Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Osijeku

    Osijek, Europska avenija 7

    Poslovni broj: Gž-969/2023-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Melite Novoselac, kao predsjednika vijeća, Jelene Bušić, kao suca izvjestitelja i Svjetlane Tolj, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NL pok. N, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa Maja Antić Tucak odvjetnica u Šibeniku, Stjepana Radića 71, protiv I. tuženika ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. tuženika BL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], III. tuženika UL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], IV. tuženika SL rođena NL, [adresa], V. tuženika JL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], VI. tuženika Tehnoart d.o.o., OIB 34058512681, [adresa], koga zastupa prokurist Zoran Bezić, OIB 22520011796, Zagreb, Čakovečka ulica 23, VII. tuženika EL pok. N, [adresa], VIII. tuženika ZL, [adresa], IX. tuženika ČL, [adresa], X. tuženika RL, [adresa], XI. tuženika ĐL, [katastarska općina], [adresa], XII. tuženika PL, [adresa], XIII. tuženika NLF, [adresa], XIV. tuženika LL, [adresa], XV. tuženika HL, Centar za rehabilitaciju Dobrote- Vulinovići 52, Bratiškovci, XVI. tuženika TL pok. N, [adresa], radi utvrđenja, rješavajući žalbu VI. tuženika Tehnoart d.o.o. Zagreb protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-953/2022 od 16. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 20. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Žalba VI. tuženika Tehnoart d.o.o. Zagreb odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-953/2022 od 16. siječnja 2023. u pobijanom dijelu točke I. izreke kojom je utvrđeno da je tužitelj stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva i to dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] prikazanog na Geodetskom snimku 1. mag. ing. geodezije FL od 25. veljače 2019. likom omeđenog točkama „A-B-C-D-E-F-G-A“ površine 496 m2 kao i u točki II. izreke u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    "I. Utvrđuje se da je tužitelj DL, OIB [osobni identifikacijski broj], u K. O. [katastarska općina] stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva posebnih fizičkih dijelova nekretnina prikazanih na Geodetskim snimcima označenih brojevima 1, 3, 4 i 5 mag. ing. geodezije FL svi s nadnevcima 25. veljače 2019. godine (u daljnjem tekstu: snimci), koji geodetski snimci su sastavni dio ove presude, to baš dijela čest. zem. [katastarska čestica] prikazanog na snimku 1 likom omeđenog točkama „A-B-C-D-E-F-G-A“, površine 496,00 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] prikazanog na snimku 3 likom omeđenog točkama „L-M-O-M“, površine 49,00 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] prikazanog na snimku 3 likom omeđenog točkama „M-N-O-M“, površine 34,00 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] prikazanog na snimku 4 likom omeđenog točkama „O-P-R-SW-O“, površine 42,00 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] prikazanog na snimku 5 likom omeđenog točkama „T-U-V-Z-T“, površine 101,00 m2.

    II. Nalaže se tuženiku ad.6 Tehnoart d.o.o. Zagreb, OIB 34058512681, platiti tužitelju NL, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak od 2.210,71 euro (dvije tisuće dvjesto deset eura i 71/100 euro centa), rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe."

    2. Protiv navedene presude i to u dijelu točke I. izreke kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja na odnosu dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog na snimku 1 mag. ing. geodezije FL omeđenog točkama „A-B-C-D-E-F-G-A“ površine 496 m2 kao i u točki II. izreke u cijelosti, pravovremenu žalbu izjavio je VI. tuženik Tehnoart d.o.o. (dalje u tekstu: žalitelj) i to sadržajno zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP). U žalbi sadržajno ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP-a. Predlaže da se presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu, postupak koji joj je prethodio i žalbene navode žalitelja utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

    6. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, u pobijanom dijelu presuda suda prvog stupnja je jasna i razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama i stoga se može ispitati zbog čega je neosnovan žalbeni razlog postojanja bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 . toč. 11. ZPP-a.

    7. Također, neosnovano u žalbi žalitelj sadržajno ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, a koja povreda se po žalitelju sastoji u tome što nakon određivanja prekida postupka 2020. nije primio više nikakvo pismeno niti je imao saznanja da je ovaj postupak nastavljen nakon određivanja prekida.

    7.1. Naime, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je rješenjem poslovni broj P- 813/2019 od 9. lipnja 2020. utvrđen prekid postupka u odnosu na VIII. tuženicu OL, a potom da je rješenjem posl. br. P-1320/21 od 2. lipnja 2021. i nastavljen postupak koji je bio prekinut zbog smrti VIII. tuženice OL, da je isto rješenje uredno dostavljeno svim strankama u postupku pa tako i žalitelju za što postoji uredna potvrda o primitku.

