Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj P-157/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Josipu Duševiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Županiću, odvjetniku u Zagrebu, Kačićeva 9, protiv tuženika [adresa] (OIB:32150762596) sa sjedištem u [adresa], zastupanog po gradonačelniku RĐ, a ovaj po generalnom punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku u Ogulinu, Ivana bana Mažuranića 7, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 5. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava iznad iznosa od 3.672,39 eura, u postupku izravne naplate pred Financijskom Agencijom na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 27.10.17. oznake Pn-132/13 i presude Županijskog suda u Zagrebu od 19.2.19. oznake Gž-9/18.

II Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice, izuzev u dijelu koji se odnosi na troškove postupka, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I Ne dopušta se preinaka tužbe izvršena podneskom tužiteljice od 8. listopada 2021.

II Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 285,27 eura, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, zahtjev za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi podnesenoj Općinskom građanskom sudu u Zagrebu navodi da je presudom tog suda od 27.10.17. oznake Pn-132/13, naloženo njenom predniku ŽĐ, da tuženom Gradu Pagu, plati parnični trošak u iznosu od 26.250,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.10.17. pa do isplate. Presudom Županijskog suda u Zagrebu od 19.2.19. oznake Gž-9/18, naloženo je predniku tužiteljice, HĐ da tuženom, Gradu Pagu, plati daljnji parnični trošak u iznosu od 5.750,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.10.17. pa do isplate te trošak žalbe u iznosu od 3.906,25 kn. Prednik tužiteljice da je umro dana **.**.2017., a njegovom nasljednicom imenovana je tužiteljica, s time da ostavinsku imovinu predstavlja pravo korištenja grobnog mjesta te novčani ulozi na tekućem i avista računu kod Zagrebačke banke d.d. Tužiteljica da je saznala da je tuženi dana 8.4.21. podnio Zahtjev za izravnu naplatu na temelju cit. ovršnih presuda, a radi naplate presuđenih iznosa sa zateznim kamatama. Na temelju cit. zahtjeva, FINA je od ovršenice zaplijenila ukupan iznos od 43.895,74 kn, koji iznos da će biti isplaćen tuženom po proteku 60 dana od predaje zahtjeva. Iz potvrde Zagrebačke banke od 5.5.21. razvidno je da je na temelju cit. rješenja o nasljeđivanju tužiteljici isplaćen iznos od 0,10 kn te 1.172,38 EUR, odnosno ukupan iznos od 8.727,54 kn (1EUR =7,444 kn). Tužiteljica je protiv cit. zahtjeva podnijela prijedlog sudu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznad iznosa od 8.727,54 kn, povodom kojega je donesen zaključak od 27.5.21. oznake Ovr-1156/21, kojim je tužiteljica upućena da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate iznad iznosa od 8.727,54 kn.

