Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: P-1067/2017-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženika UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik ĐL, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika-protutužitelja IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik NL, odvjetnik u [adresa], radi uspostave prijašnjeg stanja, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 3. ožujka 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja-protutuženika ĐL te zamjenika punomoćnika tuženika- protutužitelja NL, na ročištu za objavu presude, dana 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju IL, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi prijašnje stanje na nekretnini anagrafske oznake [adresa], označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na način:

1. što će zazidati ulazna vrata u podrumski stan dim 80/210 na sjeveroistočnom pročelju zgrade, sa istim materijalom (kamenom i betonom) kao što je na preostalom istočnom pročelju zgrade, sve sukladno pravilima struke, 2. što će ukloniti jednokrako vanjsko stubište koje vodi prema ulaznim vratima u podrumski stan, a iznad kojega je jednostrešna nadstrešnica, poravnati teren zemljom da isti bude identičan okolnom terenu predmetne zgrade, sve sukladno pravilima struke,

3. što će ukloniti jednostrešnu nadstrešnicu od drvene nosive konstrukcije i sa pokrovom od glinenog crijepa, kao i horizontalni i vertikalni limeni oluk za odvod kišnice sa nadstrešnice, i betonski parapetni zid visine cca 35 cm na koji su naslonjeni nosivi stupovi nadstrešnice, i potom sanirati eventualna oštećenja na tom fasadnom dijelu zgrade, sve sukladno pravilima struke,

a što je sve opisano i navedeno te prikazano u Vještačenju sudskog vještaka Josipa Šituma br. 14/2022, „U Splitu , ožujak 2022.“ kao i Dopuni vještačenja istog sudskog vještaka , „U Splitu, svibanj 2023.“, koje vještačenje i Dopuna čine sastavni dio ove presude.

II. Nalaže se tužitelju – protutuženiku PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi prijašnje stanje na zgradi u [adresa], anagrafske oznake [adresa], sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to na način da ukloni:

-tri vanjske klima jedinice na istočnom pročelju zgrade,

-vanjsku klima jedinicu i satelitsku TV antenu u visini etaže VP,

-sušilo za robu u vrhu etaže podruma,

sa fasade zgrade koja predstavlja zajednički dio predmetne nekretnine, a koje je postavio bez odobrenja tuženika i ostalih stanara zgrade i to sve prema Vještvu vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma „U Splitu, ožujka 2022.“, dopuni „U Splitu, svibnja 2023.g.“ i dopuni „U Splitu, veljača 2024“, a koja vještačenja su sastavni dio ove presude.

Ukoliko to isti ne ukloni u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, ovlašćuje se tuženik-protutužitelj da to sam ukloni ili da ukloni preko trećih osoba o trošku tužitelja-protutuženika.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 27. veljače 2017. navodi se u bitnome da je tužitelj suvlasnik stana na polukatu, koji se sastoji od 3 sobe i sporednih prostorija, a koji se nalazi u kući u [adresa], označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kao i suvlasnik dvora oko kuće i puta, označeno kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Tuženik da je vlasnik stambenog podrumskog prostora koji se nalazi u kući u [adresa], označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao i suvlasnik dvora oko kuće i puta, označeno kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Tuženikov stan da je ranije egzistirao u naravi kao jedan stambeni prostor , a tuženik da je prošle godine za vrijeme tužiteljevog boravka u inozemstvu izvodio značajne radove na zgradi na način da je od 1 stana napravio 2, sve bez znanja i odobrenja tužitelja kao suvlasnika zgrade i okućnice, da je izvršio probijanje zajedničkog istočnog nosivog fasadnog zida zgrade te da je na tom dijelu izvršio ugradbu ulaznih vrata dimenzije CCA 210 x 0,80 cm, kako bi dobio posebni ulaz za predmetni stambeni prostor. Nadalje, tuženik da je baš i rekonstrukciju istočnog dijela zgrade te da je izvodio radove na dijelu zemljišta oko zgrade i to ne znači da je izvršio iskop terena u visini od cca 2m, izgradio jednokrako vanjskog betonskog stubišta uključujući izvedbu okolnog zida, iznad čega je izveo drvenu nadstrešnicu s jednostrešnim krovištem te pokrovom od kupe kanalice. Tužitelj je pred naslovnim sudom proveo postupak osiguranja dokaza pod poslovnim brojem R1-753/16 , u kojemu predmetu je sačinjen elaborat utvrđenog činjeničnog stanja izdavanje stručnog mišljenja po vještaku Roku Mijanoviću. Gu radi navedenog, a uvažavajući činjenicu da je tuženik izvodio radove na zajedničkom dijelu zgrade i dvora, bespravno i bez znanja i odobrenja tužitelja kao suvlasnika, tužitelj je predložio sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi prijašnje stanje na zgradi u [adresa], označeno kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na način što će:

-zazidati probijena vrata na istočnom zajedničkom nosivom fasadnom zidu istim materijalom (kamenom i betonom) kao što je u preostalom dijelu zgrade, a sve sukladno pravilima struke;

-ukloniti izgrađeno jednokrako vanjskog betonskog stubišta i okolne zidove, ako je stubište sada vodi do ulaznih vrata iz prethodne točke, poravnati teren da isti bude identičan okolnom terenu zgrade, sve sukladno pravilima struke;

-ukloniti postavljenu drvenu nastrešnicu s jednostrešnim krovištem te pokrovom od kupe kanalice s istočnog zajedničkog nosivog zida zgrade i potom sanirati oštećenja na istočnoj fasadi zgrade, sve sukladno pravilima struke,