    7.2. Također i sva ostala pismena i pozivi u postupku žalitelju su uredno dostavljani tako da neosnovano u žalbi ističe da mu je zbog tako počinjene bitne povrede onemogućeno raspravljanje u postupku.

    8. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno te je na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja da je stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva u odnosu na točno određeni fizički dio nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] na kojoj je između ostalih u vrijeme podnošenja tužbe bio upisan i žalitelj kao suvlasnik, otklanjajući pri tome kao neosnovan istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije žalitelja.

    9. Predmet postupka je zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike da se utvrdi da je stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva posebnih fizičkih dijelova nekretnina prikazanih na Geodetskim snimcima označenih brojevima 1, 3, 4 i 5 mag. ing. geodezije FL i to između ostalih i na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] omeđenog točkama „A-B-C-D-E-F-G-A“ površine 496 m2 u odnosu na koju česticu je žalitelj u vrijeme podnošenja tužbe bio upisan kao suvlasnik s ostalim tuženicima i to u 1857/3898 dijela.

    10. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude u odnosu na sporni fizički dio k. č. br. [katastarska čestica] utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:

    - da su tuženici samo formalno upisani kao suvlasnici na k. č. br. [katastarska čestica], a da je na terenu i to po vještaku mjerniku identificirani točno određeni fizički dio iste nekretnine koji se nalazi u posjedu tužitelja i to na način da je i fizički odijeljen od susjednih nekretnina, odnosno da tužitelj uživa površnu od 496,00 m2 iste nekretnine;

    - da upisani suvlasnici, osim žalitelja nisu osporavali tužitelju vlasništvo istog dijela koje je tužitelj stekao zaključenim Ugovorima o doživotnom uzdržavanju sa svojim roditelja od 13. rujna 1993., 30. siječnja 1995. i 14. veljače 1995. a njegovi roditelji izvršenom diobom sa prednicima tuženika;

    - da je žalitelj, iako formalno upisan kao suvlasnik na istoj nekretnini u 1857/3989 dijela, zapravo nikada nije kupio suvlasnički dio cijele nekretnine već također vlasništvo određenog fizičkog dijela iste nekretnine od prodavatelja koji su također označeni kao tuženici u ovom postupku i koji su isto potvrdili;

    - da je u postupku saslušanjem određenih tuženika i svjedoka utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovnom listu broj 25 k. o. [katastarska općina] na imenu oca V. tuženika VL u površini od 3.287 m2 a iz razloga jer je prilikom sređivanja zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] AL upisan kao samovlasnik iste čestice iako to nikada nije bio, da je nakon smrti AL vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] stekla njegova supruga ML, a nakon njene smrti, ovdje V. tuženik ŠL i IX. tuženik ČL te IV. tužena CL i ranije umrla ĆL koji su potom razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da se točno znalo kome što pripada što od k. č. br. [katastarska čestica], ali to samo od dijela koji je bio u stvarnom vlasništvu njihovog prednika AL, ali da unatoč tome taj njihov sporazum nije proveden u zemljišnim knjigama već je k. č. br. [katastarska čestica] opet upisana na četiri jednaka dijela;

    -da je žalitelj zaključenim kupoprodajnim ugovorima također od prodavatelja zapravo stekao točno određeni fizički dio predmetne nekretnine ali da je upis proveden bez parcelacije stvarno kupljene površine već je prikazan kao određeni suvlasnički udio u odnosu na cijelu nekretninu, te da dio koji je tužitelj kupio nema nikakvih preklapanja sa fizičkim dijelom nekretnine na koji tužitelj polaže prava u ovom postupku;

    - da je žalitelj tijekom trajanja postupka svoj suvlasnički udio na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ustupio trećoj osobi Marepromo-Kornati j.d.o.o. kupoprodajnim ugovorom zaključenim 16. listopada 2020.

    11. Slijedom svega naprijed navedenog, sud prvog stupnja zaključuje da je tužitelj na temelju čl. 114. i 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12. i 152/14., 81/15. i 94/17. u daljnjem tekstu: ZV), a u svakom slučaju posjedovanje utuženih dijelova nekretnine kroz zakonom propisao vrijeme od 20 godina sukladno čl. 159. st. 3. ZV-a, računajući i vrijeme posjedovanja njegovih prednika i to bar od 1993. stekao pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva točno fizički određenog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    11.1. Pri tome ocjenjuje neosnovanim istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije od strane žalitelja zbog činjenice što on više nije suvlasnik predmetne nekretnine, pozivajući se pri tome na pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-56/19-10 od 21. listopada 2019.