2. Tuženik u svom pravovremenom odgovoru na tužbu najprije ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te predlaže da se ovaj postupak uputi mjesno nadležnom Općinskom sudu u Zadru, Stalnoj službi u Pagu. Nadalje, ističe prigovor suviše nisko naznačene vrijednosti predmeta spora. Naime, iz očevidnika svih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate koji je tužiteljica dostavila u prilogu tužbe, razvidno da je ustegnut iznos od 43.895,74 kn, te se stoga predlaže da se kao vrijednost predmeta spora odredi iznos od 43.895,74 kn. Osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe kako je tužiteljica podnijela tužbu nakon proteka roka određenog Rješenjem i zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Ovr-1156/2021 od dana 26. travnja 2021., kojim je bila upućena u roku od 15 dana od dana dostave istog zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom članka 50. st. 1. toč.7. Ovršnog zakona. Tužiteljica da je isti podnesak zaprimila 4. svibnja 2021. kako je rukom označio punomoćnik tužiteljice na svojem primjerku Rješenja i zaključka priloženom uz tužbu. Datum primitka biti će razvidan iz dostavnice pribavom navedenog spisa, a koja pribava se predlaže službenim putem. Tuženik ukazuje kako je predmetna ovrha dovršena. Opreza radi u odnosu na ostale navode iz tužbe, ističe da sukladno članku 55. stavku 3. Ovršnog zakona tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen, ovršenik može temeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu. Tužiteljica se u ovršnom postupku Ovr-1156/2021 pozivala na razlog iz članka 50. st.1 toč.7. Ovršnog zakona, tj. navodila je da nije pasivno legitimirana obzirom da ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu ne glase na nju već na njezinog prednika. Međutim iz historijata tužbe razvidno je da je nesporno da je ovršenica kćerka i zakonska nasljednica iz pok. ŽĐ, te da je tuženik kao ovrhovoditelj pokrenuo izvansudsku ovrhu protiv ovršenice temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 27. listopada 2017., posl.br. Pn-132/13, presude Županijskog suda u Zagrebu od dana 19. veljače 2019., posl.br. Gž-9/18 i pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od dana 27. srpnja 2020., posl.br. O-4235/2020, UPP/OS-48/20. Nesporno je, što je razvidno i iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vlaste Zajec, posl.br. O- 4235/2020, da je kao jedini nasljednik iza dužnika ŽĐ proglašena njegova kćer, ovdje tužiteljica, koja je naslijedila i pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj, RKT, polje 165, razred II, broj 160 dvostruko, a pored toga i novčane uloge, te primanja po osnovi mirovine. Sukladno čl. 50. st. 3. Ovršnog zakona tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu. Sukladno članku 139. stavku 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju nasljednik koji se nije odrekao nasljedstva odgovara za dugove ostavitelja, koji se u ovom konkretnom slučaju sastoje od troškova parničnog postupka vođenog po tužbi pok. ŽĐ protiv Grada Paga, koji je postupak pravomoćno okončan presudom Županijskog suda u Zagrebu dana 19. veljače 2019., a s obzirom na to da iznosi troškova, utvrđeni i odmjereni navedenom presudom, nisu plaćeni tuženik je pokrenuo izvansudsku ovrhu. Iz sadržaja ostavinske mase razvidno je da je vrijednost naslijeđene imovine veća od iznosa potraživanja ovrhovoditelja, naime, opće je poznata činjenica da su cijene grobnih mjesta na groblju Mirogoj za takvu kategoriju grobnog mjesta kreću preko 50.000,00 kn, što je razvidno i iz oglasa objavljenog na oglasnoj stranici Njuškalo gdje je objavljen oglas koji se također odnosi na Odjel RKT, polje 165, razred II, a cijena mu iznosi 140.000,00 kn. Iz svega je razvidno da vrijednost naslijeđene imovine prelazi iznos potraživanja, i da je ovršenica jedina nasljednica ŽĐ. Također je saznanja kako je tužiteljica prenijela sa računa svoga oca sva novčana sredstva koje je isti dobio po osnovi naknade štete iz postupka Pn-132/2013, i to neposredno pred smrt, što će se vidjeti pribavom računa, a koja radnja je bila isključivo usmjerena da bi se oštetilo vjerovnike, u konkretnome ovdje tuženika.

3. Općinski građanski sud u Zagrebu se rješenjem poslovni broj P-4589/21-11 od 6. svibnja 2022., oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te je riješio da će se nakon pravomoćnosti istog, predmet ustupiti stvarno i mjesno nadležnom Općinskom sudu u Zadru. Protiv tog rješenja tužiteljica je podnijela žalbu, te je Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, odlučujući povodom iste, rješenjem poslovni broj Gž-1527/2022 od 8. prosinca 2022., odbio njenu žalbu kao neosnovanu i potvrdio pobijano prvostupanjsko rješenje. Potom je postupak nastavljen kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem.

4. S obzirom da je tužiteljica vrijednost predmeta spora označila u iznosu od 1.327,23 eura/10.000,01 kuna, čemu je tuženik pravovremeno prigovorio smatrajući ju suviše niskom, predlažući da se ista utvrdi u iznosu od 5.825,97 eura/43.895,74 kuna, to ovaj sud primjenom odredbe članka 40. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP), utvrđuje vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.327,23 eura, budući da se radi o deklaratornom tužbenom zahtjevu, u kojem slučaju je mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tužitelj označio u tužbi (tako: rješenje Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž- 1626/2018 od 23. svibnja 2019.).

5. Tužiteljica je podneskom od 8. listopada 2021. preinačila tužbeni zahtjev, na način da je isti proširila dodavanjem druge točke kojom je zatražila isplatu iznosa od 35.168,20 kuna s pripadajućim kamatama.