sve opisano i navedeno u Elaboratu utvrđenja činjeničnog stanja s davanjem stručnog mišljenja sudskog vještaka Roka Mijanovića u predmetu Općinskog suda Split br R1-753/16, koji elaborat čini sastavni dio ove presude, kao i da mu naknadi troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenim pred ovim sudom dana 2. listopada 2017., tuženik u bitnome navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže sudu isti odbiti kao neosnovan te osuditi tužitelja na snašanja troškova postupka. Tuženik navodi kako je i sam tužitelj izvodio radove na fasadi bez pitanja tuženika i ostalih stanara, pa da je na primjer stavio više klima uređaja, da je napravio na fasadi žicu za sušenje rublja iako svi stanari rublje suše u dvoru pa da je očito da tužitelj misli da ima više prava nego tuženik. Prije započinjanja bilo kakvih radova da je tuženik tražio usmenu suglasnost svih stanara te da ju je i dobio, a da je čak i tužitelj kao inžinjer davao savjete tuženiku i njegovoj supruzi VL kako da jeftinije prođu prilikom izvođenja radova i dapače da se nije protivio već da je bio zadovoljan i suglasan sa tim radovima jer da tuženiku trebaju radi unučadi 2 zasebna stana, da je trebalo riješiti vlagu i vodu koja se sada slijevala na njegovu podrumski stan i da nitko od stanara nije htio sudjelovati u sanaciji, ali da su zato svi susjedi zauzvrat dali suglasnost tuženiku da riješi vlagu i podrivanje temelja zgrade pa da isti moraju izvršiti potrebnu sanaciju. Prije izvođenja radova da je naručio glavni projekt sukladno Pravilniku u jednostavnim radovima, supruga KL da je bila u Uredu za urbanizam kojim je predala glavni projekt te ih je obavijestila o početku radova, a onda su je usmeno kazali da je sve u redu da se upravo radilo o radovima za koje ne treba građevinska dozvola te da su je to i potvrdili u građevinskoj inspekciji. Problemi da su nastali nakon što je po izvedenim radovima došlo do pucanja dotrajalih cijevi u stanu tužitelja koji je odbio sanaciju te da je nakon vještačenja po vještaku Roku Mijanoviću dogovoreno da je tuženik platio tužitelju iznos od 500,00 eura, što je učinio te da je isti iznos uplatio odvjetniku ĐL, kao i da je preuzeo obvezu da sam sanira štetu u svom stanu te da je mislio da je time sve riješeno. Međutim očito da je kod tužitelja proradila sujeta pa da nastavlja ovaj spor ali da tuženik želi mirno rješenje spora, misli da je sve napravio po zakonu, da je podjelu stana napravio još 2000 pete godine i da mu zato ne treba ničija suglasnost na sve radove koje je izveo, da je izveo prema glavnom projektu sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama, za što da mu nije trebala ničija suglasnost, a do pucanja cijevi od vode u stanu tužitelja, da je tuženik imao usmenu suglasnost tužitelja koji je tu suglasnost očito naknadno povukao. Nadalje za rez da i tuženik može tužiti tužiti da sa fasade skloni klima uređaje, sušilo za rublje i drugo, ali da to ne želi jer želi spor riješiti mirnim putem. Tužitelj da je najveći dio godine u inozemstvu i za čitavo to vrijeme svi susjedi bdiju nad njegovim stanom, svi su sudjelovali u svim radovima na fasadi zarezu vrtu i slično osim tužitelja, a koje ponašanje opet nije u skladu sa zakonom. Tuženik da je morao riješiti vlagu i vodu koja je sa fasade ulazila u njegov stan i ta sanacija da je bila jedino moguće na način da sagradi nadstrešnicu i da se voda odvede izvan dijela gdje je radila najveću štetu. Tuži da ne prihvaća i da u cijelosti prigovara vještvu sudskog vještaka Roka Mijanovića te predlaže novo vještačenje budući da isti vještačio protivno Pravilniku o jednostavnim radovima. Slijedom navedenog, tuženik predlaže kao prvo mirno rješenje spora, podredno da sud odbije tužbeni zahtjev, ako tužitelj odbije prijedlog za mirnim rješavanjem spora, da će do pripremnog ročišta predati protutužbeni zahtjev da bi pravo vrijedilo jednako za sve.

3. Na pripremnom ročištu održanom 6. ožujka 2018. tuženik je postavio protutužbeni zahtjev, obrazlažući da je i tužitelj na zajedničke dijelove zgrade bez suglasnosti odobrenja bilo kojeg suvlasnika zgrade ugradio više klima uređaja te da ih je postavio na način da se iste nalaze pored prozora i u razini etaže prizemlja, a koje je u vlasništvu tuženika, kao i da je ugradio sušilo za robu na zajednički dio zgrade, iako svi ostali stanari svoju odjeću suše na sušilima u zajedničkom prostoru u vrtu, te je predložio sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tužitelju- protutuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi prijašnje stanje na zgradi u [adresa], anagrafske oznake [adresa], sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], znači da ukloni sve postavljene klima uređaji sušilo za odjeću sa fasade zgrade koja predstavlja zajednički dio predmetne zgrade, te da mu naknadi troškove postupka, sa pripadajućim zateznim kamatama.

4. Navedena protutužba je zavedena pod poslovnim brojem P-1210/2018 te je pripojena predmetu pod poslovnim broj P-1067/2017 radi zajedničkog raspravljanja i donošenja odluke.

5. Nakon uviđaja na licu mjesta tužitelj-protutuženik je uredio tužbeni zahtjev podneskom od 22. travnja 2022., čime je objektivno preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva, koju je preinaku je ovaj sud odbio rješenjem broj P-1067/2017-32 od 14. rujna 2022. Po izjavljenoj žalbi tužitelja, Županijski sud u Slavonskom Brodu rješenjem broj Gž-865/2022-2 od 26. siječnja 2023., odbio žalbu te je potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim nije dopuštena preinaka tužbe iz podneska tužitelja od 20. travnja 2022.

6. Podneskom od 20. lipnja 2023., tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev, sa sadržajem istoga kako je to navedeno u podnesku.

7. Tuženik- protutužitelj je podneskom zaprimljenim pred ovim sudom 17. veljače 2025., nakon primitka pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma i dopune istoga, uredio protutužbeni zahtjev te je predložio sudu donošenje presude kojom će naložiti tužitelju-protutuženiku da na predmetnoj nekretnini uspostavi prijašnje stanje tako što će ukloniti tri vanjske klima jedinice na istočnom pročelju zgrade; vanjsku klima jedinicu i satelitsku TV antenu u visini etaže visokog prizemlja te sušilo za robu u vrhu etaže podruma, sa fasade zgrade.

8. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu : izvatka iz zemljišne knjige za čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica]. čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 6181, K. O. [katastarska općina]; Prijavu radova (list 13); Glavni prijekt – Građevinski projekt rekonstrukcije investitora IL (list 14-25); prijedlog ZK Odjelu Split broj Z-3774/05 (list 26-27); Potvrde suvlasnika zgrade AL, FL, ČL (list 28-29); ugovor o darovanju nekretnina ovjeren od strane javnog bilježnika Tea Karabotića Milovca pod brojem OV-6079/04 (list 105-106); očitovanje vlasnika IL ovjereno od strane javnog bilježnika Tea Karabotića Milovca pod brojem OV-823/05 od 21.veljače 2005. (list 107-108); potvrdu Ureda državne uprave, Služba za prostorno uređenje , zaštitu okoliša , graditeljstvo i imovinskopravne poslove od 14.siječnja 2005. (list 112-113); plan etažiranja stambenih jedinica u zgradi anagrafske oznake [adresa] (list 114-123). Izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Josipa Šituma, koji je sačinio pisani nalaz i mišljenje, kao i dopunu istoga. Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka te svjedoka EL, FL, RL i AL.

8.1. Nadalje, sud je odbio dokazni prijedlog tuženika-protutužitelja za usmenim očitovanjem vještaka, smatrajući da su izneseni prigovori na nalaz i mišljenje vještaka pravno irelevantni za meritum prijepora, o čemu će se detaljnije referirati u obrazloženju ove odluke.

9. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

10. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan te da je protutužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

11. Predmet spora predstavlja tužbeni zahtjev tužitelja, suvlasnika nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] te suvlasnika dvora oko kuće i puta, označeno čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na kojem suvlasničkom dijelu je uspostavljeno etažno vlasništvo, spram tuženika, kao suvlasnika iste nekretnine, za uspostavom prijašnjeg stanja rušenjem ulaznih vrata u podrumski stan dimenzije 80/210 na sjeveroistočnom pročelju zgrade, uklanjanjem jednokrakog vanjskgo stubišta koje vodi prema ulaznim vratima u podrumski stan, te uklananjem jednostrešne nadstrešnicu od drvene nosive konstrukcije i sa pokrovom od glinenog crijepa, kao i horizontalnog i vertikalnog limenog oluka za odvod kišnice sa nadstrešnice, i betonskog parapetnog zida visine cca 35 cm na koji su naslonjeni nosivi stupovi nadstrešnice.

12. Nadalje, predmet spora predstavlja i protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja za uspostavom prijašnjeg stanja uklanjanjem tri vanjske klima jedinice na istočnom pročelju zgrade; vanjsku klima jedinicu i satelitsku TV antenu u visini etaže visokog prizemlja te sušilo za robu u vrhu etaže podruma, sa fasade zgrade (protutužbeni zahtjev uređen podneskom od 17. veljače 2025.).

13. Radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, sud je , ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog povedenog dokaznog postupka, utvrdio u nastavku navedene pravnorelevantne činjenice:

-da su parnične stranke suvlasnici nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] (kuća), čest. zgr. [katastarska čestica] (dvor), čest. zgr. [katastarska čestica] (put) i čest. zgr. [katastarska čestica] (dvor), upisane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu, K. O. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška];

-da je tužitelj vlasnik neodređenog suvlasničkog omjera opisane nekretnine, na kojem dijelu je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine - 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerima E-3, stana na polukatu koji se sastoji od tri sobe i sporednih prostorija), za suvlasnički dio: 1/7 + 3/7 + 1/7 + 1/35;

-da su uz tužitelja, kao suvlasnici navedenog posebnog dijela nekretnine upisani i TL ud. U, Albrecht-Durer Str 17, 55218 [adresa], R. Njemačka , za 1/35 dijela; [adresa] ULE. U, [adresa]. 9, 55411 Bingen, Njemačka, za 1/35 dijela; ULEŽ. U , [adresa], za 1/35 dijela; ĐLEŽ, [adresa], za 1/35 dijela; ILEŽ, [adresa], za 1/35 dijela;

-da je tuženik vlasnik neodređenog suvlasničkog omjera opisane nekretnine na kojem je dijelu uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine - etaže označene brojem 4 – etažno vlasništvo s neodređenim omjerom (E-4), stambeni podrumski prostor oznake S1, orijentacije sjever, ulaz sa zapada, sastoji se od hodnika, kuhinje, blagavaonice, sobe, kupaonice, i WC-a , ukupne neto površine 27,14 m2, te etaže označene brojem 5 – etažno vlasništvo s neodređenim omjerom (E-5) , stambeni podrumski prostor oznake S2, orijentacije jug, ulaz sa zapada, sastoji se od hodnika, kuhinje – blagavaonice, dnevnog boravka, sobe, kupaonice i

WC-a, ukupne neto površine 53,95 m2;

-da stranke tijekom postupka nisu isticale da bi među suvlasnicima predmetne nekretnine bio sklopljen Međuvlasnički ugovor;

-da je tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka pred ovim sudom pokrenuo izvanparnični postupak osiguranja dokaza pod brojem R1-753/2016 u kojemu je stalni sudski vještak i procjenitelj za graditeljstvo Roko Mijanović izradio elaborat utvrđenja činjeničnog stanja izdavanjem stručnog mišljenja o radovima izvedenima od strane tuženika, ali se tuženik tijekom postupka usprotivio da se isto koristi kao nalaz i mišljenje u ovom parničnom postupku;

-da je tuženik za izvođenje radove u vidu probijanja vrata u vanjskom betonskom nosivom zidu stambene jedinice u podrumu zgrade na adresi [adresa], ishodio Glavni projekt – Građevinski projekt rekonstrukcije , izrađen od strane Projektnog biroa Runjić j.d.o.o. (list 14-25) te da je navedene radove prijavio Gradu Splitu , Odjelu za prostorno uređenje, navedene radove (list 13);

-da iz izjave vlasnika stanova zgrade u [adresa], upisane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, z. u. [broj ZK uloška]. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], proizlazi kako su vlasnici stanova u istočnom dijelu zgrade: FL (stan u potkrovlju) i RL (stan na prvom katu) suglasni da IL može iz svoga stana E-4, u podrumu zgrade, otvoriti zaseban ulaz u udubljenju na vanjskom zidu istočne strane zgrade, a za potrebe toga stana; te da su sa istim suglasnici i vlasnici stanova u zapadnom dijelu zgrade: ČL (stan u potkrovlju), EL (stan na prvom katu); ŠL (stan na polukatu) i ŽL (stan u podrumu);

