Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zagreb

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11, Zagreb

P-952/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Sanda Jeromela, u pravnoj stvari tužitelja: Općina Rugvica, Rugvica, Trg Dr. Franje Tuđmana 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Maro Mihočević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs d.o.o., Zagreb, Smičiklasova 18, protiv tuženika: Grad Dugo Selo, Dugo Selo, Ulica Josipa Zorića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Edin Karakaš odvjetnik u odvjetničkom društvu Žurić i partneri d.o.o., Zagreb, Savska cesta 32, radi utvrđenja, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 21. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, danom objave 20. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi :

„I.Utvrđuje se da je tužitelj Općina Rugvica, Rugvica, Trg Dr. Franje Tuđmana 1, OIB [osobni identifikacijski broj] suvlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2 sa suvlasničkim dijelom veličine 1/3.

II.Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu upis prava vlasništva na suvlasničkom dijelu veličine 1/3 nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2 za korist tužitelja Općine Rugvica, Rugvica, Trg Dr. Franje Tuđmana 1, OIB [osobni identifikacijski broj].“

II. Nalaže se tužitelju da naknadu tuženiku parnični trošak u iznosu od 83.851,81 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je tuženik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2. Navedena nekretnina nastala je od prijašnje zk.č.br. 5496, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 338771 m2, u odnosu na koju je u vrijeme stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu dana 24.7.1991. bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist SO DUGO SELO. Prijavnim listom za zemljišnu knjigu br. RN-2761/12 od 4.4.2012. godine su od zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina], površine 338771 m2 formirane zk.č.br. 5496/1, površine 1628 m2 i zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina], površine 337426 m2. Prijavnim listom za zemljišnu knjigu br. RN-3133/15 k. o. [katastarska općina] je površina zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] smanjena s 337426 m2 na 324792 m2. U dijelu koji se tiče zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina], provedba prijavnog lista RN-3133/15 prethodila je provedbi prijavnog lista br. RN-2761/12. Daljnjim cijepanjem zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] temeljem prijavnih listova 1 RN 220/17 od 31.10.2017. i RN 5/2019 br. 2 od 21.1.2019. formirana je zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] s trenutnom površinom koja iznosi 304692 m2. U odnosu na nekretninu zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina], površine 338771 m2 od koje je nastala nekretnina koja je predmet ovog postupka bilo je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist SO DUGO SELO. Temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-55361/14 od 22.1.2015. godine na zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] upisano je pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske temeljem čl. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz razloga što da se radi o poljoprivrednom zemljištu. Rješenjem Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Zk- 496/2018 od 4.5.2020. kojim je odlučeno o žalbi ovdje tuženika preinačeno je prvostupanjsko rješenje te je temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Z-38988/2020 od 9.9.2020. uspostavljeno prijašnje zemljišnoknjižno stanje na način da je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist SO DUGO SELO. Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Z- 43739/2020 od 7.10.2020. na zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] upisano je pravo vlasništva za korist tuženika temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je uređena pretvorba prava korištenja u pravo vlasništva i činjenice pravnog sljedništva iza Općine Dugo Selo. Tužitelj tvrdi da je izvanknjižni suvlasnik zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] sa suvlasničkim dijelom veličine 1/3. Općina Dugo Selo u čiju korist je bilo upisano pravo korištenja na prijašnjoj zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] je stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 33/1992) prestala postojati te je njezino područje pripojeno Općini Grada Zagreba. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 30.12.1992. (NN 90/1992) osnovane su Općina Dugo Selo, Općina Rugvica-tužitelj i Općina Brckovljani. Odredbom čl. 87. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/1992) propisano je da općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzimaju nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica. Odredbom čl. 87. st. 2. navedenog Zakona propisano je da sporove koji mogu nastati u provedbi stavka 1. ovog članka rješavaju sporazumno jedinice lokalne samouprave, a da u slučaju izostanka sporazumnog rješenja odluku donosi arbitraža koju imenuje Vlada Republike Hrvatske. Dana 28.11.1997. Vlada Republike Hrvatske, Komisija za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, donijela je Djelomičnu odluku u postupku preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivše Općine Dugo Selo kojom je utvrđeno da su pravni sljednici Općine Dugo Selo tužitelj, tuženik te Općina Brckovljani. Obzirom da predmetna nekretnina nikada nije bila u prostornom obuhvatu Općine Dugo Selo niti se ista nalazi u današnjim prostornim granicama tužitelja, tuženika i Općine Brckovljani, to je sljedništvom iza Općine Dugo Selo ista pripala svakome od