    12. Ovakvu odluku suda prvog stupnja kao pravilnu i zakonitu prihvaća i ovaj sud.

    13. Žalitelj svoju žalbu u odnosu na pobijani dio presude temelji prije svega na činjenici da je tijekom trajanja postupka i to 2020. svoj suvlasnički udio na k. č. br. [katastarska čestica] prodao trećoj osobi i da stoga više nije upisan u zemljišne knjige, zbog čega smatra da je prema čl. 195. st. 1. i 2. ZPP-a sud prvog stupnja u odnosu na njega morao donijeti odbijajuću odluku s obzirom da je za presuđenje odlučno stanje stvari koje postoji u vrijeme zaključenja glavne rasprave, te u tome vidi i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

    13.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima žalitelja, sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijane odluke imao je na umu činjenicu da je tijekom trajanja postupka žalitelj otuđio svoj suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini, ali je pri tome pravilno zaključio kako isto nije od utjecaja na pasivnu legitimaciju žalitelja u ovom postupku.

    13.2. Naime, pri tome se pravilno sud prvog stupnja u pogledu učinaka otuđenja stvari o kojoj teče parnica pozvao na zauzeto pravno shvaćanje na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019. broj Su-IV-56/19-10 prema kojemu kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuje se odredba iz čl. 162. st 4. ZV-a, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. ZPP- a isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev-453/2023-2 od 6. veljače 2024.)

    13.3. Kako je u ovom konkretnom slučaju žalitelj svoj suvlasnički udio otuđio trećoj osobi, zbog čega bi tužitelj bio onemogućen u ostvarivanju svojih prava, potrebno je primijeniti naprijed navedeno pravno shvaćanje prema kojem je za donošenje odluke mjerodavno stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe.

    13.4. Kako je u vrijeme podnošenja tužbe žalitelj bio suvlasnik iste nekretnine, pravilno je sud prvog stupnja zaključio kako promjena zemljišnoknjižnog stanja tijekom postupka nije od utjecaja na donošenje meritorne odluke u odnosu na žalitelja.

    14. Iz svih naprijed navedenih razloga, neosnovan je i žalbeni navod žalitelja da je tijekom 2021. došlo i do druge promjene vlasništva u odnosu na nekretninu koja je predmet postupka i to na način da je umjesto IL kao suvlasnice u 100/3898 dijela upisana KL koja uopće nije obuhvaćena kao tužena u ovom postupku.

    15. Neosnovano u žalbi žalitelj ističe da on nikada nije bio u nikakvom poslovnom ili pravnom odnosu sa tužiteljem iz kojega bi proizlazio pravni temelj za stjecanja prava vlasništva točno određenog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom da je sud prvog stupnja na temelju provedenih dokaza i tako utvrđenih činjenica utvrdio da su svi upisani suvlasnici u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] samo formalno upisani kao suvlasnici, ali da je zapravo svaki od suvlasnika vlasnik točno određenog fizičkog dijela iste nekretnine.

    15.1. Na temelju utvrđenih činjenica u postupku, sud prvog stupnja je pravilno ocijenio da je tužitelj tijekom postupka dokazao neprekinuti slijed stjecanja pravnih temeljem prava vlasništva u smislu odredbe čl. 114. i 115. ZV-a, odnosno da su prednici tužitelja pravo vlasništva na tako fizički određenom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] stekli izvršenom diobom sa prednicima ostalih suvlasnika, dok je tužitelj zaključenjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sa svojim roditeljima stekao pravni osnov (titulus) za stjecanje prava vlasništva.

    16. Stoga neosnovano žalitelj ponovno u žalbi upire na odredbu čl. 36. ZV-a odnosno da bi tužitelj svoje pravo trebao isticati samo u odnosu na ostale uknjižene suvlasnike k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    17. Vlasništvo je definirano kao stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (čl. 30. ZV), dok je suvlasništvo definirano kao vlasništvo više osoba na nekoj stvari tako da svakoj osobi pripada dio tog vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari (čl. 36. st. 1. ZV-a).

    18. Kako iz provedenih dokaza u postupka pa i iz navoda samog žalitelja u odgovoru na tužbu proizlazi da je on kupio točno određeni fizički dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ali da na terenu isto još nije fizički podijeljeno jer nije proveden potpuni postupak parcelacije, to proizlazi da tužitelj nije mogao na drugačiji način postaviti tužbeni zahtjev već je zbog upisa u zemljišne knjige morao tužbom obuhvatiti sve upisane suvlasnike.

    19. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22. i 126/22. - u daljnjem tekstu: Tarifa) u vrijeme donošenja odluke o troškovima

    20. Slijedom navedenog valjalo je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

    21. U preostalom nepobijanom dijelu točke I. izreke (u odnosu na fizički određeni dio k. č. br. [katastarska čestica]) odluka suda prvog stupnja ostaje neizmijenjena.

    Osijek, 20. ožujka 2025.

    Predsjednik vijeća

    Melita Novoselac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.