Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Poslovni broj: Ps-23/2022-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja BŽ iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Jukiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženice ČŽ iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marinku Brajku, odvjetniku u Đakovu, radi predaje u posjed, izvan ročištu, 20. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
II. Postupak će se nastaviti po pravomoćnom okončanju postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku broj P Ob-375/2024 ili kad sud utvrdi da više ne postoje razlozi zbog kojih je određen prekid postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je kod ovog suda dana 27. srpnja 2022. podnio tužbu protiv tuženice radi predaje u posjed. U tužbi navodi da je vlasnik kuće upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište i oranica, [adresa], površine 836m2. Naveo je kako je riječ o nekretnini koju je kupio 2002. za iznos od 24.000,00 EUR-a, a koja sredstva je dobio od svoje sestre. Isto tako, naveo je da je u toj nekretnini stanovao sa tuženicom i njihovom zajedničkom djecom za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice, te da se pred ovim sudom vodi postupak pod posl.br. P Ob- 571/18 radi razvoda braka, koji je pokrenula tuženica. Istaknuo je kako su odnosi između njega i tuženice teško i trajno narušeni pa životna zajednica nije egzistirala i tuženica je samoinicijativno odselila na kat kuće, gdje je potom promijenila bravu na ulaznim vratima. Nadalje, naveo je kako je do kraja rujan 2019. boravio u pritvoru, da je za to vrijeme tuženica samostalno koristila nekretninu, kao i da je pri povratku iz pritvora zatekao kuću i dvorište u katastrofalnom stanju, za što je dostavio kao dokaz fotografije. Pri tome, naglašava, kako tuženica i nadalje koristi kat kuće, u koji on nema pristup, s obzirom da je promijenila brave te da unatoč njegovom pozivanju da iseli iz njegove nekretnine, koji je poziv uputio i putem odvjetničkog ureda, tuženica i nadalje odbija iseliti. U tužbi tužitelj ističe da je nesporna činjenica da je on samovlasnik nekretnine, da će mu tuženica uskoro postati bivša supruga, koja je prema tome bez pravnog osnova u posjedu kata kuće kojemu on nema pristup, te s obzirom na okolnost da tuženica ne želi dobrovoljno iseliti i da nema drugog izbora nego pravnim putem tražiti zaštitu svojeg prava vlasništva, tužitelj je predložio sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženici da preda u posjed nekretninu – kat kuće u [adresa], slobodnu od svih stvari, a potražuje i naknadu parničnog troška.
2. U odgovoru na tužbu tuženica je osporavala tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći da je točno da su tužitelj i ona tijekom 2002. kupili nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvorište i oranica, [adresa], površine 836 m2 od UŽ za iznos od 24.000,00 EUR-a, ali ističe da je bila riječ o nedovršenoj kući koja je praktično stavljena samo pod krov i bez vanjske i unutarnje stolarije, potrebitih instalacija, sanitarnog čvora i dr., kao i da je predmetni novac tužiteljeva sestra GŽ pozajmila njima oboma, te da se prilikom pozajmice nije precizirao rok u kojemu se ista treba vratiti već je usmeni dogovor bio da se novac vrati kada se steknu mogućnosti, te da ta obveza postoji još i danas. Prema tome, istaknula je, netočni su navodi da je tužitelj predmetni novac dobio od svoje sestre, ali i da ga je ista darovala to je učinila prema njima obojima i prema njihovoj zajedničkoj djeci. U odnosu na to što se tužitelj vodi kao samovlasnik nekretnina u zemljišnim knjigama, navodi kako je isto sasvim irelevantno jer je opće poznato da imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice predstavlja bračnu stečevinu, neovisno o tome tko je od bračnih drugova formalno upisan kao vlasnik. Nadalje, navela je da je za svo vrijeme trajanja braka vodila brigu o tužitelju i djeci, te da je fizički sa tužiteljem