REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] F 5

Poslovni broj: Us I-95/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. FD, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Matija Šikić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić j.t.d., Čakovec, Ruđera Boškovića 33, i 2. TD, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik GD, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić j.t.d., Čakovec, Ruđera Boškovića 33, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, (OIB 33706439962), Rijeka, Blaža Polića 2, radi uklanjanja, 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/847, URBROJ: 443-02-03-22-23-5 od 6. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev 1.-tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

III. Odbija se zahtjev 2.-tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/847, URBROJ: 443-02-03-22-23- 5 od 6. prosinca 2023. tužiteljima je kao vlasnicima naloženo da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja uklone sljedeće građevine:

1) prizemnu građevinu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 8,36 x 5,85 m, visine cca. 2,97 m, koja je izgrađena kao sklop sastavljen od:

a) tipske predgotovljene montažne građevine tlocrtnih dim. 5,80 x 5,00 m, visine cca 2,57 m, postavljenu na betonski plato, ugrađenu u zidove jugozapadnog zidanog dijela građevine i spojenu olukom do plastičnog spremnika za kišnicu,

b) jugozapadnog zidanog dijela građevine tlocrtnih dimenzija cca 5,00 x 2,06 m, visine cca 2,57m, od "siporeks" blokova, jednostrešnog kroviša pokrivenog profiliiranim limom, te

c) betonskog platoa tlocrtnih dim. cca 8,36 x 5,85 m, visine cca 40 cm, 2) prizemnu građevinu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 4,10 x 2,10 m, visine cca. 2,20 m, obloženu kamenom oblogom, jednostrešnog krova, te

3) metalnu konstrukciju nadstrešnice, bez pokrova, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 4,00 x 3,20 m, maksimalne visine cca. 2,00 m,

sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Pinezići (t. 1.), uz ostala popratna upozorenja i utvrđenja (t. 2.-7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u sadržajno istovjetnim tužbama (spojenima radi zajedničkog raspravljanja rješenjem posl.br. Us I- 95/2024-2 od 31. siječnja 2024.) i kasnijem tijeku spora (na održanom ročištu za raspravu) ističu da nikada nisu zaprimili zahtjev tuženika za dostavu očitovanja datiran s 4. listopada 2023., te da im prije donošenja pobijanog rješenja nije omogućeno očitovanje i saslušanje, pa da je pobijano rješenje preuranjeno. Navode da iz pobijanog rješenja nije razvidno kako je utvrđeno da tužitelji imaju svojstvo stranke u ovome postupku, budući je tuženik utvrdio samo da su tužitelji vlasnici nekretnine, no nije utvrdio tko je investitor i vlasnik spornih građevina. Nastavno ističu da građevina opisana pod točkom 1. 2) izreke pobijanog rješenja predstavlja građevinu isključivo poljoprivredne namjene, koju da je na temelju propisa Grada Krka u vrijeme izgradnje bilo dopušteno izgraditi, dok objekt opisan pod točkom 1. 3) izreke pobijanog rješenja ne predstavlja građevinu. Zaključno ističu da je u tijeku postupak radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju. Tužbenim zahtjevom tužitelji predlažu da Sud poništi pobijano rješenje tuženika te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora (zasebno) 1.-tužitelju i 2.-tužiteljici.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, ističući da je prije donošenja pobijanog rješenja i 1. -tužitelju i 2.-tužiteljici izvršena osobna dostava zapisnika radi očitovanja, koji su isti zaprimili 12. listopada 2023. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 20. veljače 2025., u prisutnosti opunomoćenika 1.-tužitelja i zamjenika opunomoćenika 2.-tužiteljice, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (grafološko vještačenje, pribava spisa postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju), smatrajući da se činjenice koje su pravno relevantne za odluku u ovome sporu mogu utvrditi na razini izvjesnosti iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu.

7. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 26. rujna 2023. na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu 1.-tužitelja i 2.- tužiteljice, proveo inspekcijski nadzor građenja, te utvrdio da se na istoj nalaze građevine opisane u izreci pobijanog rješenja, za koje nije izdan akt za gradnju. O navedenome su 1.-tužitelj i 2.-tužiteljica (kao vlasnici) obaviješteni dopisom od 4. listopada 2023. (uz koji je dostavljen i citirani zapisnik), kojim je od istih zatraženo očitovanje, a koji im je prema dostavnicama koje prileže spisu dostavljen 12. listopada 2023.

9. Nadalje iz spisa upravnog postupka proizlazi da tužitelji nisu dostavili očitovanje, te je po proteku roka na temelju opisanog utvrđenog činjeničnog stanja donijeto pobijano rješenje.

10. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji, važećeg u vrijeme donošenja pobijanog rješenja („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

11. Člankom 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

12. Prema čl. 3. st. 1. t. 33. Zakona o gradnji, ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine, i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine.

13. Prema čl. 3. st. 1. t. 38. Zakona o gradnji, zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari.

14. Člankom 106. Zakona o gradnji propisano je da se građenju može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom.

15. U bitnome jednake odredbe sadržavao je i ranije važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13, 153/13, 153/13, 153/13, 78/15).

