Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4699/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Ivani Petrović, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Krunoslav Canjuga, odvjetnik u Sesvetama, Rimski put bb, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi poništenja rješenja, nakon objave presude, 20. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/23-06/53, URBROJ: 541-11/2-23-2 od 12. rujna 2023.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/23-06/53, URBROJ: 541- 11/2-23-2 od 12. rujna 2023. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Područnog ureda za katastar Krapina, KLASA: UP/I-932-04/23-03/2, URBROJ: 541-13-02/4-23-2 od 17. veljače 2023. kojim se odbija prigovor broj 128 uložen na podatke katastarske izmjere katastarske općine [katastarska općina] Nova za novoformirane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica].
2. Tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.
3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja, tužiteljica navodi kako nije suglasna s pobijanim rješenjem te predlaže isto poništiti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba Zakona o upravnom postupku.
3.1. Dalje je dodala kako preko njezine nekretnine prolazi služni put za korist jednog domaćinstva, a u vezi s tim putem se kod Općinskog suda u Zlataru vodi sudski spor u predmetu P-1251/2022, ulaz u nekretninu je ograđen.
3.2. Istaknula je kako oblik i površina ne odgovaraju stanju na terenu kao i površini njezinih nekretnina. Ovakva izmjera zadire u privatno, njezino vlasništvo, u odnosu na njezine nekretnine k. o [katastarska općina] Nova, te tužiteljica smatra kako nema nikakve osnove da se umanjuje njezina nekretnina i pretvara dio iste u put koji to u naravi nije, već samo služnost provoza preko njezinog dvorišta.
3.3. Napomenula je i da je Općinski sud u Zlataru odbio tužiteljicu u predmetu broj Z-9212/2023, jer da je komisija za obnovu zemljišne knjige 20. siječnja 2023. sastavila zapisnik br. Z-8664/2020/2029 kojim je, među ostalim česticama, novoformirana kč. br. [katastarska čestica] k.o. [adresa]-crkva, Vidovići površine 1022 m2, u novi ul.br. 2029 na ime i vlasništvo Javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Krapine. Pozvao se na odredbe čl.131. Zakona o cestama budući da se postupak obnove zemljišne knjige smatra izvedenim stanjem, te u tom slučaju nije potreban geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste koje isti postupak zamjenjuje, a uz to je Grad Krapina kao zakonski vlasnik u spis dostavio Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi od 21. prosinca 2022. godine.
3.4. Tužiteljica je posebno istaknula da nije bila prisutna na očevidu već je za nju bila prisutna, prema zapisniku, treća osoba koju nije ovlastila za zastupanje, niti je imala saznanja da netko treći za nju daje informacije državnoj upravi.
3.5. Predložila je usvojiti žalbu na prvostupanjsko rješenje .
4. Tuženik, u svom odgovoru na tužbu ostaje kod obrazloženja osporavanog rješenja. Ukazuje na kronologiju događaja koji su prethodili osporenom rješenju.
4.1. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužiteljice osobno i njezina punomoćnika te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/2024), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen u odgovoru na tužbu.
7. Na raspravi tužiteljica navodi kako je predmetnu kuću kupila 2019, kuća se nalazila na jednoj čestici i na istoj nije postojala služnost, niti je bio upisan teret. Dodala je kako prilikom geodetske izmjere nije bila prisutna, među je određivao susjed zajedno s geodetom i trećom osobom. Istaknula je kako je na susjednoj čestici postojao put koji i dalje postoji, ucrtan je, ali nije vidljiv jer je zapušten. Napomenula je i kako je susjeda molila da se ne zaustavlja na tom putu zbog buke koju stvaraju, ali je dozvolila prolaz. Pojasnila je kako je grad donio odluku i njezinu parcelu podijelio na tri čestice kada joj je oduzeo dio čestice koji je postao put 8. Člankom 34. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 112/18, 39/22 – dalje Zakon) odluku o katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa.
9. Prema čl. 46. Zakona nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz čl. 34. st. 2. Zakona o vidljivim i trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva ili druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara), prema st.2. nositelji prava na zemljištu pismenim se putem pozivaju na obilježavanje granica zemljišta.
Temeljem čl. 47. Zakona ako se nositelji prava na zemljištu nisu odazvali pozivu na obilježavanje i nisu izvršili obvezu iz čl.46. st.1. Zakona, izvoditelj će kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta, ako one postoje ili izvršiti obilježavanje granica zemljišta sukladno postojećim podacima u katastarskom operatu. Prema odredbama čl. 49. st.1. Zakona na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji izrađuju se elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.
Prema odredbi čl. 50. st. 1.-11. Zakona elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije predočava se nositeljima prava iskazanim u popisnim listovima, a početak predočavanja objavljuje se u javnim glasilima. Nositelji prava pozivaju se na predočavanje elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije pisanim putem. U postupku predočavanja elaborata nositelj prava potvrđuje da su mu podaci predočeni, te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan s predočenim podacima u popisnom listu. Kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima može iskazati s kojim podacima nije suglasan, o čemu izvoditelj stavlja bilješku na popisnom listu. Izvoditelj je dužan , kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima, po potrebi obaviti terenski očevid. Ako se podaci u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na temelju terenskog očevida mijenjaju, potrebno ih je ponovo predočiti. Ako nositelj prava ponovo nije suglasan s predočenim podacima te je odbio potpisati izjavu nositelj prava pozvat će se na izlaganje na javni uvid. Kada se nositelj prava ne odazove na predočavanje elaborata, smatrat će se da nije suglasan s podacima iskazanim u popisnom listu i na katastarskom planu s koordinatama katastarske čestice, te će se pozvati na izlaganje na javni uvid.
