretu, bez zaustavljanja) nije dovoljan za zaključak da je tuženik poduzeo sve potrebne radnje koje bi omogućile odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa na cesti, odnosno da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje.

30. Činjenica da se divljač našla na cesti, uz već navedene manjkavosti postavljene ograde i izostanka adekvatne kontrole funkcionalnosti ograde od strane tuženika, ukazuje upravo na postojanje propusta tuženika, kako u pogledu postavljanja, tako i u pogledu održavanja zaštitne ograde.

31. Valja reći još i to kako za odluku nije odlučno je li osoba koja gospodari lovištem zatražila da se cesta označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima, jer je utvrđen propust tuženika u postavljanju i održavanju postavljene zaštitne ograde pa činjenica je li osoba koja gospodari lovištem podnijela takav zahtjev i je li postupljeno po zahtjevu ne utječe na drugačiju odluku suda u ovoj pravnoj stvari. Uslijed toga, sud ne nalazi osnovanim niti istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, jer ga u ovom konkretnom slučaju, nepostupanje osobe koja gospodari lovištem u skladu s odredbom čl. 50. st. 2. Zakona o cestama, ne ekskulpira od odgovornosti.

32. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama tuženik je odgovaran za štetu koja je nastala na vozilu tužitelja, krivnjom tuženika, a slijed naleta divljači – jazavca na javnoj cesti za čije je održavanje nadležan tuženik sukladno odredbi čl. 2. Zakona o cestama.

33. Visina štete na vozilu tužitelja utvrđena je u iznosu od 1.823,19 EUR, sukladno ponudi AUTO ŠIA d.o.o. od 1. ožujka 2022. i nalazu mišljenju vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća, u kojem dijelu tuženik nalazu i mišljenju i utvrđenoj visini štete na vozilu tužitelja nije prigovarao.

34. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete, a koje teku od dana donošenja presude jer je tek tada utvrđena visina štete, (čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, ''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21). Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23). Stoga je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata koje na dosuđeni iznos štete teku od 13. veljače 2022. do 19. ožujka 2025.

35. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' 138/23 - dalje: Tarifa). Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 27. travnja 2023., 24. kolovoza 2023. i 29. srpnja 2024. u visini 100 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, za sastav podnesaka od 22. travnja 2024. i 17. svibnja 2024. u visini 25 bodova za svaki podnesak prema Tbr 8/4 Tarife, trošak zastupanja na ročištima održanim 27. listopada 2023., 21. ožujka 2024. i 4. veljače 2025. u visini 100 bodova za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, odnosno ukupno 750 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužitelju pripada iznos od 1.500,00 EUR uz PDV od 25 % u iznosu 375,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 300,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i na presudu u iznosu od 66,36 EUR.

36. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 30. listopada 2023. jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

37. Iako tužitelj nije uspio s dijelom svog zahtjeva za isplatu zateznih kamata, radi se o sporednom zahtjevu pa navedeno ne utječe na uspjeh tužitelja u sporu.

38. Slijedom navedenog, tužitelju na ime parničnog troška pripada ukupan iznos od 2.307,72 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

39. Kako tuženik nije uspio u ovom postupku to je odbijen kao neosnovan i njegov zahtjev za naknadu troškova postupka u zatraženom iznosu od 53,18 EUR.

40. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku

3. Umješaču Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o.

4. Umješaču Adriatic osiguranje d.d.