16. Sukladno čl. 103. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23), kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

17. Sukladno čl. 106. st. 4. Zakona o Državnom inspektoratu, ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

18. Sukladno čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

19. Ovaj sud, na temelju analize spisu priloženih dokaza, i to fotografija predmetne gradnje, konstatacija navedenih u zapisniku o inspekcijskom pregledu, te relevantnih naprijed citiranih odredaba Zakona o gradnji, a vodeći računa i o odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, smatra pravilnim utvrđenje tuženika kako se u konkretnom slučaju radi o građevinama, i to građevinama u smislu čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji odnosno zgradama iz čl. 3. st. 1. t. 38. tog zakona. Naime, a kako to proizlazi iz citirane dokumentacije, a osobito fotografija sačinjenih prilikom nadzora, prije postave (montaže) predmetne građevine izvedeni su građevinski radovi, na način da je teren pripremljen i betoniran, te su na takvu betonsku podlogu montirane predmetne građevine. Predmetni su objekti nastali građenjem i ugradnjom te povezivanjem građevinskih proizvoda, te su povezani s tlom (pri čemu sukladno sudskoj praksi ne mora biti riječ o trajnoj povezanosti temeljenjem). Jednaki zaključak primjenjiv je i na građevinu opisanu pod točkom 1.3. pobijanog rješenja, budući da je riječ o metalnoj nadstrešnici koja nije izgrađena na građevnoj čestici postojeće zgrade, pa također podliježe pribavi akta za gradnju.

20. Stoga se radi o građevinama za čiju je izgradnju bilo nužno ishoditi ishoditi pravomoćnu ili bar izvršnu građevinsku dozvolu.

21. Pritom za ocjenu zakonitosti pobijanog rješenja tuženika nije relevantno kad je sporno građenje započelo, budući da je kako sada važećim propisima, a tako i ranije važećim propisima, bilo propisano da je gradnji opisanih građevina dopušteno pristupiti samo na temelju izvršnog akta za gradnju. Također za zakonitost predmetnih građevina nisu relevantne odredbe prostornog plana važećeg u vrijeme gradnje, budući da se prostornim planovima mogu odrediti samo prostornoplanske odrednice pojedinih građevina (narav, dimenzije, morfologija), no ne i odrediti ili isključiti obvezu ishodovanja odobrenja za gradnju. Budući da nije sporno da takav akt u konkretnom slučaju nikada nije izdan, to je pravilno utvrđenje tuženika da se radi o bespravnim građevinama izgrađenim bez izvršne građevinske dozvole.

22. Nastavno, nisu od pravne važnosti ni navodi tužitelja kojima upiru na neosnovanost utvrđenja tuženika da bi oni bili investitori predmetnih građevina. Naime, sukladno citiranoj odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, građevinski inspektor uklanjanje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole može naložiti kako investitoru, tako i vlasniku u vrijeme donošenja rješenja. Stoga nije odlučno tko je izgradio predmetnu građevinu, budući da se tužiteljima kao vlasnicima nekretnina (a time, sukladno načelu jedinstva nekretnine, i vlasnicima građevina) u svakome slučaju može naložiti uklanjanje.

23. Nastavno, nisu osnovani ni navodi tužitelja da im u postupku nije dana valjana mogućnost sudjelovanja i očitovanja. Spisu upravnog postupka prileže dopisi tuženika od 4. listopada 2023. kojima se tužitelje (zasebno) poziva na dostavu očitovanja, a kojem su priložene dostavnice za kojima je navedeno da su osobno potpisane od 1. - tužitelja odnosno 2.-tužiteljice dana 2. listopada 2023. Ovaj Sud nema razloga sumnjati u vjerodostojnost navedenih dostavnica, budući je riječ o javnoj ispravi popunjenoj od strane službene osobe u skladu s odredbom čl. 85. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP), a dostava je strankama izvršena na njihovu prijavljenu adresu prebivališta na kojoj su zaprimili i ostale akte u postupku (pobijano rješenje), i s koje su se i sami obratili tuženiku (kasnijim podnescima od 18. siječnja 2024. i 2. veljače 2024.). Osim navedenog, tužiteljima je mogućnost sudjelovanja pružena i u ovome sporu, te isti svojim navodima nisu doveli u sumnju zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

24. Zaključno, na zakonitost pobijanog rješenja nije od utjecaja ni okolnost da li je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu gradnju, kao ni okolnost da li bi isti bio osnovan ili ne.

25. Naime, odredbom čl. 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) propisano je da će građevinski inspektor prekinuti na zahtjev stranke postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a u slučaju da postupak legalizacije završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju, po pravomoćnosti tog rješenja postupak izvršenja rješenja o uklanjanju će obustaviti.

26. Međutim, citiranom odredbom nije propisano da se u slučaju podnošenja zahtjeva za legalizaciju ne može narediti uklanjanje nezakonito izgrađene zgrade, već samo da će se pod određenim uvjetima izvršenje uklanjanja prekinuti, odnosno obustaviti; slijedom čega podnošenje zahtjeva za legalizaciju ne može predstavljati razlog za prekid inspekcijskog postupka nadzora bespravne gradnje, odnosno za zastajanje s donošenjem rješenja o uklanjanju, već može imati učinak samo na postupak izvršenja tog rješenja. Posljedično, eventualno vođenje postupka povodom zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne predstavlja prethodno pitanje za inspekcijski postupak nadzora zakonitosti gradnje.

27. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijanim rješenjem tuženika na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, pravilno i zakonito tužiteljima kao vlasnicima spornih građevina naloženo uklanjanje istih, temeljem pravilnog utvrđenja da se radi o bespravnoj gradnji izvedenoj bez potrebne izvršne građevinske dozvole, sve u zakonito provedenom postupku.

28. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, slijedom čega je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS- a valjalo odbiti kao neosnovan.

29. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, pa tužiteljima, koji su u cijelosti izgubili predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora (t. II. i III. presude).

30. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

U Rijeci 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku 1.-tužitelja ND, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić j.t.d., Čakovec, Ruđera Boškovića 33

- opunomoćeniku 2.-tužiteljice GD, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić j.t.d., Čakovec, Ruđera Boškovića 33

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2