REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Kaštel Sućurcu

Poslovni broj: Pp-15544/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Elde Višić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv pravne osobe „MAKRO d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa] (nastavno prvookrivljenik), te protiv odgovorne osobe ĐG (nastavno drugookrivljenik), zbog prekršaja iz čl. 228. i čl. 229. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), po javnoj i glavnoj raspravi održanoj 20. ožujka 2025. godine u odsutnosti stranaka, postupajući po optuženju Državnog inspektorata RH – Područnog ureda Split – Službe za nadzor radnih odnosa (nastavno ovlašteni tužitelj) Klasa: 116-02/22-01/205 Urbroj: 443-02-03-10/4-22-6 od 31. listopada 2022. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 - nastavno PZ-a), dana 20. ožujka 2025,

p r e s u d i o  j e

PRVOOKRIVLJENIK „MAKRO d.o.o.“ sa sjedištem u [adresa] ([adresa]) – [adresa], MBS: 060125665, OIB: 53696769296, prekršajno sankcioniran,

DRUGOOKRIVLJENIK ĐG, sin Đ i Ž, rođen **.**.1961. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa] – [adresa], državljanin RH-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenik, oženjen, otac troje djece, pismen, sa završenom SSS, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nesankcioniran,

I

primjenom čl. 179. i čl. 183. PZ-a,

k r i v i  s u

zbog toga, što je inspekcijskim nadzorom izvršenim dana 20.01.2022.god. u prodajnom mjestu u Kaštel Štafiliću, Cesta Franje Tuđmana 1148., koji posluje u satavu društva MAKRO d.o.o. za trgovinu, građevinarstvo, inženjering, usluge na području prometa, prijevoz i turizam, [adresa]., te uvidom u radno pravnu dokumentaciju društva dana 24.01.2022.god. u uredu inspektora rada u Splitu, Mike Tripala 6. Utvrđeno, da su u društvu radili radnici: …

1. ŽG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., na poslovima prodavač-voditelj

2. SG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., na poslovima prodavača

3. ZG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], na poslovima prodavač

Okrivljeni su počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu, kojim je propisano da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, i to početak i završetak rada, a sve sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br.73/2017), odnosno

- okrivljeni nisu u evidenciji o radnom vremenu radnika, na propisan način sukladno članku 8., stavku 1..

točki 6. Pravilnika o sadržaju i načinu vodenja evidencije o radnicima (NN br.73/2017), uredno evidentirali ukupno dnevno radno vrijeme, i to radnica:

- SG je dana 26.11.2021.god. radila dnevno 8 sati dnevno, u radnom vremenu od 08,00 sati do 16,00 sati, a poslodavac je u evidenciji o radnom vremenu radnice, neuredno evidentirao da je imenovana tog dana radila 5 sati dnevno,

- ZG je dana 26.11.2021.god. radila 8 sati dnevno, u radnom vremenu, od 08,00 sati do 16,00 sati, a poslodavac je u evidenciji o radnom vremenu radnice, neuredno evidentirao da je imenovana tog dana radila 5 sati dnevno,

- ŽG je dana 26.11.2021.god. radila 8 sati u radnom vremenu od 08,00 sati do 16,00 sati, a poslodavac je u evidenciji o radnom vremenu radnice, neuredno evidentirao da je imenovana radnica tog dana 7 sati dnevno, odnosno poslodavac u evidenciji o radnom vremenu radnica, a koja mora sadržavati točne podatke o radnom vremenu radnika, nije uredno evidentirao ukupan broj dnevno ostvarenih sati rada imenovanih radnica, čime je počinjen prekršaj iz čl.5. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19), kažnjiv po čl.229. st. 1. 1.1. i st.2. toga Zakona. dokaz: zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 20.01.2022.god, te evidencija o radnom vremenu za radnice SG, ZG, ŽG za studeni 2021.god.

čime je, dana 26.11.2021.god. u odnosu na radnice ŠG, ZG i ŽG počinjen prekršaj iz čl.5. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19), kažnjiv po čl.229. st.1. t. 1. i st.2., toga Zakona,

dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba, odnosno drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu vodili evidenciju o radnicima i o radnom vremenu, ili je nisu vodili na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada nisu dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5. Zakona o radu),

čime je prvookrivljenik počinio prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 1. Zakona o radu, a drugookrivljenik prekršaj iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 1. istog zakona, pa se, temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu čl. 37. PZ-a,

o s u đ u j u

…

posebno prvookrivljenik:

NA NOVČANU KAZNU U IZNOSU OD 4.500,00 € (četritisućepetsto eura).

posebno drugookrivljenik:

NA NOVČANU KAZNU U IZNOSU OD 450,00 € (četiristopedeset eura).

