Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4589/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice HZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darko Braje, odvjetnik u Sesvetama, protiv protustranke Dirus projekt d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 228b, OIB 41184565783, kojeg zastupa punomoćnik Branko Šemper, odvjetnik u Sesvetama, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj R1-129/2021-26 od 14. lipnja 2024., dana 20. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke Dirus projekt d.o.o. i ukida rješenje Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj R1-129/2021-26 od 14. lipnja 2024., te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

„I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi Pakračka ulica, livada Pakračka ulica površine 2177 m2 fizičkom diobom na način da predlagateljici HZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] pripadne zapadni dio ove nekretnine koji je na skici lica mjesta vještaka Vladimira Zelenike od 14. veljače 2023. označen slovom A, a protustranci Dirus projekt d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 228b, OIB 41184565783 pripadne istočni dio ove nekretnine koji je istoj skici označen slovom B. Linija podjele je označena na istoj skici točkama 1 i 2 u smjeru sjever-jug.

II. Skica lica mjesta vještaka Vladimira Zelenike od 14. veljače 2023. je sastavni dio ovog rješenja.

III. Nalaže se protustranci Dirus projekt d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 228b, OIB 41184565783 da predlagateljici HZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namiri trošak postupka u iznosu od 190,65 eura u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela protustranka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina geometrijskom diobom.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da su stranke uknjižene kao suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Pakračka ulica, livada, Pakračka ulica površine 2177 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Provedenim očevidom i geodetskim vještačenjem je utvrđeno da je fizička dioba nekretnine moguća po liniji sjever-jug i da je zapadni dio nekretnine površine 1089 m2 na skici lica mjesta vještaka od 14.2.2023. označen slovom A, a istočni dio površine 1088 m2 slovom B, time da je linija podjele označena točkama 1 i 2 u smjeru sjever – jug. Utvrđeno je da je na zapadnom dijelu nekretnine koju koristi tužiteljica pokošena trava, dok je drugi. istočni dio obrastao gustišem.

7. Ocijenivši na temelj tako utvrđenih činjenica da je geometrijska dioba nekretnine moguća, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 50. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina formiranjem dva dijela i to zapadni i istočni dio nekretnine i odlučio kao u izreci pobijanog rješenja. Pritom je sud izrazio pravno shvaćanje da predmetno rješenja o razvrgnuću predstavlja odluku suda koja je podloga za provođenje postupka parcelacije radi formiranja novih čestica koje će pripasti pojedinom suvlasniku u smislu čl. 160. st. 1. i 161. st. 1. ZPU.

8. Stajalište prvostupanjskog suda da je u konkretnom slučaju geometrijska dioba moguća, te prihvaćanje odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina na način da se suvlasnicima prizna vlasništvo na dijelovima iste nekretnine označeno površinom i stranama svijeta, te slovima A i B označenim na skici lica mjesta vještaka geodeta Vladimira Zelenike, za sada se ne može prihvatiti.

9. Naime, protustranka u žalbi ponavlja navode isticane i tijekom postupka da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke propisane Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23 – dalje: ZPU) za određivanje geometrijske diobe, jer prema prostorno planskoj dokumentaciji prema kojoj je izdana lokacijska informacija koja prileži spisu (list 44 spisa) nije dozvoljena geometrijska dioba.

10. Prije svega valja navesti da prema odredbi čl. 47. st. 1. ZV suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je ono moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva. Prema tome, u primjeni materijalnog prava u ovakvoj vrsti postupka izvanparnični sud po službenoj dužnosti mora voditi računa o dvije osnovne pretpostavke za ostvarenje zakonitog razvrgnuća, i to o mogućnosti i dopuštenosti razvrgnuća koje je predmet postupka. Pritom sud koji određuje način razvrgnuća nije slobodan niti u izboru načina na koji će se razvrgnuće provesti, jer je vezan strogim zakonskim odredbama koje utječu na sam način razvrgnuća (čl. 50. st. 1. ZV).