sljednika u 1/3 dijela. Tužitelj je kao jedan od pravnih sljednika Općine Dugo Selo za čiju je korist bilo upisano pravo korištenja na prijašnjoj zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] stekao pravo vlasništva na idealnom dijelu veličine 1/3 navedene nekretnine od koje je nastala današnja zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka. Stoga smatra da kao izvanknjižni suvlasnik zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] (danas zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina]) čija veličina suvlasničkog dijela iznosi 1/3 ima pravo biti upisan u zemljišne knjige kao suvlasnik predmetne nekretnine u 1/3 dijela. Poziva se na čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (nastavno: ZV) kojim je propisano da se vlasništvo može steći na temelju na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, čl. 130. st. 1. ZV-a kojim je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi te čl. 46. st. 1. ZV-a kojim je propisano da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. Stoga predlaže da sud utvrdi da je tužitelj suvlasnik u 1/3 dijela predmetne nekretnine i naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu upis prava vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2 za korist tužitelja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu prigovara visini i osnovanosti tužbenog zahtjeva, ne spori da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] površine 304.692 m2, da je bilo upisano vlasništvo prednika tuženika SO Dugo Selo ali spori da tužitelj ima bilo kakvo pravo na nekretnini. Naime, tuženik je stekao vlasništvo nekretnine na temelju zakona obzirom da je čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 90/1992, dalje-ZP) formirana između ostalih i Općina Dugo Selo. Odredbom čl. 87. st. 1. ZL-a predviđeno je da će općine, gradovi i županije utemeljene ZP-om preuzeti imovinu dosadašnjih općina čiji su sljednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica. S obzirom da je Općina Dugo Selo nedvojbeno sljednik dosadašnje SO Dugo Selo, ona je bila ovlaštena preuzeti imovinu čiji je vlasnik bila dosadašnja jedinica pa tako i predmetnu nekretninu. Sukladno čl. 360. st. 1. ZV- a, pravo upravljanja odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu, koje je na nekretnini nedvojbeno bilo upisano u korist SO Dugo Selo, postaje pravo vlasništva one osobe koja je nastala pretvorbom dosadašnjeg nositelja tog prava. S obzirom da je upravo Općina Dugo Selo ta koja je nastala pretvorbom dotadašnje SO Dugo Selo, razvidno je da je time Općina Dugo Selo stekla vlasništvo nad predmetnom nekretninom. Odredbom čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 10/97) Općina Dugo Selo stekla je status i naziv Grad Dugo Selo što je trenutni identitet tuženika, čime je pravno sljedništvo od SO Dugo Selo do tuženika u odnosu na nekretninu kompletirano. Slijedom navedenog tuženik je nad predmetnom nekretninom izvorno imao pravo upravljanja i korištenja koje je pravo sukladno citiranim odredbama ZV-a i ZL-a pretvoreno u pravo vlasništva tuženika pa se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona koje je izvorno (originarno) stjecanje. Tuženik je imao i izvanknjižno vlasništvo sve dok nije zakonito upisano u zemljišnim knjigama. Tuženikovo stjecanje nekretnine utvrđeno je pravomoćnim sudskim odlukama. Odlukom Županijskog suda u Splitu od 4.5.2020. usvojena je žalba ovdje tuženika i naloženo brisanje protuzakonitog upisa vlasništva Republike Hrvatske, čime je utvrđeno pravo vlasništva SO Dugo Selo nad predmetnom nekretninom. Iako je na temelju ovog rješenja upisano pravo vlasništva SO Dugo Selo, žalbu je podnio tuženik te mu je u postupku priznato svojstvo protustranke, čime je drugostupanjski sud očigledno prepoznao predmetno sljedništvo.Pravomoćnom odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu naloženo je brisanje društvenog vlasništva SO Dugo Selo te upis tuženikovog prava vlasništva na temelju odredbe čl. 360. ZV- a. Tužiteljevo pravo, čak i da je postojalo, prestalo je uslijed tuženikovog stjecanja, a čak i kada bi tužitelj u ovom predmetu mogao dokazati da je imao izvanknjižno pravo vlasništva nad dijelom nekretnine, a što ne može, to ne bi imalo utjecaja na rezultat ovog postupka jer bi mu takvo pravo zbog tuženikovog stjecanja ionako prestalo sukladno čl. 171. ZV-a. Ističe prigovor promašene aktivne legitimacije, osporava navod tužitelja da je zajedno sa tuženikom i općinom Brckovljani pravni slijednik iza SO Dugo Selo, budući da u Odluci Vlade RH od 28.11.1997. na koju se pozvao tužitelj nigdje nije navedeno da su Općine „pravni sljednici“ SO Dugo Selo niti da bi sva neraspoređena imovina SO Dugo Selo trebala pripasti u suvlasništvo Općina. Odluka pitanje vlasništva neraspoređene imovine rješava na način da ukoliko Odlukom nisu obuhvaćene neke nekretnine bivše Općine Dugo Selo iste pripadaju u vlasništvo one jedinice lokalne samouprave na čijem se teritoriju nalaze. Prema tome, s obzirom da predmetna nekretnina nije na teritoriju tužitelja, tužitelj na temelju Odluke nema nikakvo neposredno pravo na nekretnini niti pravni interes za vođenje predmetne parnice. Što se tiče pravnog sljedništva SO Dugo Selo, temeljem čl. 1. Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (Narodne novine br. 33/1992) utvrđeno je da SO Dugo Selo prestaje postojati te se njeno područje spaja s područjem Grada Zagreba a ZL-om je utvrđeno da novoosnovane općine preuzimaju imovinu općina (do tada u sklopu Grada Zagreba) čiji su sljednik. Iz navedenog nigdje ne proizlazi da bi tužitelj po bilo kojoj osnovi bio sljednik SO Dugo Selo pa su stoga svi tužiteljevi navodi po ovom pitanju promašeni i bez pravne osnove.