Okrivljenici su izrečene im novčane kazne dužni uplatiti na Državni proračuna RH u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke (prema priloženim uplatnicama), jer će se u suprotnom postupiti sukladno čl. 34. PZ-a.

Sukladno čl. 152. st. 3. PZ-a, okrivljenici se upozoravaju da će se izrečena kazna smatrati u cijelosti uplaćenom, ukoliko u ostavljenom roku (prema priloženim uplatnicama) uplate dvije trećine izrečene novčane kazne.

Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toč. 3., te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenici su na ime troškova prekršajnog postupka dužni, u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke, uplatiti na Državni proračun RH (prema priloženim uplatnicama), paušalni iznos od po 40,00 € (četrdeset eura) svaki, sve uz prijetnju ovrhe.

II

Primjenom čl. 179. i čl. 181. PZ-a,

protiv okrivljenika se,

o d b i j a o p t u ž b a,

da bi počinili prekršaj iz čl.12.st.3. Zakona o radu, vezan za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kojim je propisano da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, odnosno, poslodavac bi s radnicom ŽG sklopio pisani ugovor na odredno vrijeme sa početkom rada. od 16.10.2017.god., te bi imenovana radnica kod poslodavca radila neprekinuto duže od tri godine temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno imenovana bi tek dana 01.12.2020.god. s poslodavcem sklopila pisani ugovor o radu na neodređeno vrijeme, iz čega je razvidno kako bi imenovana radnica radila temeljem ugovora o radu na opređeno vrijeme neprekinuto duže od tri godine, što je protivno čl. 12.st.3.Zakona o radu, čime je počinjen prekršaj kažnjiv po čl.228. st. 1.1.1. i st.2. toga Zakona.

dokaz: prijava na HZMO za ŽG od dana 16.10.2017.god. - promjena prijave na HZMO za ŽG od dana 30.12.2020.god. - ugovor o radu od dana 01.12.2020.god, za radnicu ŽG

čime je, dana 01.12.2020.god. počinjen prekršaj iz čl. 12.st.2. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19), kažnjiv po čl.228.st. 1. 1.1. i st.2. toga Zakona.

pa da bi time prvookrivljenik počinio prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 1. Zakona o radu, a drugookrivljenik prekršaj iz čl. 228. st. 2. u svezi sa st. 1. toč. 1. istog zakona. …

Obrazloženje

1) Ovlašteni tužitelj je 07. veljače 2022. godine podnio ovom sudu citirani optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude. Predloženo je sankcioniranje po zakonu.

2) Predmet je početno dužila sudska savjetnica Jelena Šarić, da bi na koncu spis bio presigniran uredujućem sucu.

3) Povodom pravodobnog i dopuštenog prigovora okrivljenika, koji nije bio podnesen isključivo zbog izrečene prekršajnopravne sankcije, sud je pobijani prekršajni nalog stavio izvan snage i 22. svibnja 2024. godine proveo glavnu raspravu.

4) Po ispitivanju optužnog prijedloga, sud je zakazao i održao glavnu raspravu 03. prosinca 2018. godine. Tom prilikom, od okrivljenika je uzeta obrana, te je izvršen uvid u dokumentaciju spisa.

5) Provedenom provjerom, utvrđeno je da se okrivljenici vode u prekršajnoj evidenciji.

Drugookrivljenik potvrđuje da je direktor prvookrivljenika.

Ne osporava svoj status odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Ne osporava rezultat inspekcijskog nadzora, kao ni odgovornost u formalnom smislu. Kada je u pitanju predmetno prodajno mjesto, objektivno, okolnosti poslovanja su bile specifične, tako da do propusta nije došlo zbog namjere da se uposlenicima nanese bilo kakva šteta.

Propusti su uvijek mogući u poslovanju. Krivo mu je što je do ovih propusta došlo i trudit će se da se slično ne ponovi.

6) Po ovako provedenom postupku, sud je ocijenio stanje stvari dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju.

