Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 OSIJEK
Poslovni broj: R1 Ob-421/2024-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Goranu Mandiću, odvjetniku u Đakovu, protiv protustranke AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 6/1, Njemačka, radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 20. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i sada pokojnog BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je trajala od 2005. godine pa sve do njegove smrti dana 25. srpnja 2014. godine, radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog BL, temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je po opun. dana 22. svibnja 2024. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim BL. Navodi da su živjeli u izvanbračnoj zajednici ukupno devet godina prije njegove smrti 2014., u kojoj zajednice nisu rođena zajednička djeca, imali su zajedničko prebivalište u [adresa], njegov univerzalni nasljednik je njegov sin NL. Predlagateljica je ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, koja joj po zakonu pripada. Uz prijedlog je dostavila rješenje o nasljeđivanju broj O-422/14 javnog bilježnika Nikole Brača iz [adresa], kao sudskog povjerenika OS u Đakovu od 30. rujna 2014., rodni list i izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Đakovo na ime predlagateljice i BL.
2. Na ročištu održanom 6. ožujka 2024. opun. predlagateljice je ostao kod prijedloga radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice sa sada pokojnim BL, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok., dok je protustranka NL, sin pok. BL, potvrdio da je UL zajedno živjela sa BL u periodu od 2005. do 2014. godine
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Đakovu, po javnom bilježniku Nikoli Brač kao povjereniku suda br. O-422/14 od 30. rujna 2014. (str. 5 i 6 spisa), rodni list Matičnog ureda Đakovo na ime predlagateljice i BL (str. 22 i 23 spisa), izjava i preslika osobne iskaznice protustranke AL (str. 29-30 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime BL ( str. 32-33 spisa) i izvadak iz matice rođenih na ime predlagateljice ( str. 34-35 spisa), te su saslušani predlagateljica i svjedoci ĐL i IL.
4. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023,156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
5. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Đakovo na ime predlagateljice utvrđeno je da je ista rođena **.**.1955. u [adresa], BiH, od oca HL i majke U, da je sklopila brak u [adresa] dana **.**.1973. u [adresa] s HL, koji je umro dana **.**.2003. u Osijeku, dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda [adresa] na ime BL utvrđeno da je isti rođen **.**.1951. u [adresa], od oca A i majke B, da je zaključio brak **.**.1976. u [adresa] sa ŽL, koja je umrla dana **.**.2005., da je isti umro dana **.**.2014. u [adresa].
6. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-422/14 od 30. rujna 2014., po javnom bilježniku Nikoli Braču iz [adresa], kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Đakovu, u ostavinskom postupku iza pokojnog BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], umrlog **.**.2014. u [adresa], utvrđeno je da njegovu ostavinsku imovinu čine nekretnine i pokretnine, da se njegovim nasljednikom na temelju Zakona proglašava NL, sin ostavitelja u cijelosti, da su na nasljedstvo pozvani i zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to izvanbračna supruga ostavitelja UL i djeca ostavitelja FL i ML, koje su dale nasljedničke izjave da se odriču od nasljedstva koje im pripada po zakonu, dok je sin ostavitelja NL dao nasljedničku izjavu da se prihvaća nasljedstva koje mu pripada po zakonu.
7. Na ročištu održanom 6. ožujka 2024. saslušan svjedok RL je iskazao da za vrijeme dok je živio u [adresa], družio se sa sada pok. BL koji je imao troje djece sa suprugom ŽL, međusobno su se posjećivali, njegova supruga ŽL je preminula, ali se ne sjeća koje godine. Nakon toga BL je upoznao UL, ovdje predlagateljicu, te mu je poznato da su njih dvoje zajedno živjeli u izvanbračnoj zajednici, prvo u Njemačkoj, a kasnije u RH sve do njegove smrti, a ne zna točno koje je godine to bilo, ali zna da su neprekidno živjeli u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti. Poznato mu je da njih dvoje nisu imali zajedničke djece, a poznato mu je da je predlagateljica ranije bila u braku i da je njezin suprug preminuo, u istom je rođeno dvoje djece. U vrijeme kada su započeli zajednički živjeti u izvanbračnoj zajednici BL je bio u mirovini, kao i UL. Živjeli su kao da su u braku, međusobno su se uvažavali, brinuli se jedno o drugom, a kada se N teško razbolio, o njemu se isključivo brinula predlagateljica.