-da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma (list 69-80) od 31. ožujka 2022., sačinjenog nakon uviđaja na licu mjesta, kojim su identificirani radovi koji su predmet tužbenog zahtjeva, u odnosu na predmet spora u bitnome proizlazi da se radi o radovima koji su izvođeni na zajedničkim dijelovima nekretnine slijedom čega da isti moraju biti u skladu sa odredbama ZV; da je vještak u Dopuni nalaza i mišljenja zaprimljenoj pred ovim sudom dana 2. svibnja 2023. opisno označio dijelove nekretnine u suvlasništvu stranaka, koji su predmet tužbenog i protutužbenog zahtjeva;

-da je tuženik-protutužitelj podneskom od 27. lipnja 2022. iznio prigovore na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma, u dijelu u kojemu je isti naveo da su svi radovi koje je tuženik izveo, osim povećanja broja stambenih jedinica, izvedeni u skladu sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 153/13. I 20/17.), navodeći u bitnome da broj stambenih jedinica nije povećavan, što da je razvidno iz Plana etažiranja Stambene jedinice u zgradi anagrafske oznake [adresa] od srpnja 2004., a iz koje da je vidljivo da je tuženik-protutužitelj bio vlasnik dvije odvojene stambene jedinice ;

-da je stalni sudski vještak za graditeljstvo Josip Šitum pisanim podneskom od 25. veljače 2024., otklonio navedene prigovore tuženika, nakon što je isti u spis dostavio

Plan etažiranja Stambene jedinice predmetne zgrade;

-da iz iskaza saslušanog svjedoka EL u bitnome proizlazi kako je ista živjela u predmetnoj zgradi od rođenja, nekih dvadesetak godina je izbivala iz zgrade i živjela drugačije, a potom je u zgradu ponovno doselila 2000. Poznato joj je koje je radove izveo tuženik te navodi kako su ona i ostali suvlasnici usmeno dali suglasnost tuženiku da poduzme te radove, ali da izgleda kako tužitelj nije dao suglasnost. Nadalje, da joj je KL rekla da je i tužitelj tuženiku dao usmenu suglasnost za radove, a kasnije da je potpisala i pisanu ispravu da se radovi poduzmu. Navedeni dio okoliša zgrade da je oduvijek bio na neki način svojevrsno slijepo crijevo gdje da se skupljao nekakav otpad i smeće te po njezinom osobnom mišljenju, nakon što je tuženik poduzeo radove, sad da je to lijepo za vidjeti. Vezano za radnje koje je poduzeo tužitelj, svjedokinja je navela kako je vidjela da je isti prije nekih 4-5 godina na fasadi postavio klima uređaje, misli da je riječ o 4 komada, sušilo za robu i satelitsku antenu, a za koje radove nije tražio suglasnost ostalih suvlasnika. Svjedokinja osobno da nije bila prisutna nekom razgovoru na kojemu bi tužitelj tuženiku usmeno dao spomenutu suglasnost za radove, a tužitelj da od nje nije tražio suglasnost za pokretanje ovog postupka; 168

-da iz iskaza svjedoka FL, koji je u predmetnu zgradu doselio u vrijeme kada je tuženik izvodio radove koji su predmet ovog spora, proizlazi da je isti tada, kao suvlasnik zgrade, dao osobno tuženiku suglasnost da može izvoditi te radove te da je u tu svrhu potpisao nekakav dokument. U međuvremenu da je od gđe IL doznao da tužitelj nije dao suglasnost za te radove. Što se tiče klima uređaja, satelitske antene i sušila za robu koje je tužitelj postavio, svjedok navodi da su isti postavljeni na fasadi i to prije cca 4 godine, a da tužitelj nije tražio od ostalih suvlasnika suglasnost za postavljanje tih uređaja. Posebno upitan, svjedok navodi da je zgrada [adresa] napravljena od dva dijela, i to u jednom dijelu stanove osim njega da imaju tužitelj, tuženik i gdin RL, a da u drugom dijelu zgrade stanove imaju obitelj ČL, EL te još jedan stan mlađe obitelji čije mu prezime nije poznato. Posebno upitan, svjedok navodi da nema ništa protiv toga što je tužitelj stavio klima uređaj na fasadu zgrade, kao što ga je i on stavio. Nadalje, svjedok navodi kako je prije izvođenja radova od strane tuženika, njemu dao usmenu suglasnost, a pisanu suglasnost da mu je potpisao tijekom izvođenja radova, nije mu poznato zbog čega se naknadno tražila pisana suglasnost, a tužitelj da od njega nije tražio odobrenje za pokretanje ovog postupka.

- da iz iskaza svjedoka RL, koji u predmetnoj zgradi na adresi [adresa], živi od rođenja, u bitnome proizlazi da se isti usuglasio sa svim radovima koje je tuženik poduzimao, a koji su predmet ovog spora, te je i potpisao neki dokument o tome. Svjedok nema saznanja je li i tužitelj dao tuženiku suglasnost za izvođenje tih radova, te se ne može sjetiti da je ikada pričao s tužiteljem o tim radovima i eventualnoj njegovoj suglasnosti da se isti obave. Vezano za postavljanje klima uređaja, satelitske antene i sušila za robu na fasadu pored tužiteljevog stana, da nije popratio kada je točno tužitelj izveo te radove, a što se tiče postavljanja sušila, da oni u zgradi ne rade tako da za te stvari traže suglasnost ostalih suvlasnika. Predmetna zgrada da se nalazu na dvije čestice te da su stanovi podijeljeni po vertikali i da na jednoj čestici stanove osim tužitelja i tuženika, ima još on i gdin FL. Zgrada da ima sva mjerila za vodu, a unatrag nekoliko godina da je započelo prikupljanje pričuve koja se uplaćuje na isti račun za oba dijela zgrade jer da imaju zajedničko krovište, pa da je logično da se to zajedno skuplja;