3. Tužitelj u daljnjem tijeku postupka u bitnom navodi da su tužitelj, tuženik i Općina Brckovljani postigli Sporazum o preuzimanju imovine, prava i obveza Općine Dugo Selo a Odluku o preuzimanju nekretnina Općine Dugo Selo (koja je prestala postojati pripajanjem Gradu Zagrebu) donijela je Vlada RH 28.11.1997. na način da je sva imovina navedena u Odluci raspodijeljena između tužitelja, tuženika i Općine Brckovljani, čime su svo troje utvrđeni kao pravni slijednici, što uostalom proizlazi iz nagodbe koju su sklopili tuženik sa FF, TF i GF dana 18.1.2019. Predmetna nekretnina nikada se nije nalazila na području tužitelja, tuženika niti općine Brckovljani već na području grada Zagreba, pa je svo troje mogla pripasti svakom u dijelu. Na predmetnoj nekretnini bilo je upisano pravo korištenja Općine Dugo Selo pa su svo troje kao pravni slijednici iza Općine Dugo Selo stekli i pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini svaki u 1/3 dijela. Stekli su pravo vlasništva izvorno stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zareb (N/N br. 33/1992) kojim je Općina Dugo Selo prestala postojati. Osporava da bi tuženikovo pravo vlasništva bilo utvrđeno sudskim odlukama jer nije utvrđeno da je tuženik isključivi vlasnik nit je ispitivana činjenica pravnog sljedništva iza Općine Dugo Selo. Tužitelj je izvanknjižni suvlasnik u 1/3 dijela predmetne nekretnine koje je pravo vlasništva stekao kao pravni slijednik iza Općine Dugo Selo pretvorbom prava korištenja. Poziva se na zapisnik sa ročišta u predmetu ovog suda P-895/2023 između općine Brckovljani i tuženika u odnosu na utvrđenje suvlasništva na predmetnoj nekretnini u kojem je postupku načelnik općine Brckovljani iskazao da su za podjelu imovine SO Dugo Selo vezani sporazumi iz 1995. i 1997. da su općina Brckovljani, Grad Dugo Selo i Općina Rugvica suvlasnici pravnih osoba koje zajednički financiraju i na odluku Upravnog suda u Zagrebu Usl-205/23 od 9.4.2024. iz koje proizlazi da su sukladno Zakonu o područjima županije, gradova i općina u Rh osnovane općine Dugo Selo, Brckovljani i Rugvica, iste su pravni slijednici Grada Zagreba te su solidarno odgovorne za obveze koje su Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb kao obveze bivše Općine Dugo Selo, postale obveze Općine Grada Zagreba. Dostavlja Sporazum o preuzimanju međusobnih prava i obveza i podjeli troškova međusobnih usluga u 1995. godini sklopljen od 2.1.1995. između Općine Brckovljani, tužitelja i tuženika, kojim su uredili podjelu prava, obveza i troškova pojedinih djelatnosti i ustanova pokrenutih i osnovanih od strane SO Dugo Selo a kako nisu postigli sporazum o preuzimanju nekretnina to je donesena predmetna Djelomična Odluka Vlade RH iz 1997.

