Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

Pn-491/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić u pravnoj stvari tužitelja GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Zdenko Duvnjak, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, zastupan po punomoćniku Marijo Depolo, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 20.ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik iz osnova naknade imovinske štete isplatiti iznos od 1.113,79 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi iznos naknade štete u iznosu od 742,54 eura kao i za tijek zakonske zatezne kamate počev od 7.lipnja 2018. do presuđenja (20.ožujka 2025.) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana istom roku i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.052,79 eura.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je strani državljanin NA (G) kao vozač motocikla prouzročio prometnu nezgodu dana 5.lipnja 2018. tako što je pretjecao kolonu vozila koja je propustila vozilo tužitelja, koje se te prilike uključivalo sa sporednog puta na kolnik, te udario u vozilo tužitelja, pri čemu je nastala šteta na osobnom automobilu tužitelja. Nadalje, da se vodio prekršajni postupak u kojem je vozač osobnog vozila tužitelja OA oslobođen optužbe da je prouzročio predmetnu prometnu nezgodu.

Nadalje, da imovinska šteta na vozilu tužitelja, nastala u predmetnom štetnom događaju, prema ponudi ovlaštenog servisera te izvida štete od strane osiguravajućeg društva, iznosi 31.487,66 kuna ( uključen PDV).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu štete navodeći da je nezgodu prouzročilo vozilo tužitelja.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem odštetnog zahtjeva, izvida štete, potvrde Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave Splitsko dalmatinske, Postaje prometne policije Split Broj: 511-12-33-06-42/18 od 21.studenog 2019. prekršajnog spisa Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Pp P-3329/2018, Ponude- računa Auto Centar Ivančić d.o.o. od 21. studenog 2019., zapisnika o očevidu, situacijskog plana, te fotografija lica mjesta, saslušanjem svjedoka OA, AA, ĆA, prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku Neven Kralj, stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. Među strankama nije sporan nastanak štete već je sporna dinamika nastanka prometne nezgode odnosno odgovornost za štetu.

5. Iz iskaza svjedoka OA proizlazi da je izlazio iz odvojka od trgovačkog centra LIDL na glavnu cestu i želio skrenuti ulijevo. Nadalje, da su bile kolone vozila u oba smjera ( iz smjera Splita i iz smjera Trogira). Nadalje, da mu je vozač kamiona koji se nalazio u traci bliže njemu mahnuo rukom da se može uključiti. Nadalje, da se lagano lagano kretao i taman se počeo uključivati kada je doletio motocikl iz smjera Trogira kojeg uopće nije vidio jer je pretekao cijelu tu kolonu, a na početku te kolone da je bio drugi kamion koji mu je također dao znak rukom da se može uključiti u traku iz smjera Trogira prema Splitu. Tada je došlo do sudara, a vozač motocikla mu je na njemačkom jeziku odmah rekao da je kriv. Nadalje, na upit kakva je bila preglednost ceste navodi da ništa nije vidio jer ga je vozač kamiona propustio da se uključi na cestu. Nadalje, da su oba kamiona stajala u koloni. Nadalje, da nije bilo vozila ispred njega. Nadalje, da je čekao na odvojku nekoliko minuta te je normalno vidio traku u koju se trebao uključiti.

6. Iz iskaza svjedoka AA, proizlazi da je bio ljetni dan, da su se trebali uključiti sa odvojka kod Lidla na glavnu cestu, u lijevo za Trogir. Nadalje, da je bila kolona u oba smjera, te da su čekali neko vrijeme na odvojku kod Lidla da se uključe na glavnu cestu. U jednom trenutku stala je kolona s lijeve i s desne strane, a dečki koji su vozili kamion s obje strane su dali znak rukom da se može izaći na glavnu cestu i tek što su učinili 30 cm doletio je motor i udario u njihovo vozilo. Nadalje, da su oprezno izlazili sa odvojka te su se zaustavili kod prvog kamiona jer nikada ne znaš kada će netko doletjeti i tek što su se pomaknuli 30-ak cm od prvog kamiona doletio je motor kojeg nisu vidjeli. Vozač motocikla je bio G te se ispričavao na njemačkom i rekao je da je kriv što je razumio jer zna nešto njemačkog. Nadalje, da je vozač motocikla prošao praktički " kroz zid" jer je bila puna crta između dvije kolničke trake i otok sa kosim crtama. Nadalje, na upit kakva je bila vidljivost navodi da nije bila dobra jer su bile kolone s obje strane. Nadalje, navodi da je iz pravca Splita bio kamion tipa mikser betona, a iz pravca Splita da je bio sandučar.