Tuženica se po zaprimanju tog podneska pravovremeno prije upuštanja u raspravljanje o istom, usprotivila toj objektivnoj preinaci tužbenog zahtjeva. Da bi se takva preinaka tužbenog zahtjeva dopustila, s obzirom da je učinjena nakon upuštanja tuženika u raspravljanje po podnesenoj tužbi, nužno je da tuženik dade pristanak za istu. Međutim, kako ovaj nije dao svoj pristanak, sud istu nije dopustio na temelju odredbe članka 190. stavka 3. ZPP, a kako slijedi iz točke I rješenja.

Ovdje valja naglasiti i da je tužiteljica u pogledu tužbenog zahtjeva vezana granicama zaključka Ovršnog suda koji ju je i uputio na ovu parnicu, pa kada bi se dopustila navedena preinaka tužbe, istim bi se prešlo granice određene zaključkom Ovršnog suda.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-132/13-59 od 27. listopada 2017. (list spisa 4-12), presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9/18-3 od 19. veljače 2019. (list spisa 13-20), zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelja Grada Paga protiv ovršenika OĐ od 8. travnja 2021. (list spisa 21), pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽĐ doneseno po javnom bilježniku Vlasti Zajec u Zagrebu, poslovni broj O-4235/2020, UPP/OS-48/20-5 od 27. srpnja 2020. (list spisa 22-24), potvrdu Zagrebačke banke od 5. svibnja 2021. (list spisa 25), izvadak iz očevidnika svih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate Fine (list spisa 26-27), rješenje i zaključak Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1156/2021-7 od 27. svibnja 2021. (list spisa 30-32), dopis Zagrebačkog holdinga Ur.br.:300-1-344/21 RV od 15. rujna 2021. (list spisa 46), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4589/21-11 od 6. svibnja 2022. (list spisa 51-53), rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1527/2022 od 8. prosinca 2022. (list spisa 58-61), dopis Fine od 28. veljače 2023. Klasa:034-011/23-06/1, Ur.broj:118-08-401-23-1536 (list spisa 67), dopis Fine od 13. lipnja 2023. Klasa:034-011/23-07/3, Ur.broj:118-08/2012- 23-PEIV uz specifikaciju izvršenja osnove plaćanja PN-132/13 IZ.NA. od 8. travnja 2021. (list spisa 72-73), ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između ŽĐ kao primatelja uzdržavanja i OĐ kao davateljice uzdržavanja ovjeren kod javnog bilježnika Duška Sudara u Zagrebu dana 15. ožujka 2011. broj OV- 2138/2011 (list spisa 77-80, 83-86), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], broj [broj poduloška] sa stanjem na dan 14. ožujka 2011. (list spisa 81), nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke SĐ od 16. svibnja 2024. (list spisa 97-116), očitovanje sudskog vještaka građevinske struke SĐ od 18. listopada 2024. (list spisa 131-134).

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za proglašenjem nedopuštenom izvansudske ovrhe pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava iznad iznosa od 1.158,34 eura u postupku izravne naplate kod Financijske agencije na temelju ovršnih odluka suda.

9. Između parničnih stranaka nije sporno da je provedena prisilna naplata iznosa dosuđenih ovdje tuženiku presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-132/13 od 27. listopada 2017. i presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9/18-3 od 19. veljače 2019., a sa bankovnog računa tužiteljice. Nadalje, nije sporno niti da je tužiteljica na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza smrti ŽĐ, kao njegova kći proglašena njegovom zakonskom nasljednicom za cijelo.

10. Sporno je između istih je li tužiteljica utemeljila svoju tužbu na razlozima iz članka 50. stavka 1. točke 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., dalje: OZ), kao i je li vrijednost imovine koju je naslijedila ovdje tužiteljica iza smrti svog oca veća od iznosa potraživanja ovdje tuženika kao ovrhovoditelja u predmetnoj ovrsi.

11. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 10. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., dalje: OZ), je propisano da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu:

- ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

11.1. Prema odredbi članka 53. stavka 1. OZ, ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

11.2. Odredbom članka 55. stavka 3. OZ je propisano, da tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen, ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu.

11.3. Odredbom članka 59. stavaka 1. i 2. OZ je propisano, da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom, a da je u prigovoru dužna iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava.

