REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-803/2024-19

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice ALB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Antoniu Šalovu odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 20. veljače 2025.g. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zz tuženika, dana 20. ožujka 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram Republike Hrvatske da je tužiteljica ALB, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to baš onog dijela koji je u Vještvu VJ-106/2024 stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing. geod. datuma izrade Split, 10.12.2024. označen slovima A-B-C-D-A površine 515 m2 za cijelo, koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude, pa se tužiteljica ovlašćuje da temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini koja će nastati tim prijavnim listom na svoje ime i vlasništvo za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena Republike Hrvatske za cijelo.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici trošak ovog spora u iznosu od 2.255,53 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (20. ožujka 2025.), pa do isplate, dok je za više traženo parnični trošak tužiteljice odbijen.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi koja je podnesena dana 1. ožujka 2024. godine navodi da je stvarna vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] nekretnine za cijelo, a vlasništvo da je stekla darovanjem od svoje bake AL pok. ML, a koja je pak istu nasljedila od svog oca UL pok. A.

1.1. Na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi se da je kao vlasnik upisana Republika Hrvatska za cijelo, a u katastarskom operatu na navedenoj nekretnini da je upisan prednik tužiteljice UL za ½ djela i BL za ½ dijela.

1.2. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo je da je predmetna nekretnina evidentirana od osnutka katastarskog operata 1953.g.u posjedovnom listu br. 121 na ime UL pok. A, a potom prelaskom na elektronski način vođenja kat. operata 1996. u posjedovni list br. 964 upisuje se BL za ½ dijela i UL za ½ dijela, u kojem posjedovnom listu se nalazi i danas.

1.3. Nadalje, tužiteljica navodi kako je vlasnica predmetne nekretnine za cijelo, a vlasništvo iste da je stekla darovanjem od svoje bake KL pok. ML, koja da je pak istu nasljedila od svog oca ĐL koji je rođen 1919.g. – umro 1996.g. (upisani posjednik od osnutka kat. operata) kojeg su temeljem rješenja o nasljeđivanju O-95/96 nasljedili ĐL ŽL pok. ML, CL ž. M rođ. ĐL, HL rođ. ĐL uz ustup nasljednika ĐL DL ž. ML, KL, ZL, RL i ĆL, a kasnijom diobom u obitelji predmetna nekretnina pripala je OL.

1.4. Iz povijesnog vlasničkog lista da je razvidno da se predmetnom nekretninom nesmetano raspolagalo, te se ista prenosila iz koljena na koljeno.

1.5. Tužiteljica nadalje navodi kako je ista u zadnjem mirnom faktičnom posjedu predmetne nekretnine osobno i preko svojih prednika preko 150 godina, te da ju iskorištava sukladno njenoj gospodarskoj namjeni, te da je nitko nikada nije ometao u istom, kao ni njene prednike, a da je podnijela ovu tužbu radi usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem.

1.6. Tužitelj je podneskom od 4.ožujka 2024.g. uredio tužbeni zahtjev na način da je dodao točku 2. tužbenog zahtjeva koja se odnosi na troškove postupka.

2. Tužena je dana 25. ožujka 2024. godine, podnijela odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. U odgovoru na tužbu se navodi da kako uz tužbu nisu priloženi dokazi kojim bi tužiteljica dokazala aktivnu legitimaciju, odnosno kojim bi se potvrdili navodi tužiteljice na okolnost da bi ista bila pravna sljednica AL, te da bi predmetnu nekretninu stekla darovanjem od iste.

2.1. Nadalje, navodi se kako je iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. UL pok.A (pradjeda tužiteljice) posl.br. O-95/96 od 27. prosinca 1996.god. razvidno da predmetna nekretnina nije navedena niti kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, a TL nije jedina nasljedica imenovanog, te štoviše, svoj nasljedički dio TL, jednako kao i sestre joj DL, ZL, RL i ĆL, ustupila je bratu ŽL koji je naslijedio oca UL za 6/8 dijela te sestre HL i CL za po 1/8 dijela svaka.