7. Iz iskaza svjedoka ĆA proizlazi da je bio policajac na očevidu toga dana, a događaja da se sjeća kroz maglu. Navodi da se radilo o tome da je vozač Citroena oduzeo prednost prolaska vozaču motocikla te da je utvrdio odgovornost vozača Citroena na temelju položaja vozila. Nadalje, da bi bio unio u zapisnik da je uočio suputnika u vozilu Citroena.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka Neven Kralj proizlazi da se prometna nezgoda odnosno sraz automobila i motocikla dogodio 5.lipnja 2018. oko 14.30 sati, dakle, za vrijeme dana po suhom vremenu. Nadalje, da se mjesto prometne nezgode nalazi u općini Trogir, predio Pantana. na kolniku DC 409. Nadalje, da je kolnik navedene ceste podijeljen na dvije kolničke trake kojima se promet odvija u suprotnim smjerovima. Nadalje, da se sa južne strane na kolnik državne ceste spaja prilazni kolnik od trgovačkog centra LIDL a na tom dijelu kolnik državne ceste D 409 je podijeljen isprekidanom, crtom. Nadalje, da se prilazni kolnik prostire u smjeru juga, podijeljen je na dvije kolničke trake i namijenjen je za prometovanje vozila u oba smjera. Preglednost mogućnost uočavanja sudionika u prometu, gledano od raskrižja u smjeru zapada iznosi preko 100 metara. Nadalje, da gledano od smjera juga u smjeru sjevera, odnosno od smjera kretanja osobnog automobila marke „Citroen uz istočni rub prilaznog kolnika od TC LIDIL postavljen su prometni znakovi: vertikalni prometni znak ,,B02 obavezno zaustavljanje STOP“ s dopunskim znakom „obilježen pješački prijelaz“ i horizontalni prometni znak STOP. Gledano od smjera zapada u smjeru istoka uz južni rub kolnika državne ceste D 409 postavljeni su prometni znakovi: C02 „obilježen pješački prijelaz i prometni znak C86 „prestrojavanje vozila“.

9. Nadalje, prema stanju u spisu vještak u svom zaključku navodi da se neposredno prije sraza, motocikl „Harley Davidson“ reg.oznake i broja I 824 P (A) kreće južnim prometnim trakom kolnika DC 409 iz pravca zapada u pravcu istoka i neposredno prije sraza i u samom srazu nalazi se u fazi pretjecanja kolone vozila preko prometnog otoka i pune središnje crte. Nadalje, da se u samom srazu i neposredno prije njega, predmetni motocikl kreće brzinom od oko 40 km/h ili 11,08 m/s. Nadalje, da sa pristupne kolničke površine parkirališnog prostora trgovačkog centra Lidl, kreće se osobno vozilo „Citroën C5“ reg.oznake i broja [registarska oznaka] i neposredno prije sraza i u samom srazu vozač osobnog vozila „Citroën C5“ obavlja radnju uključivanja sa sporedne ceste jasno označene znakom horizontalne i vertikalne signalizacije „STOP“, na sjeverni prometni trak kolnika DC 409 sa namjerom nastavljanja kretanja sjevernim prometnim trakom kolnika ceste DC 409 u pravcu zapada.

10. Nadalje, prema iskazima svjedoka, neposredno prije početka uključivanja osobnog vozila „Citroën C5“ sa sporednog prilaznog puta na kolničku površinu ceste DC 409, na južnom prometnom traku i na sjevernom prometnom traku kolika DC 409, zaustavila su se vozila i omogućila osobnom vozilu „Citroën C5“ da započne sa uključivanjem na sjeverni prometni trag kolnika ceste DC409 u pravcu zapada. Kao prva vozila u koloni i na južnom i na sjevernom prometnom traku kolnika DC 409 nalazili su se prema iskazima svjedoka kamioni.