11.4. Odredbom članka 60. stavka 1. OZ je propisano, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

12. Iz rješenja i zaključka Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1156/2021-7 od 27. svibnja 2021., slijedi da je ovršenica OĐ upućena da u roku od 15 dana od dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, a koji postupak da se vodi pred Financijskom agencijom temeljem ovršnih isprava – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-132/13 od 27. listopada 2017. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9/18 od 19. veljače 2019., a iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavka 1. točke 10. OZ i to u dijelu u kojem se postupak vodi radi namirenja tražbine ovrhovoditelja Grada Paga preko iznosa od 8.727,54 kune. Iz obrazloženja navedene odluke slijedi da ovršenica navodi kako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti izravnu naplatu protiv nje na temelju gore navedenih ovršnih isprava s obzirom da je ona naslijedila imovinu koja je znatno niža od iznosa koji se potražuje od nje. Naime, da je u postupku izravne naplate zaplijenjen iznos od 43.895,74 kune, dok je naslijedila iznos od 8.727,54 kune.

13. Kada se usporedi prethodno cit. zaključak Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa tužbenim zahtjevom tužiteljice postavljenim u tužbi, evidentno je da je ista postupila u skladu s uputom iz istog vezano za pokretanje parnice koju je nedvojbeno pokrenula pravovremeno budući da je zaključak od 27. svibnja 2021., a tužba je podnesena sudu 31. svibnja 2021. Stoga nije osnovan prigovor tuženika da je ista podnesena izvan roka, budući da se ista ne može vezati za zaključak istog suda poslovni broj Ovr- 1156/21 od 26. travnja 2021.

14. Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. ŽĐ donesenim po javnom bilježniku Vlasti Zajec u Zagrebu, poslovni broj O-4235/2020, UPP/OS-48/20- 5 od 27. srpnja 2020., utvrđeno je da njegovu ostavinsku imovinu čine: a) pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj, Odjel RKT, polje 165, razred II, broj groba 160, b) novčani ulog na tekućem računu Zagrebačke banke d.d., broj računa 3216558202, na ime ŽĐ u neutvrđenom iznosu, novčani ulog na avista računu Zagrebačke banke d.d., broj računa 2529545726, na ime ŽĐ u neutvrđenom iznosu, te novčano potraživanje prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine i razlike mirovine na ime ŽĐ. Njegovom nasljednicom na temelju zakona i odricanja proglašena je njegova kćer OĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), za cijelo. Iz obrazloženja rješenja slijedi da se zakonska nasljednica VĐ, kći ostavitelja, odrekla nasljedstva na temelju zakona.

15. Budući da je tužiteljici u postupku izravne naplate zaplijenjen iznos od 43.895,74 kune, a ista navodi da je naslijedila iznos od 8.727,54 kune, bilo je potrebno utvrditi vrijednost imovine koju je tužiteljica naslijedila iza smrti svog pok. oca ŽĐ koji je obveznik isplate ovdje tuženiku prema gore cit. presudama Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu, na temelju kojih je pokrenuta izvansudska ovrha. Sve to iz razloga što je odredbom članka 139. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje: ZN) propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, dok prema stavku 3. istog članka nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.

16. Iz potvrde Zagrebačke banke od 5. svibnja 2021. slijedi da je 27. srpnja 2020. predan zahtjev OĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za postupanje nakon smrti klijenta ŽĐ, prema rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-4235/2020, UPP/OS- 48/20-5, ovjereno kod javnog bilježnika Vlaste Zajec dana 27. srpnja 2020., pravomoćnog istog dana. Nadalje, da je 29. srpnja 2020. klijentica OĐ podmirila dugovanje po tekućem računu pok. ŽĐ broj računa 3216558202 u iznosu od 6.245,58 kuna, te da su joj isplaćena ostala sredstva u iznosu od 0,10 kn i 1.172,38 eura.

17. Prema izvatku iz očevidnika svih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate Fine od 12. travnja 2021. na ime OĐ, ukupan naplaćeni/zaplijenjeni/uskraćeni iznos duga po svim osnovama za plaćanje iznosi 43.895,74 kune.