2 .3. Nadalje navodi kako tužiteljica nije dokazala da bi njezina baka TL bila isključiva nasljednica iza svog oca UL u odnosu na predmetnu nekretninu koja bi s obzirom da nije navedena u rješenju o nasljeđivanju, očito predstavljala izvanknjižno vlasništvo imenovanoga, te da je pregledom povijesti promjena za čest. zem. [katastarska čestica] doista razvidno da je ista od osnutka upisana kao posjed UL pok. A, međutim, od 1996.god. kao suposjednik, za ½ dijela da je upisan BL.

2.4. Nadalje, u odgovoru na tužbu navodi se da je pregledom povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka (br.446) razvidno da je na čest. zem. [katastarska čestica]. zk. tijelo, 1931.godine evidentirana agrarna prijava IL i družine pa da bi svakako trebalo utvrditi tko je upisani BL u odnosu na podnositelje agrarne prijave kao i u odnosu na tužiteljicu /njezine pravne prednike i je li isti na koncu polaže pravo na predmetnu nekretninu.

3. Tužitelj se podneskom od 29. travnja 2024. godine očitovao na odgovor na tužbu u kojem navodi kako tužena u odgovoru na tužbu samo paušalno navodi da tužitelj ničim nije dokazao da bi stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, dok ista ne prilaže niti jedan dokaz da bi bila u vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine a kojim dokazima bi pobila navode tužitelja. Tužitelj drži da je priloženim ispravama dokazao pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine, te da će isto dokazati i očevidom na licu mjesta te saslušanjem predloženih svjedoka. Na navode tužene kako prednica tužiteljice NL ne bi bila isključila nasljednica iza svog oca UL te čak štoviše da je ista svoj nasljednički dio ustupila bratu ŽL, tužiteljica ističe da je upravo kao svjedok predložen ŽL pok. ML koji će potvrditi diobu u obitelji.

3.1. Nadalje, što se pak tiče upisa u katastarskom operatu na ime SL za ½ dijela, tužitelja navodi da je isti vlasnik susjedne nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te nema nikakve veze s predmetnom nekretninom, a što da je vidljivo i iz dostavljenog posjedovnog lista 964 od 27.07.2009. u kojem je razvidan upis na č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime prednika tužiteljice ĐL. A za ½ dijela i upravo SL. LL za ½ dijela, dok je ĐL ML držao u posjedu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a BL č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo. BL da je danas pokojni, a susjedna nekretnina č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dalje je otuđena, a danas da se na istoj nalazi i kuća u vlasništvu trećih osoba, a koja nekretnina je jasno odvojena od predmetne nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te osobe prezimena BL ne polažu nikakva prava na predmetnoj nekretnini.

4. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spisu i to: zk izvadak za ZU 446 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 964 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] KLASA: 930-04/23-05/165, URBROJ: 541-28-02-07/11-23-2 od 9. svibnja 2023.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. UL pok. A pod posl.br. O-95/96 od dana 27. prosinca 1996.g., posjedovni list br. 964 za k. o. [katastarska općina] (stanje podataka na dan 27.07.2009.), kopija katastarskog plana za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] KLASA: 935- 06/08-01/175, URBROJ: 541-23-3-10/4-08-2 od 29.01.2008.g., povijesni zk izvadak, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 11. listopada 2024.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića VJ- 106/2024 od 10. prosinca 2024.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedokina LL, ŠL, ČL, ŽL i tužiteljice na ročištu održanom dana 20. veljače 2025.g.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva relanog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je naime podneskom od dana 17. prosinca 2024. godine nakon dostavljenog vještva uredila tužbeni zahtjev na realni dio predmetne nekretnine.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica tijekom ovog postupka istaknula dosjelost, nasljeđivanje, diobu i darovanje kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine.

8. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

9. U postupku je valjalo utvrditi je li tužiteljica dosjelošću preko svojih pravnih prednika, a potom nasljeđivanjem, diobom i darovanjem ispunila prepostavke stjecanja prava vlasništva.

10. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora na koje navedeno tijelo nije odgovorilo, te nakon što među istima u predviđenim rokovima nije postignut dogovor oko mirnog rješenja spora, ovaj sud smatra da je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 81/07, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) pa je valjalo o zahtjevu meritorno odlučiti.

11. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora u tom pogledu zatražena je stručna pomoć sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Daria Blaževića, koji je određen kao sudski vještak, na što stranke nisu imale primjedbi.

12. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Daria Blaževića od dana 10. prosinca 2024.g., proizlazi da pokazana predmetna nekretnina u postupku očevida, a koja je opisana na zapisniku s lica mjesta u postupku očevida prikazana je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom A-B-C-D-A, ispunjenim crvenom točkastom šrafurom, ukupne površine 515 m², a ista po katastarskom i zemljišnoknjižno stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

12.2. Nadalje, neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je predmetna nekretnina sa svih strana pmeđena starim kamenim suhozidom, osim sa sjeverne strane, jer se sa sjeverne strane nalazi cesta sa koje se pristupa na predmetnu nekretninu. Ista je u naravi maslinik sa 5 stabala starih maslina.

12.3. Kako nije bilo primjedbi stranaka na vještvo, sud u potpunosti prihvaća kao stručan i argumentiran navedeni nalaz i mišljenje kao dokaz predmetne identifikacije nekretnine.

13. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

14. U svom iskazu svjedok VL rođen 1944. godine djed tužiteljice, navodi da je ova nekretnina pripadala UL, a to da je otac njegove supruge pok. JL rođ. UL. Kada je bila ostavina iza pok. UL da se njegova supruga odrekla svog dijela u korist U, odnosno sina od UL, a on da je rekao da će ako triba uvijek dati svojoj sestri neki komad zemlje. Inače on da je tako i odlučio i htio dati predmetni komad zemlje njemu i njegovoj supruzi, međutim da njegova supruga i on da to nisu htjeli, nego da je odlučeno da će ta zemlja pripasti unuci EL (tužiteljici). Roditelji od PL da su FL i GL, a to da je njegova kćer. Na upit suda je li ima ikakvih saznanja tko bi bio pravni prednik UL, svjedok navodi da ne zna tako daleko. Inače da mu je poznato i da je viđao UL da radi na ovoj zemlji jer da je i sam dolazio kao zet i pomagao mu, Inače, da je bilo nekoliko maslina, a u ono prošlo vrijeme da se sijao bob, žito, pšenica, a masline da su i dan danas, koje bere U, njegov šura. Koliko da zna ova parcela da je oduvijek bila omeđena suhozidovima, odnosno sa tri strane je omeđena suhozidom, samo jedan dio nije omeđen. Nadalje navodi da nije nitko nikada osporavao posjed nekretnine Nadalje, navodi da kada se pročulo da je to U darovao svojoj sestri njegovoj supruzi, da bi ga ljudi znali pitati hoće li to prodati, ali da je njegova supruga to darovala svojoj unuci tužiteljici.

15. U svom iskazu svjedokinja ŠL (baka od tužiteljice je njena zaova) navodi da se cijeli taj predio zove ˝Gorač˝. Navodi da su njen pok. svekar UL i pokojna svekrva B (Neda) Karabatić tu parcelu kupili od jednog mještanina iz sela. Ona da se inače u familiju udala 1975.g., a da zna da su oni još i prije kupili i već prije koristili nekretninu, a misli da su kupili nekretninu od AČ, ali da nije u to potpuno sigurna, a ta saznanja da crpi iz priče u obitelji. Njen svekar i svekrva da su sijali bob, da su bile 2-3 masline, i poznato joj je da su oni to obrađivali, a zna da su tu gonili ovce na ispašu. Inače da i kuća u kojoj su oni živjeli nije toliko daleko. Nekretnina da je omeđena suhozidovima, a njoj da je poznato da nije bilo nikad nikakvih sporova u vezi ove nekretnine, niti da bi netko treći tvrdio da je to njegovo, a isto tako da nitko iz obitelji AČ nije tvrdio da je to njegovo. Na upit pun. tužitelja tko su nasljednici iza UL, svjedokinja iskazuje da su nasljednici njen muž ŽL, 4 sestre da su se odmah odrekle i pok. svekrva, a dvije sestre koje se nisu pojavile na ostavinskoj da su dale punomoć i navele da se odriču svega u korist brata. ŽL da je to naknadno darovao MČ, oni da su se tako sve i dogovorili, a to da je svakako bilo nakon smrti pok. UL. Na poseban upit suda kako je to stekla tužiteljica ALB od AL, svjedokinja iskazuje da je to njena baka TL darovala njoj kao svojoj unuci. Navodi da nije bilo nikakvih sporova prije i sada vezano za zemlju. Na upit zz tužene a obzirom da su u posjedovnom listu upisani BL i UL svaki za ½ dijela, je li istoj poznato da bi bila prodana cijela polovica ili pak jedna polovica te parcele, svjedokinja navodi da su bila dva brata, jedan da je bio BL, a drugi je bio ML, a čini joj se da je prodana polovica od ML, a BL da bi ostao u svojoj polovici i misli da su njihove polovice ograđene suhozidom.