-da iz iskaza svjedokinje AL, supruge tuženika, koja u predmetnoj zgradi živi od udaje, dakle 45 godina, u bitnome proizlazi kako su prije osam godina krenuli renovirati manji stan od dva koja posjeduju u toj zgradi jer da je manji stan konstantno vlažio pa su izvođači radova pregledom vanjskog dijela zgrade zaključili da se vlaženje stvara jer voda iz žlijeba ide direktno u zemlju koja se nalazila odmah uz rub zgrade te da je tako voda prodirala kroz zemlju sve do temelja, da je njihov prijedlog bio da se taj žlijeb na neki način odmakne od ruba kuće i da se zemlja također odmakne od zida. Nadalje, ona da je susjede koji su suvlasnici zgrade jednog po jednog dovodila na lice mjesta i objašnjavala im što treba učiniti, na što su se svi usmeno usuglasili,a čak da je i tužitelj rekao da nema nikakvih problema, da su njemu djeca draga i da naprave što je potrebno. Ona da je radove prijavila građevinskoj inspekciji koji su kazali da se radovi mogu izvršiti ako su suvlasnici suglasni, a svi radovi da su bili gotovi dok je tužitelj slijedeće godine došao u Split. Nakon dolaska, da je ušao u stan, pokazali su mu kako su izvedeni radovi, nije imao nikakvih primjedbi te da su mu čak dali i šifru za Internet kako bi se njime mogao služiti dok je u Splitu. Problem da je nastao kada je u njegovom stanu pukla cijev, zbog čega da je došlo do oštećenja u njihovom stanu, tj da je došlo do urušavanja tropa u wc-u i dnevnom boravku. Nakon što su mu to priopćili, da je tužitelj rekao da oštećenja ne potječu od njega nego od stana gdina RL, koji je iznad tužiteljevog stana. Nakon toga da je tužitelj tražio da mu prolongiraju pola kupatila, na što njezin suprug nije pristao, a od tada da su se među njima poremetili odnosi te da se tužitelj postavio tako da neće sanirati nikakva oštećenja u njihovom stanu, a da joj je i u kasnijem razgovoru rekao da nije ništa potpisao vezano za suglasnost za izvođenjem radova u njihovom stanu. Prije nego što su počeli izvoditi radove, da je tužitelj čak predlagao gdje bi trebalo otvoriti vrata na fasadi, na što da mu je ona odgovorila kako već postoji odgovarajući projekt. Nakon što joj je tužitelj rekao da nije ništa potpisao, da je ona od ostalih suvlasnika tražila da joj daju odobrenje za poduzete radove.

-da iz stranačkog iskaza tužitelja, koji je saslušan na ročištu održanom 11. travnja 2023., u bitnome proizlazi da isti tuženiku zamjera što je za potrebe svog stana probio fasadu i napravio vrata te zadirao u prostor dvorišta i napravio stepenište, da ga tuženik nije pitao za suglasnost već da je radove obavio nakon njegovog povratka u [adresa] gdje boravi veći dio godine, da mu ne bi dao suglasnost da ga je i pitao jer da predmetna kuća predstavlja njegovu djedovinu, da je sa vanjske strane dosta lijepo napravljena i ne zna zašto bi se mijenjao taj izgled kuće koji postoji već od same gradnje prije cca 92-93 godine; poznato mu je da je u stanu tuženika bilo vlaženje negdje oko 2003 godine, kad je tuženik izvodio neke radove, pa da je iz odvoda njegovog sudopera njemu curila voda u stan, nakon čega da je podmirio te vodoinstalaterske radove, a za drugi put da se ne može sjetiti kada je vlažilo i iz kojih dijelova stana; da ga nitko od članova tuženikove obitelji ni sam tuženik nisu pitali za suglasnost za izvođenje radova, a da on nije pitao nikoga od suvlasnika zgrade za odobrenje za podnošenje ove tužbe; nadalje da mu je nakon radova koje je tuženik izvršio ograničeno korištenje zajedničkih dijelova nekretnine jer da ne može doći na mjesto gdje se nalaze zidovi i stepenište koji vode do vrata toga stana;

-da iz stranačkog iskaza tuženika, koji je saslušan na ročištu održanom 11. travnja 2023., u bitnome proizlazi da je isti naveo kako je za radove koji su predmet tužbe tražio suglasnost svih suvlasnika zgrade te da ju je i dobio, a da je od tužitelja dobio usmenu suglasnost; razlog izvođenja tih radova da je bilo taj što je na tom dijelu zgrade odvod iz oluka išao u zemlju te se sva voda slijevala u temelje zgrade koji da su zajednički, a posljedično i u njegov podrumski stan; da pitanje vlage nije rješavao stavljanjem oluka jer da mu je jedan stručnjak kazao kako bi izmještanje oluka zahtijevalo dodatna kopanja u dvorištu te da bi ti radovi bili znatno skuplji za cijelu zgradu, pa da je stoga na navedeni način riješio vlagu, kao i problem ulaza u stan, a da je izgradnjom stepeništa oluk udaljen od kuće dva metra pa da zbog toga voda ne dopire kao ranije u temelje zgrade.

14. Temeljem rezultata ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti, sud je stava da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

15. Tužitelj, suvlasnik predmetne nekretnine na kojem je uspostavljeno etažno vlasništvo, od drugog suvlasnika - tuženika, zahtijeva uklanjanje vrata, jednokrakog vanjskog stubišta, jednostrešne nadstrešnice te horizontalnog i limenog oluka za odvod kišnice i betonskog parapetnog zida, koje je tuženik postavio na fasadi, kao zajedničkom dijelu zgrade, odnosno koje radove je izveo u dvoru oko zgrade u suvlasništvu stranaka, bez njegove suglasnosti, a pozivom na članak 82. st. 1. ZV. i članak 39. st. 1. ZV.

16. Obzirom da iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da među strankama kao suvlasnicima predmetne zgrade nije sklopljen Međuvlasnički ugovor, za ocjenu pripadnosti fasade kao zajedničkog dijela zgrade, mjerodavne su odredbe Uredbe o održavanju zgrada („Narodne novine“, broj: 64/97.; dalje: Uredba).

Tako je člankom 3. st. 1. navedene Uredbe određeno da, ako suvlasnici zgrade međuvlasničkim ugovorom ne urede drukčije, zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatraju se, između ostaloga i pročelja zgrade, uključujući prozore i vrata.

16.1. Člankom 370. st. 1. ZV, propisano je da vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, stečeno na temelju prijašnjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasništvo je posebnih dijelova nekretnine, kako je uređeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuđuje po njima, ako ovim prijelaznim odredbama nije što posebno određeno.

16.2. Prema članku 82.st.1. ZV, suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila:

- promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari,

- ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.

- radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi,

- vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu.

16.3. Članak 39. st.1. ZV određuje da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Prema članku 40. st. 1. ZV, o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, a većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika (st.2.).

16.4. Prema članku 41. stavkom 1. ZV-a, za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup, ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnog tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna suglasnost svih suvlasnika.

17. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine na kojim suvlasničkim dijelovima je uspostavljeno etažno vlasništvo, kako je navedeno u točki 13., te da je upravo tuženik poduzeo radove na fasadi (pročelju) zgrade te u dvoru u suvlasništvu stranaka, koji su predmet tužbenog zahtjeva, u vidu postavljanja ulaznih vrata u podrumski stan, jednokrakog vanjskog stubišta koje vodi prema tim ulaznim vratima u podrumski stan, jednostrešne nadstrešnice od drvene nosive konstrukcije i sa pokrivom od glinenog crijepa, horizontalnog i vertikalnog limenog oluka za odvod kišnice sa nadstrešnice i betonskog parapetnog zida na koji su naslonjeni nosivi stupovi nadstrešnice.

18. Tijekom postupka je bila sporna aktivna legitimacija tužitelja kao i postojanje i valjanost usmene suglasnosti tužitelja kao suvlasnika predmetne nekretnine za obavljanjem navedenih radova od strane tuženika, opisanih u prethodnoj točki. Nadalje, sporno je li tuženik opisane radove poduzeo kako bi spriječio nastanak štete (prodor vlage u njegov stan).

19. Tužitelj je, kao suvlasnik nekretnine sa čijim suvlasničkim dijelom je uspostavljeno vlasništvo točno određenog posebnog dijela predmetne nekretnine, primjenom članka 82. st. 1. ZV i članka 41.st.1. ZV, aktivno legitimiran da zabrani tuženiku obavljanje radova na fasadi (pročelju) kao zajedničkom dijelu zgrade, kojim su prouzročene povrede vanjskog dijela zgrade te radova na dvoru, u suvlasništvu stranaka, a koje radove je tuženik izveo bez njegove suglasnosti.

20. Suprotno navodima tuženika, tužitelju za pokretanje ovog postupka ne treba suglasnost ostalih suvlasnika. Naime, odredba članka 46. st. 1. ZV jasno propisuje da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva (što je ovdje slučaj), dok stavak 2. istoga članka određuje da suvlasnik može predaju cijele stvari u posjed od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama (što ovdje nije slučaj jer tužitelj ne traži predaju cijele stvari u posjed već uspostavu ranijeg stanja prije izvedenih radova).

21. Nadalje, u odnosu na navode tuženika da tužitelj nije aktivno legitimiran jer su u zemljišnoj knjizi kao vlasnici posebnog dijela nekretnine na kojoj je upisan tužitelj, upisane i druge osobe (pobliže navedene u uvodu presude), za navesti je kako je člankom 70. ZV propisano da, ako bi na bilo kojem temelju odgovarajući suvlasnički dio nekretnine zajedno s vlasništvom određenoga posebnoga dijela stekle dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sva će prava i dužnosti u svezi s vlasništvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moći izvršavati samo solidarno, pa će se u odnosu prema trećima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz ove glave zakona.

21.1. Prema odredbi članka 55. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.; dalje: ZOO), svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima. S druge strane, svaki dužnik solidarne obveze, shodno odredbi čl. 43. st. 1. ZOO-a, odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

21.2. To znači da bilo koju tražbinu u svezi s obvezama koje proistječu iz vlasništva ovog posebnog dijela nekretnine vjerovnici mogu usmjeriti prema bilo kojem od suvlasnika toga posebnog dijela, ali i da se više ovlaštenika (konkretno suvlasnika) glede istoga posebnoga dijela javlja u ulozi solidarnih vjerovnika tako da bilo koji od njih može od dužnika zahtijevati ispunjenje (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-600/2012 od 20. travnja 2016.).

21.3. Stoga, u opisanoj situaciji, kada je tužitelj, kao jedan od više suvlasnika posebnog dijela nekretnine, podnio ovu tužbu, isti jest aktivno legitimiran da zahtijeva ispunjenje tražbine od tuženika, a ispunjenjem prema njemu, gasi se i obveza prema ostalim suvlasnicima navedenog posebnog dijela, slijedom čega je prigovor nedostataka aktivne legitimacije neosnovan.

22. Nadalje, sud je stava kako je tuženik izvođenjem radova opisanih u točki poviše , na zajedničkim dijelovima zgrade (fasadi) kao i na dijelu dvora koji je također suvlasništvo stranaka, sve kako je naprijed citirano, nedvojbeno prouzročio povredu vanjskog dijela zgrade i dijela koji predstavlja zajednički dio zgrade (fasadu), odnosno postupio je postupio protivno odredbi članka 82. st. 1. ZV te da je vršenjem opisanih radova u dvoru koji predstavlja suvlasništvo stranaka, bez suglasnosti tužitelja, postupio protivno citiranim odredbama članka 39. i članka 41. ZV. Opisani radovi nesporno predstavljaju poslove koji premašuju okvire redovne uprave, za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika, a koju suglasnost tuženik, prema stavu ovog suda nije imao.

22.1. Tuženik, naime, tijekom ovog postupka nije dokazao svoje navode da mu je tužitelj dao usmenu suglasnost, koju je naknadno uskratio. Naime, iz iskaza svjedoka EL i FL, proizlazi da im je poznato da tuženik nije imao suglasnost tužitelja za izvođenjem radova, a što je sukladno i sa stranačkim iskazom tužitelja, u dijelu u kojem navodi da ga tuženik nije pitao za suglasnost već da je radove obavio nakon njegovog povratka u [adresa], gdje boravi veći dio godine, a da mu suglasnost ne bi ni dao jer da predmetna kuća predstavlja njegovu djedovinu i da je sa vanjske strane dosta lijepo napravljena te da ne zna zašto bi se mijenjao taj izgled kuće. Sud u odnosu na postojanje usmene suglasnosti za izvođenje radova ne prihvaća iskaz svjedokinje AL, obzirom da je ista supruga tuženika pa je sama neposredno zainteresirana za ishod postupka u ovoj pravnoj stvari.

