Poslovni broj Pn-2269/2021-39

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Dalia Hećimović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB:23759810849, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Anić i Partneri j.t.d, u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 30. siječnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Branka Kirina, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ruđera Anića, odvjetnika, dana 20. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB:23759810849, platiti tužiteljici LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.864,41 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. svibnja 2020. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB:23759810849, platiti tužiteljici LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zakonske zatezne kamate na iznos od 4.379,85 EUR za razdoblje od 24. svibnja 2020. do 28. listopada 2021., po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom daljnjeg iznosa od 11.735,20 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 24. svibnja 2020. pa do isplate.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.257,12 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 20. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 4.3.2018. došlo do prometne nezgode u kojoj je kao putnica (treća osoba) u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] osiguranom kod tuženika policom od autoodgovornosti zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih joj je odmah pružena liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi. Zbog zadobivenih ozljeda je trpjela fizičke bolove i strah, nastupilo joj je i naruženje, ozljede su joj smanjile opću životnu i radnu sposobnost te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tuženiku se obratila odštetnim zahtjevom od dana 13.5.2021. Tuženik je isti zaprimio dana 24.5.2021., no po istome nije postupio. Stoga tužiteljica ustaje ovom tužbom te predlaže da sud presudom naloži tuženiku da joj na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i naknade za tuđu pomoć i njegu isplati iznos od 111.000,00 kn uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 24.5.2021. pa do isplate, kao i da joj naknadi prouzročeni parnični trošak uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

Tužiteljica uz tužbu kao dokaze prilaže Zapisnik o očevidu MUP-a, PU Zagrebačka, II. postaja prometne policije sa fotoelaboratom i skicom lica mjesta predmetne prometne nesreće od dana 4.3.2018., medicinsku dokumentaciju, Zahtjev za naknadu štete od 13.5.2021.,kaznenu prijavu, optužnicu i presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, sve protiv ĐĆ, sve zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu u kojem je neka druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, opisano i kažnjivo po čl. 227 st. 1 Kaznenog zakona i tuženikov odgovor na podneseni odštetni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju. Nije sporno niti da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede te da zbog istih trpi trajne posljedice. Međutim, tužiteljica je suodgovorna za nastanak štetnog događaja i to iz više razloga. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi kako je vozač vozila osiguranog kod tuženika bio pod utjecajem alkohola i opijata, slijedom čega je svakako istom bila smanjena ubrojivost i bitno smanjena sposobnost za sigurnu vožnju automobilom. U skladu s odredbama čl.1092. st.1. i čl.1067. st.3 Zakona o obveznim odnosima tuženik ističe kako je tužiteljica pridonijela nastanku štete budući da je svojim pristankom na vožnju s vozačem u alkoholiziranom stanju pristala i na posljedice koje mogu nastati iz takve štete te na taj način pridonijela nastanku štetnog događaja. Također, iz dostavljene dokumentacije uz tužbu proizlazi da je i sama tužiteljica bila pod utjecajem opijata. Nadalje, tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, a zbog istog je zasigurno došlo do određenih ozljeda koje bi bile izbjegnute da je isti koristila. Tuženik ističe da je, uzevši u obzir sve navedeno, tužiteljici na ime nakade pretrpljene štete isplatio iznos od 33.000,00 kn čime smatra da je u cijelosti ispunio svoju obvezu. Obzirom da je vozač vozila osiguranika tuženika prilikom predmetne nezgode bio u alkoholiziranom stanju i pod utjecajem opijata te će tuženik eventualno steći pravo regresa prema istom, tuženik predlaže da se u parnicu radi miješanja na strani tuženika pozove: ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Predlaže da sud odbije tužiteljicu sa tužbenim zahtjevom u cijelosti te joj naloži da naknadi tuženiku prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke pa do isplate.

Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže nalog za isplatu iznosa od 33.000,00 kn isplaćenog na račun tužiteljice dana 28.10.2021.