4. Tuženik u daljnjem tijeku postupka u bitnom navodi da su u njegovu korist donesene tri presude koje dostavlja u spis, a radi se o ukupno četiri postupka (uključujući i ovaj) koja vode tužitelj i Općina Brckovljani protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva i radi isplate. Osporava navode tužitelja vezano uz univerzalno sljedništvo tužitelja, niti da bi to bio temeljem Odluke Vlade RH iz 1997. niti Nagodbe od 18.12.2019. Osim toga, smatra da je tužitelj prekludiran sa tužbenim zahtjevom u odnosu na predmetnu nekretninu jer sukladno čl. 87. ZL-a nije preuzeo nekretninu u roku od 6 mjeseci od konstituiranja predstavničkog tijela a niti je to učinio do 31.3.1994. (sukladno izmjenama ZL- a). Osporava dostavljen od strane tužitelja zapisnik sa ročišta u drugom predmetu pred ovim sudom smatrajući da isti nema pravu snagu a što se tiče dostavljene presude Upravnog suda u Zagrebu isti se odnosi na valjanost upravnog akta, te se tiču nagodbe u odnosu na nekretninu kč. Br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s utvrđenom singularnom sukcesijom samo u odnosu na obveze bivše Općine Dugo Selo. Ostaje i nadalje kod svih istaknutih navoda i prigovora vezanih uz izvorno stjecanje tuženikovog vlasništva, nepostojanja sljedništva i teritorijalnog načela u odnosu na tužitelja, promašene pasivne legitimacije, prekluzije tužiteljevog zahtjeva.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom pisanu dokumentaciju u spisu te je saslušao zz tužitelja na okolnost sljedništva iza SO Dugo Selo i podjela prava i obveza a nije saslušao primjenom načela ekonomičnosti postupka zz tuženika koji je dao pisanu izjavu 4.2.2025. (list 506 spisa) da nema saznanja o navedenim okolnostima na koje je predložen da se sasluša, tim više što je isti stranka u postupku. Sud je odbio da se saslušaj zz stranaka na okolnost sklapanja nagodbe od 18. prosinca 2019. kao nepotreban i irelevantan dokazni prijedlog.

6. Sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

7. Predmet spora je utvrđenje suvlasništva tužitelja u 1/3 nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta komuna, pašnjak, površine 304692 m2 te nalaganje zemljišnoknjižnom odjelu upisa prava vlasništva na suvlasničkom dijelu u 1/3 predmetne nekretnine za korist tužitelja.

8. Stranke su u tijeku postupka učinile nespornim da se predmetna nekretnina nalazi na području grada Zagreba, dakle da se ne nalazi na području niti jedne od stranaka, kao i da je tuženik grad Dugo Selo upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine, da je predmetna čestica zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] nastala od prijašnje čestice zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina], otpisima i pripisima katastarskih čestica, u odnosu na koju je bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja samoupravne općine Dugo Selo (dalje SO Dugo Selo).

9. Sporno je da li je tužitelj pravni slijednik iza SO Dugo Selo zajedno sa tuženikom i Općinom Brckovljani, da li je stekao predmetnu nekretninu u 1/3 temeljem zakona, dali je izvanknjižni vlasnik u 1/3.

10. Tuženik osporava da bi tužitelj bio suvlasnik već da je stekao vlasništvo nad predmetnom nekretninom izvorno temeljem zakona, ističe prigovor promašene aktivne legitimacije i prigovor prekluzije prava na podnošenje tužbe.

11. Uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu (list 14- 17 spisa) Sud je utvrdio da se tuženik uknjižio kao vlasnik 6. listopada 2020. temeljem članka 360., 362. i 364. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb, Zakona o Gradu Zagrebu, Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i Uvjerenja Gradskog ureda Grada Zagreb za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 30. kolovoza 2010. uz istovremeno uknjiženo brisanje društvenog vlasništva i prava korištenja upisanog za korist SO Dugo Selo.