18. Iz dopisa Zagrebačkog holdinga Ur.br.:300-1-344/21 RV od 15. rujna 2021., a vezano za upit o vrijednosti grobnog mjesta i ukopnim mjestima, slijedi da jednokratna naknada za dodjelu grobnog mjesta na korištenje za grob na groblju Mirogoj, polje 165, razred II, broj groba 160, iznosi 15.000,00 kuna, koja cijena je izražena bez PDV-a, a da podružnica Gradska groblja ne vode evidenciju o vrijednosti nadgrobnih uređaja niti rade procjenu istih. Nadalje, ukopi u zemljani grob da se obavljaju u tri ukopne dubine, a posmrtni ostaci ukopanih mogu se spustiti u produljenje groba nakon proteka 15 godina od posljednjeg ukopa, dok je uvidom u grobni očevidnik utvrđeno da je ukop na treću dubinu izvršen 2020., te da se na temelju navedenog ukop na klasičan način odnosno ukop lijesa ne može vršiti do 2035. U predmetni grob se mogu ukapati urne neovisno o klasičnom ukopu.

19. Dopisom Fine od 13. lipnja 2023. Klasa:034-011/23-07/3, Ur.broj:118-08/2012-23- PEIV uz specifikaciju izvršenja osnove plaćanja PN-132/13 IZ.NA. od 8. travnja 2021., ovaj sud je obaviješten da ista nije u posjedu osnove za plaćanje poslovni broj Ovr- 1156/2021, dok je Fina evidentirala u očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, osnovu poslovni broj Pn-132/13 od 27. listopada 2017. u kojoj je ovdje tužiteljica navedena u svojstvu ovršenika, a ovdje tuženik u svojstvu ovrhovoditelja te da je ista naplaćena u cijelosti.

20. Tužiteljica je kao davateljica uzdržavanja sa svojim pok. ocem ŽĐ kao primateljem uzdržavanja zaključila ugovor o doživotnom uzdržavanju potvrđen kod javnog bilježnika Duška Sudara u Zagrebu pod brojem OV-2138/2011 od 15. ožujka 2011., a na temelju kojeg je primatelj uzdržavanja ostavio nakon svoje smrti davateljici uzdržavanja stan na trećem katu stambene zgrade u [adresa] sagrađene na čest. br. 2273/79 po novoj izmjeri čest. br. 6905 k. o. [katastarska općina], upisanoj u pod. ul. 12622, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i sve pokretnine koje se u njemu nalaze, dok se ova obvezala doživotno uzdržavati istog.

21. Tijekom postupka je provedeno vještačenje predmetnog grobnog mjesta, po stalnom sudskom vještaku građevinske struke SĐ, dipl.ing.građ. u Zadru na okolnost procjene postojanja tržišne vrijednosti prava korištenja predmetnog grobnog - ukopnog mjesta te ukoliko ista postoji, da se procijeni njegova visina. Ovaj vještak je u svom nalazu i mišljenju od 16. svibnja 2024. utvrdio da tržišna vrijednost prava korištenja predmetnog grobnog – ukopanog mjesta nedvojbeno postoji, a da tržišna vrijednost predmetnog grobnog mjesta iznosi 7.000,00 eura.

21.1. Tuženik nije imao prigovora nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke te smatra da je isto napravljeno u skladu s pravilima struke i u skladu sa stanjem na terenu. S druge strane tužiteljica je osporila u cijelosti nalaz i mišljenje sudskog vještaka smatrajući provođenje tog vještačenja nepotrebnim u situaciji kada o tome postoji vjerodostojan podatak Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Gradska groblja koji je vlasnik groblja. Smatra da vještak ne daje mišljenje na temelju službenih i zvaničnih podataka za tvrdnju o vrijednosti groba već da je istu utvrdio na temelju oglasa.

21.2. Vještaku su dostavljeni prigovori tužiteljice na njegovo vještvo te se isti u svom očitovanju od 18. listopada 2024. očitovao da je koristio podatke skinute s portala "Njuškalo" s obzirom da ne postoji baza povijesnih podataka s postignutim cijenama na tržištu za grobna mjesta, a da korištenje podataka s portala koji se bavi oglašavanjem nije novina kod izrade vještva. Umanjenje u odnosu na oglašenu cijenu od 10% da je realno i odgovarajuće primijenjeno, a određeno na temelju vlastitog iskustva praćenja oglašenih i realiziranih transakcija nekretnina. Valorizirao je činjenicu da u grobu nema niti jednog grobnog mjesta, te da se nije oglušio o cjenik tržišnih usluga na gradskim grobljima izdan od Zagrebačkog holdinga – Gradskih groblja Zagreb. S obzirom da na tržištu trenutno nema u redovnoj prodaji grobnih mjesta o cijeni iz navedenog cjenika, da je realno za očekivati da se ista prodaju skuplje.