3. Tužiteljica je na pripremnom ročištu održanom dana 6.4.2022. potvrdila primitak iznosa od 33.000,00 kn na ime naknade štete te se za isti obvezala umanjiti tužbeni zahtjev. Na istom su ročištu punomoćnici stranaka suglasno predložili da se kao cijena sata nestručne pomoći i njege koju su tužiteljici pružali članovi obitelji odredi iznos od 19,00 kn po satu.

4. Sud je dana 7.4.2022. o otpočetoj parnici obavijestio ĐĆ. Obavijest o otpočetoj parnici je ĐĆ uredno zaprimio dana 13.4.2022., ali isti nije prijavio svoje sudjelovanje u ovom postupku.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zbog tjelesnih ozljeda koje je zadobila u prometnoj nezgodi dana 4.3.2018. kao suvozač u osobnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] osiguranom kod tuženika. Nesporni su nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija. Nesporno je i da je tužiteljici u istom uslijed zadobivenih ozljeda povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nesporno je i da je tuženik, nakon podnošenja tužbe, isplatio nesporan iznos od 33.000,00 kn. Sporno je predstavlja li isti pravičnu novčanu naknadu pretrpljene štete te je li za opseg štete suodgovorna i tužiteljica jer je, i sama pod utjecajem opijata, pristala na vožnju sa osobom u alkoholiziranom stanju (ĐĆ), a što je znala ili joj nije moglo ostati nepoznato. Sporno je i je li tužiteljica kritične zgode bila vezana sigurnosnim pojasom.

6. Radi utvrđivanja spornih okolnosti sud je pregledao priloženu dokumentaciju MUP- a i medicinsku dokumentaciju tužiteljice. Saslušana je tužiteljica na okolnost nastanka štetnog događaja i pretrpljene štete, provedeno je medicinsko vještačenje i kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje. Prihvaćen je i dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka ĐĆ, ali budući se isti nije odazivao urednim pozivima suda, a okolnosti vezane uz nastanak štetnog događaju su sutvrđene i naprijed provedenim dokazima, to je sud zbog ekonomičnosti postupka odustao od izvođenja svjedoka ĐĆ. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u većem dijelu osnovan.

7. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja te utvrđivanja je li tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom je određeno provođenje prometno sudsko medicinskog vještačenja po stalnim sudskim vještacima Igoru Jakopliću, dipl. ing., stalnim sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu vozila i prof. dr. sc. Davoru Mayeru, specijalistu sudske medicine.

8. U svom nalazu i mišljenju od dana 10.8.2022. sudski vještak Igor Jakoplić na temelju spisu priložene dokumentacije MUP-a, PU Zagrebačka, II. postaje prometne policije sa fotoelaboratom i skicom lica mjesta predmetne prometne nesreće od dana 4.3.2018. daje mišljenje da je prilikom nezgode došlo do slijetanja osobnog vozila osiguranika tuženika u kojem se nalazila tužiteljica s kolnika, prelaska preko izdignutih rubnjaka na mekani teren nakon čega vozilo udara čeonim dijelom u metalni masivni stup nosača semafora gdje se zaustavlja. Prema nastalim oštećenjima proizlazi da je vozilo u kojem se nalazila tužiteljica Renault Laguna registarske oznake [registarska oznaka] prilikom naleta na stup zadobilo promjenu brzine od oko 31 km/h. Prema stanju pojasa na suvozačkom sjedištu koji je nakon nezgode zatečen izvučen i ukopčan u bravu pojasa, slijedi da je tužiteljica tijekom vožnje sjedila na pojasu koji ju nije mogao zaštiti pri nezgodi, dakle da nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Tijelo tužiteljice je obzirom na putničku kabinu vozila u trenutku naleta vozila na stup semafora moralo poletjeti prema naprijed i istovremeno blago u lijevo.