12. Čl. 360. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N/N br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012 i 152/2014, dalje: ZV) propisano je da pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije. Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije (st. 2.). Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju na sva stvarna prava (st. 3.). Za upise prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja u zemljišnim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet će se da su upisi prava vlasništva (st. 4.).

13. Čl. 362. ZV-a propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 1.). Smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 2). Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 3.). Što je u stavku 1. do 3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu (st. 4.).

14. Čl. 114. ZV-a propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

15. U odnosu na pravno sljedništvo Općine Dugo Selo:

16. Stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (Narodne novine 33/1992), u čl. 1. st. 2. ranija Općina Dugo Selo (SO Dugo Selo) prestala je postojati te je njezino područje pripojeno općini Grada Zagreba.

17. Stranke Općina Rugvica (tužitelj) i Grad Dugo Selo (tuženik), kao i Općina Brckovljani osnovane su Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 30.12.1992. (Narodne novine 90/1992).

18. Odredbom čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 10/97) Općina Dugo Selo stekla je status i naziv Grad Dugo Selo, što je trenutno identitet tuženika.

19. Odredbom čl. 87. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/1992) propisano je da općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzimaju nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica. Odredbom čl. 87. st. 2. navedenog Zakona propisano je da sporove koji mogu nastati u provedbi stavka 1. ovog članka rješavaju sporazumno jedinice lokalne samouprave, a da u slučaju izostanka sporazumnog rješenja odluku donosi arbitraža koju imenuje Vlada Republike Hrvatske.

20. Međutim, nigdje se ne navodi da novoosnovane općine, gradovi i županije postaju suvlasnici nekretnina dosadašnjih općina pa tako i Općine Dugo Selo, već da ako se nisu sporazumno drugačije dogovorile, odluku donosi arbitraža koju imenuje Vlada Republike Hrvatske.

21. Kako se Općina Rugvica (tužitelj) i Grad Dugo Selo (tuženik) i Općina Brckovljani nisu sporazumjeli, to je donesena Djelomična odluke Vlade Republike Hrvatske od 28. studenog 1997. (list 358-365 spisa) kojom je utvrđeno koje nekretnine sačinjavaju neraspoređenu imovinu bivše općine Dugo Selo i koje nekretnine preuzima koja općina a ukoliko nisu odlukom obuhvaćene neke nekretnine bivše općine Dugo Selo iste pripadaju u vlasništvo one jedince lokalne samouprave na čije se teritoriju nalaze.

22. Navedena Odluka ne obuhvaća predmetnu nekretninu ali niti bi temeljem iste tužitelj bio u 1/3 dijela suvlasnik predmetne nekretnine kao pravni sljednik bivše Općine Dugo Selo već proizlazi suglasnost primjene teritorijalnog principa. Konkretno predmetna nekretnina ne nalazi se na području niti tužitelja niti tuženika već Grada Zagreba pa niti navedena Odluku može biti temelj stjecanja prava suvlasništva od strane tužitelja.

23. Tužitelj nije dokazao da je pravni sljednik bivše Općine Dugo Selo niti temeljem Nagodbe od 18. prosinca 2019. (list 387-390 spisa) koja je sklopljena između tuženika s jedne strane te FF, TF i GF s druge strane, u postupku radi utvrđivanja naknade za deposedirano zemljište kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se radi o pravnom aktu (nagodbi) čiji se pravni učinci protežu samo na njegove ugovorne strane te se odnosi na sasvim drugu nekretninu, a ne na nekretninu za koju se ovdje vodi ovaj postupak. Također nije dokazao pravno sljedništvo niti temeljem Sporazuma o preuzimanju međusobnih prava i obveza i podjeli troškova međusobnih usluga u 1995. godini (498-502 spisa) sklopljen između Općina Rugvica (tužitelj) i Grad Dugo Selo (tuženik) i Općina Brckovljani dana od 2. siječnja 1995. a koji se ne odnosi na predmetnu nekretninu već na uređenje preuzimanja prava i obveza i podjelu troškova međusobnih usluga, dakle nema govora o podjeli nekretnina ranije SO Dugo Selo. Navedeno ne dokazuje niti presuda Upravnog suda u Zagrebu Usl- 205/2023 od 9. travnja 2024. (list 400-406 spisa) iz koje je razvidno kako se ne odnosi na predmetnu nekretninu već na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Isto tako niti temeljem iskaza zz tužitelja-načelnika [adresa], UF u tijeku ovog postupka, ne proizlazi da bi tužitelj bio pravni sljednik bivše općine Dugo Selo, koji tvrdi da je tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine temeljem Djelomične odluke Vlade Republike Hrvatske od 28. studenog 1997. i Sporazuma o preuzimanju međusobnih prava i obveza i podjeli troškova međusobnih usluga u 1995. godini.