21.3. Tužiteljica je i nakon prethodno navedenog očitovanja vještaka, osporavala njegovo vještvo iz razloga što je prodaja grobnih mjesta nedozvoljena i protuzakonita, pa da ne mogu postojati podaci o postignutim cijenama, a da je za takvu uslugu jedino ovlašten Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Gradska groblja. Budući da u navedenom grobu nema više mjesta i ukop se neće moći vršiti još punih 11 godina, da pravo korištenja grobnog mjesta u konkretnom slučaju nema nikakvu vrijednost u vrijeme vođenja i donošenja odluke u ovosudnom postupku. Nije smatrala potrebnim saslušavati vještaka pred sudom.

22. Odredbom članka 13. stavka 1. Zakona o grobljima ("Narodne novine" broj 19/98., 50/12. i 89/17., dalje: ZOG) je propisano da uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje, a ista sukladno članku 10. stavku 1. tog zakona upravlja grobljem kao pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom. Nadalje, prema odredbi članka 13. stavka 2. ZOG protiv rješenja iz stavka 1. tog članka zainteresirana osoba može izjaviti žalbu nadležnom tijelu za komunalne poslove jedinice lokalne samouprave, a za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grobnu naknadu, koju sukladno stavku 4. istog članka zakona utvrđuje uprava groblja u skladu s uvjetima i mjerilima propisanim odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Odredbom članka 15. stavka 3. ZOG je propisano da nakon smrti korisnika grobnog mjesta korištenje istog stječu njegovi nasljednici.

23. Sukladno prethodno navedenom, tužiteljica je na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza smrti svog pok. oca ŽĐ naslijedila pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj u Zagrebu, a ne grobno mjesto kao nekretninu u pravnom prometu. Stoga nije od značaja nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke s njegovim dodatnim očitovanjem za odluku u ovoj pravnoj stvari, budući da je istim utvrđena vrijednost grobnog mjesta, a ne pravo korištenja grobnog mjesta za koje postoji podatak u spisu o jednokratnoj naknadi koja se plaća godišnje za korištenje istog, određene od strane ovlaštene pravne osobe koja upravlja predmetnim grobljem

– Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Gradska groblja. Iz tih razloga ovaj sud nije nalazio potrebnim ocijeniti izvedeni dokaz građevinskog vještačenja. Nadalje, nisu od značaja za odluku u ovoj pravnoj stvari iz istih razloga niti navodi tuženika o vrijednosti grobnog mjesta, koja da premašuje vrijednost iznosa naplaćenog od tužiteljice u postupku prisilne naplate kod Fine.

24. Tužiteljica je po stavu ovog suda priloženim dopisom Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Gradska groblja, Ur.br.:300-1-344/21 RV od 15. rujna 2021. dokazala da jednokratna naknada za dodjelu grobnog mjesta na korištenje za grob na groblju Mirogoj u Zagrebu iznosi 2.000,00 eura što uvećano za PDV iznosi 2.500,00 eura, a kako se radi o pravnoj osobi u vlasništvu jedinice područne samouprave koja po ZOG- u upravlja tim grobljem, to je podatak o ovoj jednokratnoj naknadi jedini relevantan za utvrđenje vrijednosti prava korištenja grobnog mjesta, koje je iza smrti svog pok. oca naslijedila tužiteljica. Ista je nadalje priloženom potvrdom Zagrebačke banke od 5. svibnja 2021. dokazala da je ova banka zaprimila rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. ŽĐ i postupala po istom, te da je tužiteljica podmirila dugovanje po njegovom tekućem računu u iznosu od 6.245,58 kuna i da su joj isplaćena ostala sredstava u iznosu od 0,10 kuna i 1.172,38 eura, a u koje iznose je po stavu ovog suda bila uključena i razlika s naslova naslijeđene neisplaćene (razlike) mirovine, s obzirom na notornu činjenicu da se nakon smrti ostavitelja eventualna neisplaćena mirovina "razlika" od strane mirovinskog osiguranja isplaćuje na bankovni račun pok. ostavitelja, a sa kojeg se ista naknadno isplaćuje njegovom nasljedniku nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Okolnost da je tužiteljica eventualno za života njenog pok. oca raspolagala s njegovim novčanim sredstvima isplaćenima po osnovi naknade štete u predmetu poslovni broj Pn-132/2013 nije od značaja u ovoj pravnoj stvari, jer se radilo o sredstvima u vlasništvu njenog pok. oca, kojima je on mogao slobodno raspolagati za života, pa i na način da tužiteljici omogući prijenos istih na njen račun.