Nakon izvršenog predočavanja elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, prije njegova izlaganja na javni uvid, potvrđuje se u Središnjem uredu Državne geodetske uprave u okviru obavljanja poslova propisanih čl. 159. Zakona. Prema odredbi čl. 54. st. 1.- 8. Zakona pregledan i potvrđen elaborat katastarske izmjene ili tehničke reambulaciije izlaže se na javni uvid. Nositelj koji je potpisao izjavu ne poziva se na izlaganje na javni uvid te se obavještava da će se predočeni podaci preuzeti za potrebe izrade katastarskog operata katastra nekretnina. Nositelj prava koji nije suglasan s predočenim podacima te je odbio potpisati izjavu , te nositelj prava koji se nije odazvao na predočavanje elaborata pozvat će se na izlaganje na javni uvid pisanim putem.
9.1. Početak, mjesto i vrijeme izlaganja na javni uvid Državna geodetska uprava zajedno s nadležnim općinskim sudom objavljuje putem oglasa u lokalnim javnim glasilima, na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave i e-Oglasnoj ploči nadležnog suda te na drugi odgovarajući način najmanje 30 dana prije početka izlaganja. Izlaganje na javni uvid provodi se istodobno i povezano s osnivanjem, obnovom ili dopunom zemljišne knjige. U postupku izlaganja na javni uvid nositelj prava potvrđuje da su mu podaci izloženi te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan s izloženim podacima u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice koji je prilog popisnom listu. Temeljem čl. 55. st.1. - 8. Zakona, pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora, te se po izjavljenom prigovoru obavezno obavlja terenski uviđaj.
9.2. Ako je na temelju obavljenog terenskog očevida potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podaci ponovno izlažu na javni uvid u roku od 30 dana od obavljenog terenskog očevida, te će se neosnovani prigovori odbiti rješenjem protiv kojeg je dopuštena žalba.
st.1.Zakona izvoditelj će kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta, ako one postoje ili izvršiti
10. Iz spisa predmeta razvidno je da je dana 11. studenog 2022. u postupku izlaganja podataka katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] Nova tužiteljica uložila prigovor koji je zaveden pod brojem 128 na oblik i površinu čestice, te traži da se k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] spoje u jednu česticu (da se vrati u prvobitno stanje prije nove izmjere jer isto predstavlja jednu cjelinu.
11. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, polazeći pritom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje.
12. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute prigovore, čime je u cijelosti postupio sukladno odredbi čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09) kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
13. Iz spisa predmeta razvidno je 12. prosinca 2022. u okviru postupanja po prigovoru broj 128 izvršen terenski uviđaj na koji su pristupili ĐF, DF, PF i ovdje tužiteljica koja je odbila potpisati zapisnik.
14. Tužiteljica je upućena na sudsko rješavanje predmeta obzirom je stanje utvrđeno izmjerom nepromijenjeno.
Tužiteljica se 09. veljače 2023. odazvala na poziv na izlaganje sa svojom odvjetnicom.
15. Za nerazvrstanu cestu na novoformiranoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji i Odluka o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Krapine od 21. 12. 2022.
Predmetna cesta vidljiva je i na snimkama iz 1968. i koristi se dulje od 50 godina.
16. U konkretnom slučaju izvoditelj geodetskih radova nije ovlašten pokazivati odnosno iskolčavati među po zahtjevu stranaka za potrebe nove katastarske izmjere već je dužan tako obilježenu među snimiti.
17. Prema ocjeni suda pravilno je tuženik na navode tužiteljice kada preko njezine nekretnine prelazi služni put za korist jednog domaćinstva, u vezi sa služnim putom naveo kako se kod Općinskog suda u Zlataru vodi sudski spor u predmetu P- 1251/2022, ulaz u nekretninu je ograđen. I sud ukazuje kako je evidencija služnosti puta u nadležnosti suda i upisa u zemljišne knjige, a ne katastra.
18. Ukazuje se i kako se katastarske čestice, njihove granice, oblik, površina i način uporabe ne određuju prema postojećoj dokumentaciji već se geodetski snimaju onakve kakve su zaista na terenu prilikom katastarske izmjere. Kada tužiteljica pred nadležnim sudom uredi među na osnovi pravomoćne presude suda, odgovarajućeg geodetskog elaborata i zahtjeva tužitelj evidentirati će se ta međa na katastarskom planu nove izmjere i ostalim dijelovima operata ili će se u novom postupku utvrditi ta promjena i donijeti nova odluka.
19. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je, sukladno članku 114. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
20. Sud smatra kako osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
21. Stoga je, temeljem odredbe članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno kao u izreci ove presude.
22. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora odbijen je kao neosnovan budući je izgubila spor u cijelosti.
U Zagrebu 20. ožujka 2025.
Sutkinja:
Manuela Ostoić Čačinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnik Krunoslav Canjuga, Rimski put bb, [adresa] Sesvete
2. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Gruška 20, [adresa] Zagreb
3. U spis