25. Slijedom navedenog tužitelj na kome je teret dokazivanja da je pravni slijednik iza bivše općine Dugo Selo i da kao pravni slijednik ima pravo biti upisan kao suvlasnik u 1/3 u odnosu na predmetnu nekretninu, prema ocjeni suda nije dokazao navedeno pa je osnovan prigovor promašene aktivne legitimacije. Tijekom dokaznog postupka utvrđeno je kako za predmetnu nekretninu stranke nisu nikada uredile njezin pravni status, odnosno da ista nije obuhvaćena ni Sporazumom iz 1995. godine ni Djelomičnom odlukom iz 1997. godine.

26. Što se tiče odluke Županijskog suda u Splitu Gž Zk-496/2018 od 4. svibnja 2020. (list 18- 21 spisa) razvidno je da je Republika Hrvatska odbijena sa upisom prava vlasništva u odnosu na prijašnju zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] i naložena je uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja te je rješenjem od 9. rujna 2020. ponovno uknjiženo društveno vlasništvo s pravnom korištenja SO Dugo Selo (list 22-24 spisa). Dakle, niti navedene odluke ne dokazuju pravno sljedništvo tužitelja u odnosu na SO Dugo Selo.

27. Iz povijesnog zk. izvatka za predmetnu nekretninu i rješenja Z-43739/2020/2 od 7. listopada 2020. (list 26-27 spisa) razvidno je da se tuženik uknjižio kao vlasnik temeljem čl. 360. ZV-a kao osoba koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava korištenja SO Dugo Selo, te temeljem Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb, Zakona o Gradu Zagrebu, Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i Uvjerenja Gradskog ureda Grada Zagreb za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 30. kolovoza 2010. (iz presude P-895/2023 proizlazi da navedeno Uvjerenje Grada Zagreba od 30.08.2010. odnosi se na to da se zemljište označeno kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odgovara zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina]) na dan 16.10.1990. i 23.07.1991. nalazilo unutar građevinskog područja naselja Resnik).

28. Slijedom navedenog tužitelj nije dokazao da je izvanknjižni suvlasnik predmetne nekretnine u 1/3 dijela koje je pravo vlasništva stekao kao pravni slijednik iza Općine Dugo Selo pretvorbom prava korištenja kako to sam tvrdi. Tužitelj nije dokazao da bi stekao suvlasništvo temeljem Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (N/N br. 33/1992) niti bilo kojeg drugog zakona, sudske odluke odnosno odluke druge nadležne vlasti u smislu čl. 114. ZV-a pa je stoga ocijenjen tužbeni zahtjev neosnovanim i odlučeno je kao u točki I. izreke.

29. Prigovor prekluzije iako nije od utjecaja obzirom da tužitelj nije dokazao suvlasništvo, nije osnovan. Naime, tuženik se poziva na članak 87. ZL-a koji se odnosi na preuzimanje nekretnina dosadašnjih općina dok se konkretno radi o tužbi na utvrđenja prava (su)vlasništva, pa navedena odredba nije od utjecaja, tim više što je tuženik upisao svoje pravo vlasništva tek 2020.

30. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu, to mu je sukladno čl. 154. st. 1., čl. 155. i 164. ZPP-a, Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa) uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 1.125.030,00 EUR i vrijednost boda od 2,00 EUR, kao potreban priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 13.416,29 EUR koliko je i tražio (Tbr. 8/1 Tarife), zastupanja na ročištima dana 14. siječnja 2025. i 21. veljače 2025. u iznosu od po 13.416,29 EUR koliko je i tražio (Tbr. 9/1 Tarife), sastava podnesaka od 3. siječnja 2025. i 12. veljače 2025. u iznosu od po 13.416,29 EUR koliko je i tražio (Tbr. 8/1 Tarife), što sve uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) iznosi ukupno 83.851,81 EUR, kako je odlučeno u točki II. izreke.

U Zagrebu, 20. ožujka 2025.

Sudac:

Sanda Jeromela

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dostave pisanog otpravka odnosno od dana objave ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi ovom sudu a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. tužitelju po odvj. uz nalog o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 663,61 EUR

2. tuženiku po odvj.

3. pisarnica – kal. 60 dana