25. Kada se uzmu u obzir prethodno navedeni iznosi i njihov zbroj (0,01 centi + 1.172,38 eura), uvećano za jednokratnu naknadu za pravo korištenja grobnog mjesta prema cjeniku uprave groblja u iznosu od ukupno 2.500,00 eura (s uključenim PDV- om), dobije se ukupan iznos od 3.672,39 eura kao vrijednost imovine koju je tužiteljica naslijedila iza smrti svog pok. oca ŽĐ.

26. Prebijanjem iznosa prethodno navedene vrijednosti naslijeđene imovine od 3.672,39 eura s vrijednošću prisilno naplaćenog duga s osnova gore cit. sudskih odluka u iznosu od 5.825,97 eura (43.895,74 kn), dobiva se iznos od 2.153,58 eura.

27. Dakle, tužiteljica je po stavu ovog suda dokazala da nije postojao pravni osnov za izvansudsku naplatu duga prisilnim putem, nastalog za vrijeme života njenog pok. oca ŽĐ čija je ona jedina nasljednica, i to u iznosu od 2.153,58 eura odnosno preko iznosa od 3.672,39 eura, pa je u tom dijelu valjalo proglasiti nedopuštenom predmetnu ovrhu sve na temelju odredbe članka 50. stavka 1. točke 10. u vezi s člankom 55. stavkom 3. OZ, te tužbeni zahtjev u tom dijelu prihvatiti.

28. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan jer je tijekom postupka dokazano da vrijednost koju je tužiteljica naslijedila iza smrti svog pok. oca iznosi 3.672,39 eura, a koji iznos je bio podoban za prisilnu naplatu duga njezinog pok. oca čija je ona pravna sljednica. Dakle, u ovom dijelu ista nije dokazala da su ispunjene zakonske pretpostavke za proglašenje ovrhe nedopuštenom.

29. O parničnim troškovima sud je donio odluku na temelju odredbe članka 154. stavka 2. ZPP. Tužiteljica je uspjela u sporu za 58,5 % (100% po osnovi tužbe i 17% po visini (2.153,58-1.158,34=995,24/5.825,97=0,17) = 117% / 2 = 58,5%), dok je tuženik onda uspio za 41,50%, pa kada se navedeni iznosi prebiju, dobije se iznos od 17% kao konačan postotak uspjeha tužiteljice.

30. Tako su tužiteljici priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23., dalje: OT), a koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka (v. odluka Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-113/2023-2 od 15. veljače 2023.) i to za sastav tužbe

- 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), sastav podnesaka od 7. listopada 2021. – 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), 10. lipnja 2024. - 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), 20. studenog 2024. - 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), sastav žalbe od 31. svibnja 2022. - 50 bodova (Tbr. 7. toč. 4. OT), zastupanje na ročištima od 5. listopada 2023. - 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), 5. ožujka 2025. - 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT), uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46. OT), iznosi ukupno 1.625,00 eura, a čemu je valjalo pridodati zatraženi trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 eura i presudu u iznosu od 26,54 eura, što iznosi sveukupno 1.678,08 eura.

31. Nije joj priznat trošak sastava podneska od 25. studenog 2024., jer isti nije bio nužan tijekom postupka. Također joj nisu priznati troškovi naknade za čekanje na raspravu, vijećanje, izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja, niti troškovi prijevoza osobnim automobilom, jer se ne radi o nužnim troškovima, s obzirom da je tužiteljica imala mogućnost izbora punomoćnika za zastupanje u ovoj pravnoj stvari sa sjedištem ureda – pisarnice u gradu [adresa].

32. Kako je tužiteljica uspjela u sporu za 17%, valjalo joj je od priznatih parničnih troškova razmjerno uspjehu u parnici, dosuditi iznos od 285,27 eura.

33. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Pag, 20. ožujka 2025.

Sudac

Josip Dušević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se objavljuje odluka, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1.Tužiteljici po punomoćniku,

2. Tuženiku po punomoćniku.