9. Sudski vještak za sudsku medicinu Davor Mayer u svom nalazu i mišljenju zaključuje da je tužiteljica LĆ (26) stradala u prometnoj nesreći kao suvozačica u osobnom vozilu koje je sletjelo s kolnika i prednjim stranom naletjelo na metalni stup. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, tijelo tužiteljice je u trenutku naleta vozila na stup imalo tendenciju prisilnog polijetanja izrazito prema naprijed i malo ulijevo. Priroda i raspored ozljeda tužiteljice promatrani u kontekstu dinamike nesreće i gibanja njezina tijela govore da ona u trenutku nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasom te je uslijed rečenog polijetanja naletjela na čvrste prepreke u unutrašnjosti kabine ispred mjesta sjedenja, pri čemu su nastale ozljede. Zatečeno stanje pojasa suvozača potvrđuje ovaj zaključak. Da je tužiteljica kritične zgode koristila sigurnosni pojas, isti bi ograničio doseg spomenutog polijetanja i spriječio udar licem i rukom o prepreku pa bi izostale ozljede glave (nagnječenje mozga s krvarenjem u meke moždane ovojnice) i prijelom nadlaktice, kao i prijelom križne kosti koji je pripisiv sekundarnom gibanju tijela unatrag. Istodobno, iščašenje kuka i prijelom zglobne čašice kuka mogli bi nastati i u slučaju da je tužiteljica kritične zgode koristila sigurnosni pojas, aksijalnim prijenosom sile duž nogu uslijed odupiranja nogama o podnicu vozila.

10. Tužiteljica je prigovorila opisanim nalazima i mišljenjima sudskih vještaka. Posebno ističe da su vještaci prilikom izrade nalaza i mišljenja propustili analizirati u kojem smjeru se tijelo tužiteljice pomaknulo u trenutku kada je vozilo u punoj brzini preletjelo preko uzdignutog rubnjaka slijedom čega su pogrešno zaključili da bi ozljede glave, nadlaktice i križne kosti mogle biti spriječene da je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom.

11. Stalni sudski vještaci Igor Jakoplić, dipl. ing. i prof. dr. sc. Davor Mayer su se usmeno očitovali na istaknute prigovore tužiteljice na ročištu održanom dana 17.4.2023. Vještak Jakoplić je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Na prigovor tužiteljice odgovara da je prilikom naleta vozila na izdignuti rubnjak došlo do vrlo blagog trzaja tijela jer se vozilo kretalo pod vrlo oštrim kutom u odnosu na uzdužnu os rubnika, a i uz sam rub kolnika do rubnjaka su se nalazile nakupine snijega koje su ublažile direktan udar. Prilikom naleta vozila čelnim dijelom na stup semafora je došlo i do bočnog klizanja vozila u lijevo i udara vozačevih vrata u maleni sigurnosni stupić pri čemu na odnosu na nastala oštećenja promjenu brzine u bočnom smjeru procjenjujem na 6 do 7 km/h, a u tom trenutku je već pojas trebao biti aktiviran jer je neposredno prije toga došlo do uzdužne promjene brzine od 31 km/h.

Kod svojih zaključaka iz pisanog nalaza i mišljenja je ostao vještak Mayer. U napirjed opisanom iskazu prometnog vještaka nema nikakvih novih elemenata koji bi utjecali na njegove tvrdnje i zaključke. Ponavlja u bitnome da je ključni trenutak za ozljeđivanje bio nalet prednjeg dijela vozila na prepreku s posljedičnim polijetanjem tijela tužiteljice dominantno prema naprijed. U tom polijetanju tužiteljica je glavom udarila po čvrstoj prepreku ispred i nešto ulijevo od mjesta sjedenja zadobivši ozljede glave. Može se složiti s tezom kako bi unutarnji retrovizor predstavljao takvu prepreku, međutim to ne mijenja zaključak o izbježivosti ozljeda jer u slučaju uporabe pojasa glava ne bi dosegla prepreku. Pozvan da se očituje je li moguće da bi prijelom zglobne čašice desnog kuka nastao na neki drugim mehanizmom od onoga kojeg je spomenu u nalazu i mišljenju odgovara da to ne može isključiti i da bi se o tom slučaju radilo o indirektno nastalom prijelomu, ali ne uslijed odupiranja ispruženom nogom već uslijed udara koljenom o prednju armaturu i posljedičnu prijenosu sile duž natkoljenice. Nema dodatnog pokazatelja pa se ne može nit očitovati koji je od ta dva potencijalna mehanizma ozljeđivanja vjerojatniji u odnosu na prijelom zglobne čašice desnog kuka. Primjera radi, da je došlo do površinske ozljede desnog koljena onda bi se moglo govoriti o mehanizmu udara koljenom kao izglednijem.