7) Drugookrivljenik je završno, kako u svoje ime, tako i u ime prvookrivljenika, prepustio odluku sudu.

8) Predmetne odredbe članka 229. Zakona o radu, glase:

„(1) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.“

9) Obrana okrivljenika sukladna je rezultatima prethodnog postupka.

10) Kako sud nije našao da okrivljenici priznanjem žele postići bilo kakvu nedopuštenu svrhu, ocijenio je stanje stvari dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju i bez posebnog dokazivanja priznatih činjenica. ...

11) Naime, okrivljenici ne osporavaju rezultate inspekcijskog nadzora. Ne osporavaju propust u svom poslovanju, te izričito, jasno i nedvosmisleno priznaju odgovornost za počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret.

12) Nesporno je da je drugookrivljenik u vrijeme počinjenja predmetnih prekršaja, bio direktor prvookrivljenika.

13) Dakle, nesporne su sve odlučne činjenice.

14) Stoga su se u postupanju okrivljenika, izvan svake sumnje, stekla sva zakonska obilježja prekršaja, činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude.

15) Šire okolnosti slučaja, na koji se pozivaju okrivljenici, čega su i sami svjesni, ne ispričavaju ih od protupravnosti, odgovornosti, odnosno kažnjivosti, već isključivo mogu predstavljati olakotne okolnosti.

16) Odgovornost prvookrivljenika proizlazi iz utvrđene odgovornosti drugookrivljenika, kao odgovorne osobe.

17) Budući je nesporno da su se u djelovanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja prekršaja iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, sud ih je, kao prekršajno odgovorne, za počinjenje navedenog prekršaja proglasio krivim, te im je, temeljem citiranih zakonskih odredbi, izrekao novčanu kaznu znatno ublaženu ispod propisanog posebnog minimuma, pa tako prvookrivljeniku u iznosu od 4.500,00 €, a drugookrivljeniku u iznosu od 450,00 €.

18) Pri odmjeravanju kazne sud je, sukladno čl. 36. PZ-a, imao u vidu stupanj krivnje okrivljenika, opasnost djela i svrhu kažnjavanja.

19) Pri tom, sud je našao kako postoje posebno izražene olakotne okolnosti, te da se svrha kažnjavanja može postići blažom novčanom kaznom od propisane, pa je u konkretnom slučaju primijenio čl. 37. PZ-a.

20) Sud je posebno uzeo u obzir činjenicu što okrivljenici nisu osporavali stanje evidentirano inspekcijskim nadzorom. Pokazali su se izuzetno korektnim. Nisu se upustili u odugovlačenje postupka, već su nedvosmisleno priznali odgovornost i iskazali kajanje za evidentirane propuste.

21) Prihvaćeni su navodi okrivljenika, za koje drže da im idu u prilog i umanjuju odgovornost.

22) Iako su okrivljenici do sada sankcionirani, imalo se u vidu da u zadnje tri godine nisu sankcioniran za prekršaje normirane Zakonom o radu.

23) Posebno se imao u vidu protok vremena od učina.

24) Prihvaćeno je, kao uvjerljivo, drugookrivljenikovo očitovanje kod uzimanja osobnih podataka, glede osobne i obiteljske situacije, te imovnog stanja. ...

25) Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a predstavlja paušalnu svotu, odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje postupka, te status prvookrivljenika i imovne prilike drugookrivljenika.

26) Kada je u pitanju p prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, sud je našao da bi od 11. prosinca 2021. godine, kada da bi bio počinjeni citirani prekršaj, proteklo vrijeme apsolutne zastare prekršajnog progona.

27) Stoga je, temeljem čl. 181. st. 1. t. 5. PZ-a, u svezi s čl. 13. st. 2. istog zakona, odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

U Kaštel Sućurcu, dana 20. ožujka 2025.

ZAPISNIČARKA:

SUDAC:

Elda Višić, v.r.

Dražen Kapisoda, v.r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik:

Elda Višić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude, sukladno čl. 194. st. 2. PZ-a, žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana po primitku iste, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse.

Ukoliko okrivljenici podnesu žalbu i povodom iste bude potvrđena njihova odgovornost, osim troškova prvostupanjskog postupka, naplatit će im se, sukladno čl. 138. st. 3. PZ-a, i paušalni trošak žalbenog postupka.

DOSTAVITI:

- okrivljenicima

- ovlaštenom tužitelju

- spis