radila u onim poslovima i radovima koje su sami obavljali u uređenju kuće. Isto tako, navela je da spornu kuću u naravi čini prizemlje, kat i potkrovlje, a za uređenje kata i pribavu i ugradnju vanjske stolarije za potkrovlje dobili su državnu potporu u iznosu preko 47.000,00 kn, dok su ostale radove i ulaganje stranke su same radile i kupile, te po njezinoj procjeni u obiteljsku kuću uloženo je još najmanje oko 35.000,00 EUR-a. Nadalje, navodi da su prije nekoliko godina skupili ušteđevine oko 5.000,00 EUR-a s ciljem da dio pozajmice vrate njegovoj sestri, ali se tužitelj odlučio za kupovinu osobnog vozila, zbog čega mu je ista odobrila daljnji prolongat. Što se tiče navoda navedenih pod točkom II. tužbe, navela je kako su isti nesporni, osim u dijelu zatečenosti kuće i dvorišta po izlasku tužitelja iz pritvor pri tome istaknuvši kao je tužitelj bio u pritvoru jer je bio počinitelj prekršajnog djela iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a što proizlazi i iz presude Prekršajnog suda u Osijeku broj Pp 13 J-1507/18 od 17. listopada 2018.g. Slijedom navedenog, tuženica je predložila sudu da odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom kao neosnovanim, te je postavila protutužbeni zahtjev kojim je tražila da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tuženica-protutužiteljica suvlasnica u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], jer ista predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka, te da je tužitelj-protutuženik dužan isto priznati i trpjeti upis prava vlasništva. Potražuje i naknadu parničnog troška.
3. Sud je rješenjem poslovni broj Ps-23/2022-6 od 11. rujna 2024. razdvoji postupak po protutužbi, ovdje tuženice, radi utvrđenja bračne stečevine te je naložio Parničnoj pisarnici ovog suda formiranje posebnog spisa. Po predmetnom rješenju formiran je predmet posl.br. P Ob-375/2024, koji se postupak vodi pred ovim sudom.
4. Punomoćnik tuženice je na raspravi održanoj 6. veljače 2025. predložio prekid postupka do okončanja postupka koji se vodi, između ovdje parničnih stranaka, pred ovim sudom, a povodom tužbe (odnosno protutužbe koju je ovaj sud razdvojio u novi predmet) radi utvrđenja da predmetna nekretnina iz koje se traži iseljenje predstavlja bračnu stečevinu, te da je odluka u tom predmetu predstavlja prethodno pitanje za odluku u ovom postupku. Tužitelj se protivio prekidu postupka.
5. U konkretnom slučaju odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva –predaja u posjed, ovisi o rješavanju prethodnog pitanja- ima li tuženica suvlasničko pravo nad predmetnom nekretninom, odnosno je li tuženica suvlasnik predmetne nekretnine i predstavlja li ista bračnu stečevinu stranaka. Pred Općinskim sudom u Osijeku pod brojem P Ob-375/2024 vodi spor između parničnih stranaka, a radi utvrđenja predstavlja li predmetna nekretnina bračnu stečevinu, te da se utvrdi je li tuženica suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela.
6. Dakle, odluka ovoga suda ovisi o rješenju prethodnog pitanja radi čijeg se utvrđenja vodi spor pred Općinskim sudom u Osijeku broj P Ob- 375/2024 (tako u odluci Županijskog suda u Zagrebu broj GŽ-4235/2023-4 od 9. siječnja 2024., Županijskog suda u Puli- Pola broj Gž-615/2024-2 od 23. travnja 2024., Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1216/2024- od 22. srpnja 2024.), pa je stoga ovaj sud odlučio da sam ne rješavana o tom pitanju i stoga je na temelju odredbe čl. 213. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) odlučio kao pod toč. I. izreke.
7. Postupak će se nastaviti temeljem odredbe čl. 215 st. 4. ZPP-a, po pravomoćnom okončanju postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku broj P Ob-375/2024 ili kad sud utvrdi da više ne postoje razlozi zbog kojih je određen prekid postupka.
Osijek, 20. ožujka 2025.
Sutkinja
Helena Topić Vuković
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u Osijeku u tri istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćniku tuženice