16. U svom iskazu svjedokinja GL majka tužiteljice navodi da je njen dida UL je kupovao dosta zemlje i da misli da je između ostalih kupio i predmetnu nekretninu, a kada je sud pita od koga bi to kupio, ista nema o tome nekih posebnih saznanja. Njena baka da se zvala DL i oni da su imali puno djece 8 ili 9, misli da su čak neka djeca i umrla. Od sinova da je imala pok. K i ujka U, a od kćeri su bile HL, Đ, Ž, CL, ZL, JL (njena mama). Koliko je njoj poznato sve su se sestre iza smrti pok. dida odrekle u korist ujca U, a zna da je bio dogovor da će on sa vremenom svakoj sestri nešto dati, a zna da je njena majka uvijek govorila da kad dobije nešto od brata da će to dati svojoj unuci, koja da je njena kćerka iz prvog braka. Tako da je predmetnu nekretninu njena majka to i dobila od svoga brata U i oni da su oduvijek bili u dobrim obiteljskim odnosima i to nikad nije bilo upitno, a njena majka da je tu nekretninu darovala svojoj unuci, njenoj kćerki UČ, kao što da je i obećala. Inače da to nije bilo u nikakvoj pisanoj formi, već da je to bilo usmeno, ali to da se znalo, nije bilo nikakvih prijepora u tom pogledu. Na predmetnoj nekretnini sijale su se biži, masline i zna da je dida uvijek imao motike preko leđa, da je radio, obrađivao, zna da su imali kokoši, ovce i magare koje da su oni vodili na ispašu. Parcela da je omeđena suhozidovima. Nije nikada bilo nikakvih sporova, da bi netko tvrdio da je to njegovo, niti u pogledu vlasništvu pa tako ni po pitanju korištenja ove nekretnine.

17. U svom iskazu svjedok ŽL u srodstvu s tužiteljicom (baka od tužiteljice mu je sestra) navodi da nekoć davno prije predmetna nekretnina je bila od dva brata SL i ML. Nakon smrti njihovog oca oni da su podijelili ovu parcelu, i to ne samo ovu, već i druge parcele, a točno predmetna nekretnina koja je predmet ovog postupka da je pripala AČ i njegovo ujak BČ da je kupio njegovoj materi DL kada se udala za UL, njegovog oca, odnosno svojoj sestri za dio. Iza DL i UL osim njega da je bilo još djece, pok. sina K, i bile su kćerke pok. NL, ĆL, RL, CL, C. Navodi da su se sestre, a i majka se odrekli u njegovu korist svih nekretnina, a da je bio i dogovor da on svojim sestrama iz ove imovine svakoj od njih da nešto, a on da je tako i učinio, svakoj od njih da je nešto dao, pa da je tako svojoj sestri NL darovao predmetnu nekretninu, a ona to kasnije je darovala svojoj unuci MLB. Na toj nekretnini DL i ML da su sadili bob, žito, da ima 2-3 masline, oni da su to sve radili i obrađivali, a zna da nekretnina ima okolo suhozidove, a isto tako da nitko nikada nije dolazio, tvrdio da je to njegova zemlja, niti da je itko iz ove obitelji AČ tvrdio da bi to bilo njihovo.