12. Nakon opisanog očitovanja vještaka sudske medicine tuženik je istaknuo prigovor nedostatka uzročne veze između štetnog događaja i ozljede prijeloma zglobne čašice desnog kuka jer smatra da je ista mogla nastati i da je tužiteljica bila vezana, posebno jer je vještak naveo da bi takva ozljeda mogla nastati i kao tzv. indirketni prijelom. Sud ocjenjuje opisani prigovor neosnovanim jer se temelji na usmeno istaknutoj pretpostavci vještaka koju vještak tek kao teoretsku mogućnost, a ne sa sigurnošću utvrđenu okolnost, paušalno navodi. Glavni uzrok svih ozljeda koje je tužiteljica zadobila (natučenje čeonog dijela mozga, višeiverni prijelom lijeve nadlaktične kosti, prijelom čašice desnog kuka, iščašenje desnog kuka i prijelom križne kosti) je radnja osiguranika tuženika zbog kojeg je protiv njega i donesena presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1179/18 od dana 22.8.2018.

13. Provođenje medicinskog vještačenja je povjereno stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidara Šebečiću koji je dana 19.3.2024. dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje. Vještak navodi da je tužiteljica LĆ, rođena 1992., dana 4.3.2018. stradala u prometnoj nezgodi kao suvozač u osobnom automobilu (udarac automobila u stup). Zadobila je višestruke teške tjelesne ozljede i to natučenje čeonog dijela mozga, višeiverni prijelom lijeve nadlaktične kosti, prijelom čašice desnog kuka, iščašenje desnog kuka i prijelom križne kosti. Do 14.3.2018. je bila hospitalizirana u KBC Sestre milosrdnice, dva dana je bila u Jedinici intenzivnog liječenja. Na dan primitka učinjena je fiksacija ulomaka lijeve nadlaktice intramedularnim čavlom. Dana 14.3.18. je premještena u Kliniku za traumatologiju Draškovićeva gdje je učinjena osteosinteza čašice desnog kuka. Provela je fizikalnu terapiju u toplicama i ambulantno. Dulje vrijeme je hodala uz pomoć dvije štake i dozirano opterećenje desne noge. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, kao posljedica ozljede desnog kuka kod tužiteljice se razvila posttraumatska artroza kuka, desna noga je kraća za 2 cm, izražena je manja slabost desne noge zbog hipotrofije mišća, ima kronične bolove u kuku kod hoda zbog čega se otežano kreće, kretnje u kuku su bolne, ograničene u srednjem stupnju. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 25%. Kao trajna posljedica višeivernog prijeloma lijeve nadlaktice zaostala je manja slabost lijeve ruke, bolovi u ramenu i nadlaktici kod većeg opterećenja ruke i kod promjene vremena. Smanjenje životne aktivnosti zbog tih ozljeda iznosi 10%. Zbog prijeloma križne kosti tužiteljica ima povremene bolove u donjem dijelu križa, izražena je manja bolnost na perkusiju križne kosti. Smanjenje životne aktivnosti po toj osnovi iznosi 5%. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 35% uslijed čega tužiteljica trpi i odgovarajuće duševne boli.

Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta pet dana, srednjeg intenziteta 14 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Tužiteljica nije trpjela primarni strah jer je u trenutku štetnog događaja izgubila svijest. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta tri dan, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 6 tjedana kumulativno. Ožiljci na lijevom ramenu i nadlaktici, ožiljak u desnoj preponi i lagano šepanje kod hodanja predstavljaju naruženje srednjeg stupnja uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć i njega u opsegu od 6 sati dnevno joj je bila potrebna 4 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna i u opsegu 2 sata dnevno 8 tjedana za pomoć kod održavanje osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i slično. Liječenje tužiteljice je završeno mjesec dana nakon pregleda traumatologa koji je bio 20.9.2018. iako će u budućnosti zbog razvoja posttraumatske artroze kuka biti potrebna ugradnja endoproteze desnog kuka. Za ocjenu eventualnih trajnih posljedica kontuzije mozga preporuča se vještačenje vještaka neurologa.

14. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka Božidara Šebečića, posebno ukupno utvrđenom postotku smanjenja životne aktivnosti tužiteljice zbog prijelma desnog kuka i lijeve nadlaktice. Na istaknute prigovore se vještak Šebečić usmeno očitovao na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 7.5.2024. Vještak ističe da je točno da je njegova ocjena viša ako se gleda samo stupanj ograničenosti pokretljivosti u desnom kuku i desnom ramenu, ali kod tužiteljice su zaostale i druge trajne posljedice zbog čega je ocjena smanjenja životne aktivnosti veća. Zbog prijeloma čašice desnog kuka uz iščašenja desnog kuka desna noga je kod tužiteljice kraća za 2cm, izražena je slabost desne noge zbog hipotrofije mišića, a tužiteljica kod kretanja osjeća bolove zbog čega se otežano kreće. Kretnje u kuku su bolne i ograničene u srednjem stupnju. Za posttraumatsku artrozu uz smanjenu pokretljivost u srednjem stupnju predviđeno je smanjenje životne aktivnosti od 15%, ali uzevši u obzir i sve ostale zaostale trajne posljedice njegova ocjena iznosi 25% i vještak smatra da je u skladu s funkcionalnim statusom desnog kuka i desne noge. Kao trajna posljedica višeivernog prijeloma lijeve nadlaktice koji je operativno liječen kod tužiteljice je, pored smanjenje pokretljivosti u ramenu, zaostala i manja slabost lijeve ruke zbog hipotrofije mišića te bolovi u ramenu i nadlaktici kod većeg opterećenja ruke pa stoga njegova ocjena umjesto 5% iznosi 10%. Na prigovor tuženika na ocjenu završetka liječenja vještak odgovara da je tužiteljica prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji posljednji put bila na pregledu 20.9.2018. kada joj je traumatolog naveo da je potrebno ponoviti ambulantnu fizikalnu terapiju. Iz priložene medicinske dokumentacije nije vidljivo je li fizikalna terapija provedena, ali zbog preporuke fizikalne terapije kao datum završetka liječenja nije uzeo datum pregleda traumatologa već mjesec dana iza navedenog pregleda jer ako tužiteljica i nije provodila fizikalnu terapiju trebala je kod kuće provoditi ranije naučene vježbe. Postoji minimalna mogućnost da bi stanje tužiteljice bilo bolje da je provela još jedan ciklus fizikalne terapije jer je do tada provodila fizikalnu terapiju i u toplicama i u ambulantu pa vještak smatra da jedna dodatna ambulantna fizikalna terapija ne bi bitno poboljšala stanje pacijentice. U odnosu na zaostalo naruženje, posebno je li ono vidljivo trećim osobama stalno ili povremeno vještak navodi da su ožiljci na lijevom ramenu nadlaktice i ožiljak u desnoj preponi povremeno vidljivi trećim osobama, a lagano šepanje je vidljivo samo prilikom hoda. Nošenje uložaka može smanjiti šepanje, ali bi ono bilo izraženo zbog bolnosti u kuku.