23. Konkludira, u opisanim uvjetima te prezentiranom činjeničnom supstratu, neovisno o tome što je tuženik za izvođenje radova ishodio i Glavni projekt izrađen od strane Runjić j.d.o.o., te što je radove prijavio Gradu Splitu, isti je izveo opisane radove na zajedničkom dijelu nekretnine (fasadi zgrade) te u dijelu dvora koji je suvlasništvo stranaka, i to bez suglasnosti tužitelja kao suvlasnika, pa je nedvojbeno da je izvršavanjem tih radova, koji premašuju poslove redovitog upravljanja, postupio protivno odredbama članka 82. st. 1. ZV i članka 42.st.2. ZV.

24. Zaključno, za navesti je, u odnosu na tvrdnje da je tuženik navedene radove poduzeo jer da su bili prijeko potrebni kako bi isti zaštitio vlastitu imovinu – stan, od vlage i vode koja da je dolazila sa zajedničkog krova i zajedničke fasade, da stavljanjem nadstrešnice i izmještanjem oluka vode sada više ne plavi njegov stan tuženika, već da je napravljena odvodnja na betonski dvor, pa da se radilo o nužnim i potrebnim radovima radi sprječavanja štete na svome stanu, čime sadržajno ističe da bi se radilo o radovima koji služe važnom interesu vlasnika, kako tuženik, na kojemu je teret dokaza, tijekom postupka nije predlagao izvođenje nikakvih dokaza niti je priložio nikakve isprave glede te okolnosti, a niti je predlagao provođenje građevinskog vještačenja na okolnost postojanja vlage i kišnice prije izvođenja radova, čime bi dokazao tvrdnje o nužnosti poduzimanja spornih radova na pročelju kao zajedničkom dijelu nekretnine i u dvoru, suvlasništvu stranaka.

25. Člankom 82. st. 1. toč. 2. ZV, određeno je da, ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine (što fasada zasigurno jest), to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnog dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti.

26. Teret dokaza da bi se radilo o zadiranju u zajedničke dijelove nekretnine (radovi u vidu postavljanja ulaznih vrata, nadstrešnice i oluka) radi postojanja važnog interesa vlasnika posebnog dijela (sprječavanja vlage i vode koja da je dolazila u stan tuženika), bio je upravo na tuženiku, što isti tijekom ovog postupka nije sa uspjehom dokazao.

27. Sud smatra nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma , kao i njegovu dopunu, stručnim i izrađenim u skladu sa pravilima struke. Nalaz je sačinjen nakon uviđaja na licu mjesta te pregleda cjelokupne dokumentacije u spisu, detaljno je obrazložen i argumentiran. Sud odluku nije temeljio na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Roka Mijanovića koji je proveden prije pokretanja ovog parničnog postupka u izvanparničnom postupku osiguranja dokaza jer tuženik, koji u tome postupku nije sudjelovao, nije bio suglasan da se isto koristi u ovome postupku. Značaj sudskog nalaza i mišljenja, u smislu članka 251. ZPP; ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud tijekom parničnog postupka. Nalaz i mišljenje koje je izrađeno u izvanparničnom postupku osiguranja dokaza se moglo koristiti tijekom ovog postupka da ga tuženik nije osporio.

28. Tuženik je nakon primitka nalaza i mišljenja navedenog vještaka iznio prigovor na sadržaj istoga, u dijelu koji se odnosi na navode da bi tuženik radovima povećao broj stambenih jedinica, te je predložio da se vještak usmeno pozove na ročište kako bi se očitovao o navedenom prigovoru, a koji dokazni prijedlog je sud odbio. Naime, imenovani vještak je u nalazu i mišljenju, u tome, spornom dijelu, koji je otklonjen naknadnim pisanim očitovanjem vještaka, izašao van okvira predmeta vještačenja i predmeta spora (tužbenog i protutužbenog zahtjeva).

28.1. Člankom 220. st. 1. ZPP, određeno je da dokazivanje obuhvaća utvrđivanje činjenica važnih za donošenje odluke. Sadržaj pravne zaštite determiniran je tužbenim zahtjevom koji je postavljen. U ovoj pravnoj stvari tužitelj ne zahtijeva rušenje stambenih jedinica u podrumu predmetne zgrade u suvlasništvu tuženika, već uspostavu prijašnjeg stanja na nekretnini prije obavljanja radova koje je izvršio tuženik na fasadi i u dvoru, slijedom čega izneseni prigovori tuženika na nalaz i mišljenje vještaka nisu pravno relevantni za meritum prijepora. Dodatno prednjem, spisu prileži zk izvadak za predmetnu nekretninu iz koje je razvidno da je tuženik vlasnik dvije etažne jedinice E-4 i E-5, dakle da je u zgradi provedeno djelomično etažiranje.

28.2. Kako sud nije dužan izvoditi dokaze koji se ne odnose na pravnorelevantne činjenice u odnosu na predmet spora, a u konkretnom slučaju, obzirom na sadržaj postavljenog tužbenog zahtjeva, za odluku u ovoj pravnoj stvari nije pravno relevantan broj stambenih jedinica, a tuženik nije iznosio nikakve druge prigovore ni primjedbe glede pravilnosti i stručnosti nalaza i mišljenja vještaka, to je sud stava da isti nije iznio nikakve prigovore, primjedbe ni upite, koji bi ukazivali na potrebu podvrgavanja pisanog nalaza i mišljenja neposrednoj diskusiji na raspravi radi otklanjanja eventualnih proturječnosti, nejasnoća ili potrebe odgovora na pitanja.

28.3. Slijedom navedenog, kako tuženikovi prigovori nisu vezani uz predmet tužbenog ni protutužbenog zahtjeva, te se ne odnose se na one činjenice koje su predmet spora, sud je tuženikov prigovor na navedeni dio nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma,ocijenio neosnovanim, paušalnim i usmjerenim na odugovlačenje postupka, stoga je stava da nije ni bilo potrebe da se vještak pozove na raspravu radi iznošenja usmenog nalaza i mišljenja, na okolnosti koje nisu ni predmet spora.

29. Kako je tijekom postupka nespornim utvrđeno da je tuženik poduzeo radove na zajedničkim dijelovima zgrade, te u dvoru koji je suvlasništvo stranaka, bez suglasnosti tužitelja, a koji radovi su opisani u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, te u skladu sa kojima je tužitelj uredio tužbeni zahtjev, čime je prouzročio povredu vanjskoga izgleda zgrade, sve bez suglasnosti tužitelja, a tijekom postupka nije dokazao da opisani radovi služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, valjalo je, pozivom na odredbe članka 39., članka 41. i članka 82. ZV, u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u točki I. izreke.

