REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Osijeku
Stalna služba u Belom Manastiru
31300 Beli Manastir,Kralja Tomislava 53
P-1025/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Suzani Nađ, u pravnoj stvari tužitelja OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Rešetar, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Rešetar & partneri d.o.o. Osijek, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Vukovarska 122, Zagreb, OIB: 55545787885, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5.2.2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti punomoćnika tuženika, 20.3.2025.
p r e s u d i o j e
I/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. da u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici ZL iznos od 38.800,00 kn, kao i zakonske zatezne kamate koje teku na taj iznos od dana podnošenja tužbe pa do isplate.
2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak."
II/ Nalaže se tužitelju OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Vukovarska 122, Zagreb, OIB: 55545787885, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.000,00 EUR ( slovima: tri tisuće eura ), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 20.3.2025. godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primijenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi putem svog punomoćnika navodi da je vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Gomboš, a koje čestice su ranije u zemljišnim knjigama su bile upisane kao jedinstvena kč. br. [katastarska čestica], površine 2431 m2. U svrhu izgradnje javne ceste Zmajevac-Batina ( tzv. tenkovske ceste) od navedene čestice kč. br. [katastarska čestica] oduzet je dio površine od 388 m2, nakon čega je kč. br. [katastarska čestica] cijepana i upisana u zemljišne knjige kao kč. br. [katastarska čestica] površine 116 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 1927 m2. Za dio zemljišta koji joj je oduzet radi izgradnje tzv. tenkovske ceste, tužiteljica nikada nije primila nikakvu naknadu za izvlaštenje. Javna cesta Batina-Zmajevac razvrstana je i nazvana državnom cestom D-212. Predmet poslovanja tuženika je upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta pa stoga tužiteljica smatra da je sukladno odredbama Zakona o cestama pravna osoba koja upravlja javnom cestom obveznih plaćanja naknade u postupku izvlaštenja radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste pa od tuženika potražuje isplatu naknade za dio zemljišta koji joj je oduzet radi izgradnje te javne ceste. Predlaže da sud donese presudu kao pod citatom izreke ove odluke.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te je predložio da sud tužiteljicu s istim odbije i obveže ju na naknadu svih troškova prouzročenih parničnim postupkom, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate. Tuženik ističe prigovor zastare potraživanja te poriče navod tužiteljice da za oduzet dio zemljišta nije primila nikakvu naknadu. Navodi da je JL iz [adresa], kao vlasniku predmetne nekretnine za oduzeti dio dodijeljena kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Naknadno, podneskom od 21.10.2013. godine tuženik ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije navodeći da tužiteljica u vrijeme kada je zemljište postalo javni put ( 1992. - 1993. godine ) nije bila vlasnik istog, nego je to bila JL. Pojašnjava da potraživanje naknade materijalne štete prelazi na nasljednika ili kasnijeg vlasnika samo ako je priznato pravomoćnom odlukom ili pismenim sporazumom, a toga nema.
3. Sud je proveo dokaze uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga te izvod iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] ( list 3-5 spisa), u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu ( list 8 spisa), uvidom u dokumentaciju ( od lista 10-13 spisa), uvidom u dopis ODO U Belom Manastiru od 7.4.2011. ( list 31 spisa), uvidom u očitovanje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 10.10.2013. ( list 32 spisa), uvidom u podnesak tuženika od 7. studenoga 2011. ( list 33 spisa), uvidom u dopis Općine Draž od 28. rujna 2011. ( list 34 spisa), čitanjem zapisnika ovog suda od 27.1.2014. ( list 38 spisa), uvidom u izvod iz posjedovnog lista 1849 od 22.3.2011. ( list 45 spisa), uvidom u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka FL od 15.5.2019. ( list 66-85 spisa), čitanjem zapisnika ovog suda od 12. listopada 2020. ( list 111-112 spisa), uvidom u rješenje ovog suda P-322/15-40 od 24.9.2021. ( list 153-155 spisa), uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Lane Albert Majstorović iz Belog Manastira od 17.5.2021. ( list 160 spisa), uvidom u rješenje ovog suda P-322/15-43 od 22.3.2024. ( list 163-165 spisa), uvidom u rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-873/2024-2 od 24. listopada 2024. ( list 168-170 spisa).
4. Rješenjem ovog suda P-322/15-40 od 24.9.2021. ( list 153-155 spisa) utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, zbog smrti tužiteljice ZL te je određeno da će se postupak nastaviti kad nasljednici tužiteljice preuzumu ovaj postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.