8. Na istom ročištu saslušani svjedok IL je iskazao da predlagateljicu poznaje dugi niz godina, jer su iz istog mjesta, poznato mu je da je ista bila u braku sa CL u kojem je rođeno dvoje zajedničke djece, a Đ je preminuo. Poznato mu je da je predlagateljica živjela sa sada pok. BL, a koji je živio i radio u Njemačkoj, te ga je i upoznao kada je odlazio u Njemačku kod susjeda, a bilo je to prije 15-tak godina i u to vrijeme je on već živio sa UL, a ne zna da li su bili u braku ili su živjeli u izvanbračnoj zajednici, jer o tome nisu nikada razgovarali. Poznato mu je da je i BL ranije bio u braku i da je iz toga braka imao troje djece. Poznato mu je da su se UL i BL iz [adresa] vratili u RH, živjeli su u [adresa], u [adresa] u njezinoj kući, ali se ne sjeća koje godine je to bilo, međusobno su se posjećivali, isti su živjeli skladno, međusobno se pomagali, uvijek ih je viđao da zajedno šeću po selu, brinuli su se jedno o drugom sve do njegove smrti, a ne sjećam se kada je isti preminuo. Navedeni nisu imali zajedničke djece.
9. Na istom ročištu saslušana predlagateljica je iskazala da je sa sada pok. BL živjela u izvanbračnoj zajednici od 23.5.2005. pa sve do njegove smrti 25.7.2014. U početku smo živjeli u [adresa], oboje smo bili umirovljenici i u RH su se vratili 2011.g., jednu godinu su živjeli u [adresa], a potom u [adresa] u njezinoj kući, da je prije toga bila u braku sa CL koji je preminuo 2003.g. u kojem braku je rođeno dvoje djece, a također je i BL ranije bio u braku u kojem je rođeno troje djece i njegova supruga je preminula. Njih dvoje se nisu vjenčali, jer ona htjela zadržati prezime kao i njezina djeca, nije im bilo bitno da li su vjenčani ili žive u izvanbračnoj zajednici, jer su se međusobno uvažavali, pomagali jedno drugom, brinuli se o svemu što je potrebno, a kada se isti teško razbolio od karcinoma pluća, ona se brinula o njemu, odlazila sa njim kod liječnika, a posjećivala su ga njegova djeca. Kada je preminuo njegov pokop su organizirali i financirali ona i njegova djeca, te je BL pokopan u obiteljskoj grobnici u Zvečeju, a po želji njegove djece. Pok. BL je bio u mirovini koja je iznosila oko 1.200 eura, a njezina mirovina sada iznosi 550 eura. Ovaj prijedlog je podnijela radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine iza pok. BL. U ostavinskom postupku koji se vodio po javnom bilježniku Nikoli Braču iz [adresa], kao povjereniku OS Đakovo pozvana je kao njegova izvanbračna supruga i njegova djeca NL, ML i FL. Obzirom da je BL imao dugove, kredite u Zagrebačkoj banci, nije prihvatila nasljedstvo, kao niti njegova djeca ML i FL, odrekli su se nasljedstva koje im pripada po zakonu, dok je njegov sin NL prihvatio se nasljedstva koje mu pripada po zakonu.
10. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica UL živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim BL od 2005. godine., koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti sada pokojnog BL **.**.2014. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, podneska protustranke, kao i svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog BL. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza, izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih pokojnog BL, nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status udovice i udovca, da su zajedno živjeli u [adresa], te u [adresa], u kući predlagateljice, koja je u ostavinskom postupku iza pok. BL, pored njegove djece, sudjelovala kao njegova izvanbračna supruga. Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o faktičnoj zajednici predlagateljice UL i sada pokojnog BL, koji su bili u trajnom odnosu, koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.
11. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
12. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.
13. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica UL i sada pokojni BL živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od 2005. godine, pa do njegove smrti 25. srpnja 2014.
14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica UL ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim BL, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog BL, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Osijeku, 20. ožujka 2025.
SUTKINJA
JADRANKA OROZ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.
Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Opun. predlagateljice
2. Protustranci