U odnosu na protutužbeni zahtjev:

30. Tuženik – protužitelj je tijekom postupka, do zaključenja prethodnog postupka, istaknuo protutužbeni zahtjev, uređen podneskom od 17. veljače 2025. (list 229), kojim traži od suda da tužitelju-protutuženiku naloži uspostavu prijašnjeg stanja na predmetnoj zgradi, i to na način da ukloni:

-tri vanjske klima jedinice na istočnom pročelju zgrade,

-vanjsku klima jedinicu i satelitsku TV antenu u visini etaže VP,

-sušilo za robu u vrhu etaže podruma,

sve kako je prikazano u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Josipa Šituma.

31. Tužitelj-protutuženik u svome stranačkom iskazu (list 145) ne spori da je postavio sušilo za odjeću , jer da se ranija žica za sušenje odjeće nalazila u dvorištu upravo na mjestu gdje je tuženik izvodio radove, nakon kojih radova da je njegovo sušilo bilo uklonjeno te je na svome zidu, dakle ispod prozora probio dvije rupe gdje je postavio žicu za sušenje rublja, a da je postavljeni klima uređaj postavio na fasadnom zidu prije 25-30 godina te da ga drži na fasadnom zidu kao i svi drugi suvlasnici zgrade koji imaju klima uređaje. Nadalje, isti tijekom postupka nije osporavao niti da je postavio satelitsku antenu, kako je to prikazano u nalazu i mišljenju, dok je glede klima uređaja na fasadi predmetne nekretnine, naveo da ga je postavio na fasadni zid prije 25-30 godina te da ga drži na fasadnom zidu kao i svi drugi suvlasnici zgrade te da nikoga od susjeda nije ni pitao za odobrenje za postavljanjem klima uređaja na fasadu zgrade.

32. S druge pak strane, tuženik – protutužitelj u svome stranačkom iskazu navodi kako je po njegovoj procjeni postavljanje klima uređaja i sušila za robu od strane tužitelja napravljeno unutar nekih 3-4 godine, da drugi suvlasnici zgrade imaju sušila za rublje na fasadi ispod svog prozora, time da ta sušila nikome ne smetaju, dok se tužiteljevo nalazi iznad njegovog stana pa tako primjerice ako on suši plahtu, jednostavno pokrije njegov prozor.

33. Nadalje, svjedokinja EL, suvlasnica predmetne zgrade, (list 168) u svome je iskazu navela, u odnosu na predmet protutužbenog zahtjeva, da je tužitelj prije nekih četiri do pet godina na fasadi postavio klima uređaje, misli da je riječ o 4 komada, sušilo za robu i satelitsku antenu, za koje radove nije tražio suglasnost ostalih suvlasnika. Svjedok FL, suvlasnik predmetne zgrade, u svome iskazu navodi u bitnome da je tužitelj klima uređaje, satelitske antene i sušila za robu postavio na fasadu prije otprilike četiri godine te da nije tražio od suvlasnika suglasnost za postavljanje istih. Nadalje, svjedok RL u svome iskazu navodi kako nije baš točno popratio kada je točno tužitelj postavio na fasadu zgrade klima uređaje, satelitske antene i sušilo za robu, a da oni u zgradi u pravilu rade takve stvari bez pitanja suglasnosti ostalih suvlasnika, u svakom slučaju da klima uređaji na fasadi zgrade postoje već sigurno oko deset godina. Posebno upitan, svjedok je naveo kako nema ništa protiv toga što je tužitelj postavio klima uređaje na fasadu zgrade, ali da ih je, po njegovom mišljenju, postavio puno.

34. Svjedokinja KL, supruga tuženika-protutužitelja je u svome iskazu u bitnome navela kako tužitelj za postavljanje antene, sušila za robu i klima uređaja nije tražio suglasnost ostalih suvlasnika, da joj sušilo za robu posebno smeta jer da je postavljeno točno iznad njezinog prozora, pa da tužitelj kako bi postavio robu na isto, to ne radi iz svoga stana kroz prozor već da propješači do njihovog prozora i da tako stavlja robu na sušilo stojeći. Nadalje, da je uobičajeno da svi imaju po jedan klima uređaj koje drže na južnom zidu zgrade, ali da je tužitelj postavio za sebe još dodatna tri klima uređaja na istočnom zidu, a da cijevi iz tih klima uređaja idu pored njihovog prozora. Nadalje, da je tužitelj navedene klima uređaje postavio prije radova koje su ona i tuženik izvodili u stanu, te da nitko od suvlasnika nije tražio jedan od drugoga suglasnost za postavljanje klima uređaja.

35. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da su svi saslušani svjedoci (EL, FL, KL i RL) su suglasno iskazivali o tome kako je tužitelj-protutuženik postavio klima uređaje, sušilo za robu i satelitsku antenu na fasadu zgrade bez traženja suglasnosti ostalih suvlasnika, a i sam tužitelj-protutuženik ne spori da nije tražio suglasnosti ostalih suvlasnika za postavljanje navedenih stvari na fasadu kao zajednički dio zgrade.

36. Obzirom na navedeno, sud je stava kako je tužitelj-protutuženik postavljanjem tri klima jedinice na istočnoj strani predmetne nekretnine, sušila za robu u vrhu etaže podruma i vanjske klima jedinice i satelitske TV antene i visini etaže visokog prizemlja, sve kako je prikazano u Nalazu i mišljenju te Dopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma, bez suglasnosti tuženika- protutužitelja, postupio protivno članku 82. st. 1. ZV te članku 39. i 41. ZV.

37. Slijedom iznesenog, protutužbeni zahtjev uređen podneskom od 17. veljače 2025., je u cijelosti osnovan, te je odlučeno kao u točki II. izreke.

38. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima ovog postupka.

39. Obzirom da su stranke uspjele u postupku u jednakim dijelovima, odlučeno je da svaka strana snosi svoje troškove postupka (članak 154. st. 4. ZPP).

U Splitu 20. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju-protutuženiku po punomoćniku

- tuženiku-protutužitelju po punomoćniku

- u spis