5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Lane Albert Majstorović iz Belog Manastira od 17.5.2021. ( list 160 spisa) sud je utvrdio da je iza pokojne ZL, sin ostaviteljice ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], u cijelosti naslijedio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a koje nekretnine su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6. Uvidom u rješenje ovog suda P-322/15-43 od 22.3.2024. ( list 163-165 spisa) utvrđeno je da se nastavlja postupak u ovoj pravnoj stvari prekinut rješenjem ovog suda od 24. rujna 2021.godine s obzirom da je ČL preuzeo ovaj postupak i predložio nastavak istog.
7. Podneskom od 20.1.2025. godine punomoćnik tuženika ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da su predmetne nekretnine postale sukladno odredbama Zakona o cestama vlasništvo Republike Hrvatske, a ne tuženika u ovom predmetu pa stoga smatra da tuženik ne može biti pasivno legitimiran s osnova potraživanja koja su proizašla zbog promjene vlasničko-pravnog stanja predmetne nekretnine. Punomoćnik tuženika se poziva na pravno shvaćanje Vrhovnog suda izraženo u odluci broj Rev-807/2016-3 od 6.10.2020. godine da je u situaciji kada tužitelji svoj tužbeni zahtjev temelje na stjecanju bez osnove relevantno zbog pitanja pasivne legitimacije utvrditi tko je u konačnom stekao nekretninu tužitelja ( prometnicu ) obzirom da bi ta osoba bila pasivno legitimirana po zahtjevu za vraćenje tako neosnovano stečenog ili isplatu odgovarajuće protuvrijednosti. Punomoćnik tuženika prilaže povijesni prikaz zk. uloška [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] iz kojeg je razvidno da su predmetne nekretnine u cijelosti vlasništvo Republike Hrvatske, a tuženik je pravna osoba koja je ovlaštena samo upravljati državnim cestama. Stoga punomoćnik tuženika smatra da je u ovom predmetu na nekretnini tužitelja došlo do stjecanja bez osnove na strani Republike Hrvatske, a koja je u konačnici postala vlasnik zemljišta na kojoj je izgrađena državna cesta i koja je jedina pasivno legitimirana.
8.
Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja kao pravnog sljednika vlasnika nekretnine koja je njegovom pravnom predniku oduzeta iz posjeda radi izgradnje državne ceste, a niti tužitelj, niti njegov pravni prednik nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, a radi isplate stečenog bez osnove u visini tržišne vrijednosti zemljišta.
9. Prema odredbi članka 3. Zakona o cestama javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.
10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je stekao uvjerenje da je tužbeni zahtjev tužitelja koji je upravljen prema tuženiku u cijelosti neosnovan. Naime, nekretnine pravnog prednika tužitelja stekla je Republika Hrvatska pa stoga ovaj sud smatra da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane punomoćnika tuženika jer je izgradnjom ceste na nekretnini tužitelja došlo do stjecanja bez osnove na strani Republike Hrvatske koja je i postala vlasnik predmetnog zemljišta koje je oduzeto pravnom predniku tužitelja, a na kojem je izgrađena državna cesta pa je stoga Republika Hrvatska pasivno legitimirana u ovom parničnom postupku, a ne tuženik Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta koji je samo pravna osoba ovlaštena za upravljanje državnim cestama. Takvo shvaćanje proizlazi iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 662/2024-2 od 14.5.2024. godine i Rev-807/2016-3 od 6.10.2020. Stoga je odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.
11. Nadalje, sud smatra neosnovanim prigovor nedostatka aktivne legitimacije pokojne tužiteljice ZL iz razloga što u vrijeme kada je oduzeto zemljište postalo javni put, a to je bilo tijekom 1992. - 1993. godine, pokojna tužiteljica nije bila vlasnik istoga, nego je to bila JL. Naime, iz zemljišnoknjižnog izvatka ( list 3 i 4 spisa) razvidno je da je ZL rođena JL na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-252/04 od 12.7.2004. godine stekla u cijelosti pravo vlasništva na nekretninama JL, a koje nekretnine su predmet ovog spora radi stjecanja bez osnove i isplate tržišne vrijednosti oduzetog dijela nekretnina.
12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. ZPP-a te je sud, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i važeću Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, punomoćniku tuženika priznao trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200 eura, troškove zastupanja na ročištima od 3.12.2013., 27.1.2014., 5.2.2019., 18.11.2019., 16.12.2019., 5.3.2020. i 12.10.2020. u pojedinačnom iznosu od 200,00 eura, troškove sastava podnesaka od 2.1.2014., 7.4.2014., 30.10.2019. i 20.1.2025. pojedinačnom iznosu od 200,00 eura ili ukupno 2.400,00 eura + PDV od 25 % u iznosu od 600,00 eura, odnosno sveukupno 3.000,00 EUR. Stoga je odlučeno kao u točki II/ izreke ove presude.
Beli Manastir, 20.3.2025.
S u d a c :
Suzana Nađ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano, a putem ovog suda.
Dostaviti:
punomoćniku tužitelja
punomoćniku tuženika