18. U svom iskazu tužiteljica navodi da su se oni uvijek u obitelji šalili da su nju odgojili baka i dida VL i TL, jer da je praktički i živjela s njima, a najstarije šta se sjeća svog ujca U, a zapravo njegovo pravo ime da je ŽL, a to je upravo svjedok koji se i saslušavao, tako da su raniji svjedoci već sve rekli kako je to bilo, odnosno način na koji je nekretnina stečena od obitelji AČ. Navodi da joj je poznato sve ovo što je njen ujac U govorio, odnosno da je njegov ujac od obitelji AČ kupio ovu nekretninu svojoj sestri za u dotu kada se udavala za UL i na taj način da je ta nekretnina stečena u obitelji UL. Pokojni UL i njegova supruga DL da su imali više djece ŽL ([adresa]), imali su i sestre NL, H, ĆL, CL, i poznato joj je iz priče u obitelji da su se one skupa sa DL odrekle sve te zemlje u korist svoga brata U, odnosno ŽL, ali dano je obećanje u obitelji da će njima U prepustiti svakoj od njih nekakav komad zemlje, pa da se to upravo i dogodilo, tako da ova predmetna nekretnina je pripala njenoj baki NL, a koja da je potom tu nekretnina odlučila darovati njoj, jer da kao što je na početku rekla, oni da su nju praktički odgojili, a to darovanje da nije bilo u nikakvoj pisanoj formi, već da je to bilo usmeno i u tom pogledu nikad nije bilo nikakvih prijepora u obitelji, kako su se njeni roditelji rano rastavili ona da je tako nekako svoj rani život proživjela s njima, i baka da je već odavno rekla da će upravo to njoj darovati. Inače da na ovoj parceli sada imaju još 2-3 masline, ujac to da pobere, a ona kad bi bila gore uvijek bi znali prošetati i obići te nekretnine, a zna iz priče u obitelji da su se tu nekad davno sijale određene kulture. Poznato joj je da nije nikad bilo nikakvih sporova, prijepora i da nitko drugi nije tvrdio da je to njegovo, kako u pogledu vlasništva tako i u pogledu korištenja nekretnine.

19. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu proizlazi kako je na istoj upisana Republika Hrvatska za cijelo.

20. U katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 964 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], „Gorčina“ da su upisani BL iz [adresa] za ½ i UL za ½ dijela. Nekretnina ima upisanu površinu od 1050, upisane kulture pašnjak.

21. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] KLASA: 930-04/23-05/165, URBROJ: 541-28-02-07/11-23-2 od 9. svibnja 2023.g., proizlazi da je predmetna nekretnina evidentirana od osnutka katastarskog operata 1953.g.u posjedovnom listu br. 121 na ime UL pok. A, a potom prelaskom na elektronski način vođenja kat. operata 1996. u posjedovni list br. 964 upisuje se BL za ½ dijela i UL za ½ dijela, u kojem posjedovnom listu se nalazi i danas.

22. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O- 95/96 iza pok. UL pok. A iz [adresa] koji se rodio 1919. godine i umro 1996.g. proizlazi da su njegovi nasljednici ŽL pok. ML, CL, HL, sve temeljem zakona i ustupom nasljednika KČ, ĐČ, ZL, RL i ĆL.

23. Iz povijesnog zk izvatka za predmetnu nekretninu (list 11- 37 spisa) proizlazi da je predmetna nekretnina bila upisana u list A 47 zemljišnoknjižno biće kao vrtal i pašnjak, da je pod brojem Z- 131/03 proveden prijavni list Državne geodetske uprave iz kolovoza 2000. godine kojim se mijenja površina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetnog dijela nekretnine od strane tužiteljice i njezinih prednika, a potvrđene su i činjenice predmetne diobe u obitelji kao i usmenog darovanja. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali.

25. Iskazi tužiteljice i svjedoka ukazuju se vjerodostojni i suglasni u dijelu kada se navodi da je nekretnina nekoć pripadala dvojici braće SL i ML, koji da su se podijelili i da je predmetna nekretnina upravo pripala ML, a sud posebice cijeni iskaz svjedoka ŽL pok. ML kada još detaljnije i iscrpnije navodi da je upravo njegov ujak BČ kupio predmetnu nekretninu njegovoj majci DL (kao miraz) kada se udavala za UL i potvrđuje da je upravo predmetna nekretnina u ostavinskom postupku pripala njemu jer su se ostali nasljednici odrekli svi u njegovu korist, međutim on da je po svom obećanju od ranije dao svojoj sestri NL upravo predmetnu nekretninu, a ona da je istu darovala svojoj unuci koju je praktički kako i sama tužiteljica navodi odgojila.