11. U smislu odredbe čl. 50. st. 1. ZV kod sudskog razvrgnuća sud je u izboru i načinu razvrgnuća vezan strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom stranaka ukoliko je isti moguć i dopušten, a potom eventualnim pravom stranke na razvrgnuće isplatom, a tek ako u pojedinom slučaju sud u načinu razvrgnuća nije vezan striktnim zakonskim odredbama, sporazumom stranka, odnosno pravom na razvrgnuće isplatom, razvrgnuće se provodi na način da se pokretne stvari dijele fizički, nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZV), a suvlasništvo nedjeljive stvari civilnom diobom (čl. 50. st. 4. ZV).

12. Valja navesti da je točno da je pravomoćno rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina valjana osnova stjecanja vlasništva odlukom (suda) državnog tijela (tako u Rev 132/03 od 4. ožujka 2003.).

13. Međutim, u konkretnom slučaju za donošenje odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina geometrijskom diobom bilo je potrebno ispitati i utvrditi jesu li ispunjene sve zakonske pretpostavke za takvo razvrgnuće i je li ono uopće moguće i dopušteno, odnosno postoji li mogućnost formiranja novih čestica (parcelacija) koje bi pripale strankama koje sudjeluju u postupku razvrgnuća.

14. Naime, geometrijska dioba način je razvrgnuća suvlasničke zajednice kod koje se stvari dijele na čestice na način da se od jedne zemljišne čestice stvaraju nove, koje kao takve tada u cijelosti pripadaju pojedinačnom dotadašnjem suvlasniku, dakle dobivaju se dvije potpuno zasebne nekretnine, time da po pitanju dopuštenosti geometrijske diobe treba voditi računa o ograničenjima koja proizlaze iz odredbi čl. 160. – 162. ZPU. Prema odredbi čl. 160. ZPU dopuštena je parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta u skladu s prostornim planom, osim ako na tom području nije predviđen plan urbanističko uređenja, dok odredba čl. 161. st. 1. toč. 3. ZPU dopušta iznimku iz čl. 160. istog Zakona, prema kojemu je parcelacija građevinskog zemljišta moguća samo u skladu s planom prostornog uređenja, i to u slučaju kada je parcelacija dopuštena kod neizgrađenog građevinskog zemljišta u skladu sa sudskom presudom.

15. Kako prvostupanjski sud u postupku nije utvrdio odlučnu činjenicu je li parcelacija predmetne nekretnine moguća i dopuštena u skladu s planom prostornog uređenja, na što je žalitelj ukazivao tijekom postupka, to je činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a što je utjecalo na pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja.

16. Pritom u odluci o diobi suvlasništva sud mora točno navesti koji će fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine pripasti pojedinim suvlasniku kao novoformirana čestica u skladu s parcelacijskim elaboratom i to na način da se takva odluka može provesti u odgovarajućem javnom upisniku i katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi, jer u smislu odredbe čl. 55. ZV svaki suvlasnik koji je sudjelovao u diobi suvlasništva stječe na temelju pravomoćne odluke o razvrgnuću pravo vlasništva izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u razvrgnuću, a koji će mu istodobno prestati. Naimme, ukoliko se parcelacija zemljišta ne može izvršiti na način da se osnuje nova samostalna pojedinačna zemljišna (katastarska) čestica, tada takva nekretnina ne može biti objektom samostalnog prava vlasništva.

17. Zbog iznijetih razloga, žalbu protustranke valjalo je uvažiti i temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

18. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu prednje iznijeto, nakon što upotpuni činjenično stanje i utvrdi postoji li mogućnost formiranja novih čestica (parcelacija) koje bi pripale strankama koje sudjeluju u postupku razvrgnuća i je li geometrijska dioba moguća i dopuštena, pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o prijedlogu predlagateljice.

U Zagrebu, 20. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ksenija Grgić