15. Sud prihvaća nalaze i mišljenja prometnog, sudsko medicinskog i medicinskog vještaka jer su, u skladu sa rješenjima suda, ispunili postavljene zadatke. Njihova su utvrđenja detaljna i jasna, utemeljena na priloženoj dokumentaciji (spis MUP-a i medicinska dokumentacija) te osobnom pregledu i razgovoru sa tužiteljicom (vještak Šebečić). Sve istaknute prigovore su vještaci otklonio svojim usmenim očitovanjima nakon kojih nije bilo daljnjih pitanja niti prigovora na rezultate provedenih vještačenja.

16. Tužiteljica LĆ u svom iskazu danom na glavnoj raspravi održanoj dana 7.5.2024. opisuje kako je u noći kada se desio štetni događaj upoznala ĐĆ u stanu jednog prijatelja Trešnjevci. U tom stanu se cugalu, pušilo hašiš ili marihuanu, ne sjeća se točno, no misli da je i sama povukla dim ili dva. ĐĆ je već tamo bio pripit. Potom su njegovim autom otišli u klub. U klubu su bili par sati, normalno je da kad si vani u klubu cugaš, popili su po dvije ili tri pive. ĐĆ je u klubu bio urokan. Potom su ona i ĐĆ otišli kupiti cigarete. U autu se vezala sigurnosnim pojasom. Ne zna je li ĐĆ bio vezan. Ne sjeća se kako se desila nesreća niti je li ĐĆ vozio brzo, zna da se samo odjednom zabio u stup. Ne sjeća se dolaska policije i hitne, sjeća se buđenja iz kome u bolnici. U bolnici su joj i rekli da je ĐĆ imao 1, i nešto promila alkohola u krvi. Da nije bio urokan od alkohola to se ne bi desilo. Zna da se liječio od alkoholizma. Ona je provela bolničko liječenja, oporavak u toplicama, sve što su joj liječnici odredili. Kada se vratila kući pomagale su joj majka i teta. Po preporuci liječnika je nabavila i ortopedski uložak, uredno ga je nosila sve donedavno kada ga je izgubila. Naručila se je na novi pregled i opet će ga nabaviti.

17. Sud prihvaća iskaz tužiteljice kao iskren i vjerodostojan, osim u dijelu u kojem iskazuje da je bila vezana sigurnosnim pojasom jer drugačije proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka koji je sud u cijelosti prihvatio kao objektivan i stručan. Slikovito opisuje stanje ĐĆ neposredno prije nastanka štetnog događaja, kao i svoje ponašanje prije no što je sa njim sjela u auto kojim su se iz noćnog kluba odvezli kupiti cigarete.

18. Pravni temelj za potraživanje tužiteljice je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta, imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege, sve temeljem čl. 1046. ZOO-a te izgubljena neto zarada zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, sukladno čl. 1095. st. 1 ZOO-a. Temeljem čl. 19. ZOO-a tužiteljica ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a).

19. Cijeneći naprijed opisane rezultate medicinskog vještačenja sud utvrđuje da bi primjerena i pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu iznosila 13.500,00 EUR. Sud je posebno cijenio dob tužiteljice (rođena 1922.), težinu zadobivenih ozljeda (natučenje čeonog dijela mozga, višeiverni prijelom lijeve nadlaktične kosti, prijelom čašice desnog kuka, iščašenje desnog kuka i prijelom križne kosti), dugotrajnost liječenja, nošenje štaka, provođenje fizikalne terapije, pregleda kod liječnika traumatologa, pretrpljeni strah zbog neizvjesnosti konačnog ishoda liječenja. Cijenjena je i zaostala naruženost kao i zaostale posljedice detaljno opisane po liječniku vještaku koji ističe i neizbježnost daljnjeg liječenja tužiteljice zbog zadobivene ozljede kuka (ugradnja endoproteze desnog kuka).