26. Sud dakle poklanja povjerenje iskazima tužiteljice i saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima. Posebice je njihovim iskazima potvrđen kontinuitet posjeda predmeta spora još od pretprošlog stoljeća do danas. Po stavu suda su se svakako ispunili zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću obzirom da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da su predmetnu nekretninu posjedovali još obitelj SL (u posjedovnom listu upisan je BL), a nakon diobe unutar obitelji BL, da je predmetna nekretnina kao miraz (dota) kupoprodajom stečena u obitelj UL, da su je kao takvu posjedovali prednici tužiteljice prabaka i pradjeda B (DL) i UL (koji je uz SL upisan u posjedovnom listu), a čiji posjed se nastavio na univerzalne sljednike obitelji UL, a njihovom međusobnom podijelom na ŽL pok. ML (zvani U) sve kako to proizlazi i iz rješenja o nasljeđivanju br. O- 95/96 iza pok. UL, a koji je tu predmetnu nekretninu po svom obećanju ustupio svojoj sestri NL (baki tužiteljice) i koja je to darovala svojoj unuci što su potvrdili svi svjedoci. Iz njihovih iskaza spominje se da je nekretnina nekoć bila kultivirana kulturama (sijao se bob, žito, posađene su masline), a masline se i danas obrađuju i ubiru, te je cijela nekretnina osim sa ulazne strane od ceste omeđena suhozidom, tako da su njene granice jasne i materijalizirane.

27. Što se tiče stjecanja prava vlasništva tužiteljice i njezinih pravnih prednika temeljem instituta dosjelosti, valja kazati da je u odnosu na navedeno trebalo utvrditi ispunjenje prepostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a).

28. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, 30 godina prema OGZ-u. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa 30 na 20 godina.

29. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

30. Nadalje prema st. 4. čl. 159. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

31. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

32. Kod činjenice da su predmetne nekretnine prednici tužiteljice držali u vlasničkom posjedu svakako više od 100 godina, da su nekretninu obrađivali i na istoj ubirali plodove, da je posjed tužiteljice i njezinih prednika vidljivo omeđen suhozidovima, a što je vidljivo i iz nalaza sudskog vještaka geodeta, kao dokaza koji je prihvatio i ovaj sud, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužiteljice sud smatra kako je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se kod prednika tužiteljice ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

33. U konkretnom slučaju ispunjenja je prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužiteljica kao sada jedina posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduju njezina, jednako kao što su to ranije smatrali i prednici tužiteljice. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

34. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužiteljica i njezini prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina svakako dulje od 100 godina, da su prednici tužiteljice posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine na način kako je utvrđeno u postupku, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

35. Dodatno se napominje da je Republika Hrvatska kao članica Europske unije i Vijeća Europe dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97,6/99,14/02,13/03, 9/05,1/06 i 2/10, dalja u tekstu Konvencija) i njezinih protokola kao i pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog vijeća suda za ljudska prava.

36. Odlučne činjenice u smislu zauzetih pravnih stajališta u spomenutoj recentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava predstavljaju utvrđenja o neprekinutom posjedu određene kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i posjed prije 8. studenog 1991. godine (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava: da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe čl. 388.st.4. ZV-a, ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999., kao i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu treće osobe (nacionaliziranim, konfisciranim i sl.) obzirom na stečena subjektivna građanska prava.

37. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, zaključio da je tužiteljica dosjelošću osobno i putem pravnih prednika stekla pravo vlasništva označenog realnog dijela nekretnine.

38. Budući da sud tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

39. Također za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.

40. Tužiteljici koja je bila zastupana po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) sljedeći trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po 100 bodova, za sastav tužbe (Tbr.7) po 100 bodova, zastupanje na ročištima od dana 27.06.2024., 11.10.2024., 20.02.2024. sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), za sastav podneska od 4.03.2024., 29.04.2024., 17.12.2024., sve po 100 bodova što daje ukupno 800 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 1.600,00 EUR, uz troškove vještačenja od 549,35 EUR, daje iznos od 2.149,35 EUR, a kad se doda iznos za popisanu pristojbu tužbu 53,09 EUR i pristojbu presude 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 2.255,53 EUR, koliko je dosuđeno tužiteljici.

41. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podneska od 30.07.2024. jer su tim podneskom navedeni svjedoci koje je tužiteljica mogla navesti na ročištu ili u tužbi, te nije priznat pristup za objavu presude obzirom da punomoćnik na istu nije pristupio.

42. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužiteljice Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- zz tuženika ODO Split

- u spis