20. Tužiteljici su pomoć i njegu pružali članovi obitelji. Prema postignutom dogovoru stranaka da se cijena sata nestručno pružene pomoći i njege koju su tužiteljici pružali članovi obitelji (mama i teta) uzme iznos od 2,52 EUR (19,00 kn), a tužiteljici je takva pomoć i njega bila potrebna ukupno 392 sata, to joj po navedenoj osnovi pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 988,52 EUR.

21. Ukupno procijenjena neimovinska i imovinska šteta iznose 14.488,52 EUR. Međutim, osnovano tuženik ističe da je tužiteljica pridonijela vlastitoj šteti. U čl. 1092 st.1 ZOO-a je propisano da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Tužiteljica je, a što je sud sa sigurnošću utvrdio na temelju njenog iskaza, znala da je osiguranik tuženika konzumirao alkohol ("Da nije bio urokan od alkohola to se ne bi desilo"), no ipak je pristala sjesti sa njim u automobil. U automobilu nije koristila sigurnosni pojas iako je sa sigurnošću tijekom ovog postupka utvrđeno da bi na taj način izbjegla ozljede glave (nagnječenje mozga s krvarenjem u meke moždane ovojnice), prijelom nadlaktice i prijelom križne kosti, dok korištenje pojasa ne bi spriječilo ozljedu noge. Obzirom na navedeno, sud utvrđuje da je doprinos tužiteljice kao oštećenika 50 % pa joj naprijed određena naknada štete pripada umanjena za taj postotak te ista iznosi 7.244,26 EUR. Nesporno je da je tuženik, nakon podnošenja tužbe, tužiteljici dana 28.10.2021. isplatio iznos od 4.379,85 EUR (33.000,00 kn) na ime neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, a čime joj nije u cijelosti naknadio pretrpljenu štetu. Zbog toga joj je dužan isplatiti i daljnji iznos od 2.864,41 EUR, dok je za preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatom iznosa od EUR tužiteljica odbijena jer isti nije opravdan obzirom na utvrđenu suodgovornost tužiteljice, procijenjeni opseg štete prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka na koji nije imala prigovora kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske te nesporno izvršenu isplatu iznosa od 4.379,85 EUR.

22. U odnosu na zahtjev za isplatom zakonskih zateznih kamata valja primijeniti čl. 12. st. 1 ZOOP-a kojim je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva (1.) obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili (2.) utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. U čl. 1103 ZOO-a je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

23. Liječenje tužiteljice je završilo 20.10.2018. (mjesec dana nakon zadnjeg pregleda traumatologa), što je u ovom postupku utvrdio sudski vještak, a što znači da su nakon toga dana, kada se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo, tuženiku mogli biti poznati opseg i težina ozljeda koje je pretrpjela, sve kako bi joj mogao isplatiti naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, a što nije u cijelosti učinio. Stoga tužiteljici pripada pravo na isplatu zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana isplate (24.5.2020. do 28.10.2021.), dok joj za preostali dio dosuđene naknade štete pripada pravo na zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku (24.5.2020.).

24. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 5 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica u cijelosti uspjela sa osnovom tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od oko 20 % pa je omjer uspjeha tužiteljice 60%, a omjer uspjeha tuženika 40 %. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh tužiteljice u omjeru od 20%. Troškovi koji su tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), sastav podnesaka od 19.1.2023. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8 t. 1), zastupanja na ročištima održanim 6.4.2022., 17.4.2023., 7.5.2024. i 30.1.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1) te na ročištu 16.10.2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9.t.4). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25% PDV-a od 312,50 EUR trošak tužiteljice iznosi 1.562,50 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti, priznati trošak iznosi 312,50 EUR. Navedenom trošku treba dodati plaćeni trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 265,00 EUR, sudske dostave u iznosu od 16,00 EUR te trošak sudskih pristojbi na tužbu (331,81 EUR) i presudu (331,81 EUR) pa ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 1.257,12 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude, 20.3.2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana

U Zagrebu 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

Pun tužiteljice uz rješenje za pristojbu na presudu (331,81 EUR)

Pun. tuženika