11. Nadalje, da je kamion koji je bio položen kao prvo vozilo u koloni vozila na južnom prometnom traku kolnika DC 409, u potpunosti je u trenutku započinjanja uključivanja Citroena zaklanjao vidljivost vozaču osobnog vozila „Citroën C5“ u pravcu zapada, odakle je nailazio motocikl „Harley Davidson“ u fazi pretjecanja kolone vozila preko pune središnje crte i pješačkog otoka

12. Nadalje, da obzirom na oštećenja na oba vozila i obzirom na konačne položaje vozila te tragove na kolničkoj površini vidljive na foto dokumentaciji u predmetnom spisu, u samom srazu osobno vozilo „Citroën C5“ bilo je u fazi laganog kretanja prema naprijed sa brzinom od oko 5 km/h ili 1,38 m/s i istu brzinu je imao i u samom srazu.

13. Nadalje, da do sraza između prednjeg desnog dijela osobnog vozila „Citroën C5“ i bočnog desnog dijela motocikla „Harley Davidson“, dolazi na udaljenost od oko 37,5 metara od PTM u smjeru zapada i oko 0,9 metara od isprekidane središnje crte južnog prometnog traka u smjeru sjevera.

14. Nadalje, da u trenutku sraza uzdužne osi sudionika zatvarale su kut od oko 110°, pa je sam sraz za definirati kao kutni.

15. Nadalje da do predmetne prometne nesreće ne bi došlo da je vozač osobnog vozila „Citroën C5“ prilikom uključivanja na kolničku površinu sa prednošću prolaska, odnosno na sjeverni prometni trak kolika ceste DC 409, prestao sa uključivanjem sve dok mu se u potpunosti ne otvori mogućnost uočavanja svih vozila koja se kreću sjevernim prometnim trakom iz pravca zapada u pravcu istoka kada je mogao uočiti motocikl Harley Davidson“ u pretjecanju kolone vozila iz pravca zapada u pravcu istoka, istog propustiti i na taj način sraz bi se izbjegao.

16. Odnosno predmetna prometna nezgoda bi se izbjegla da vozač motocikla „Harley Davidson“ nije pretjecao kolonu vozila preko pune središnje crte, prometnog otoka i u blizini samog raskrižja uz jasno postavljene znakove vertikalne signalizacije uz južni rub kolnika „nailazak na obilježeni pješački prijelaz“ i prometni znak „prestrojavanje vozila“.

17. U konkretnom slučaju, proizlazi iz iskaza svjedoka OA i AA ( suputnik u osobnom vozilu Citroen) da se predmetna prometna nezgoda dogodila jer je na osobno vozilo naletio motocikl u trenutku kada se isto polako uključivalo na kolnik DC 409. Naime, sud je prihvatio iskaz svjedoka AA, iako tuženik implicira da uopće nije bio sudionik predmetne prometne nezgode obzirom nije naveden niti kao sudionik niti svjedok na zapisniku o očevidu jer se isti sjećao događaja koji su prethodili prometnoj nezgodi i samog nastanka nezgode te je kod davanja iskaza djelovao uvjerljivo i sigurno u svezi činjenica relevantnih za štetni događaj, pa se tako sjećao tipa kamiona koji su propustili vozača Citroena, a sjećao se i vozača motocikla s kojim da je razgovarao na njemačkom.

18. Nadalje sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koje se u bitnome podudara sa iskazima svjedoka N i AA, kojima je sud povjerovao, a iz svega navedenog proizlazi da se prometna nezgoda dogodila na način da se vozač Citroena priključivao sa parkirališta ( iz smjera juga) na kolnik DC 409 u smjeru zapada ( u smjeru Trogira), pri tome skretao ulijevo, a nakon što su se oba kamiona zaustavila te nakon što mu je vozač kamiona (koji se zaustavio u traci iz smjera Trogira- dakle južnoj prometnoj traci DC 409) dao znak rukom da se može priključiti NA KOLNIK te je na istog, kod skretanja ulijevo u sjevernoj prometnoj traci, na istog naletio vozač motocikla, koji je pretjecao kolonu vozila iz smjera Trogira koja se zaustavila da propusti vozača Citroena, čime je prouzročio sraz.

19. Sukladno čl. 57. stavak 1) Zakona o sigurnosti prometa na cestama "Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19) na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. Nadalje, stavak 2) vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. Nadalje, stavak 4) vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

20. Nadalje, sukladno čl. 47. ZOSPC-a, vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

21. Nadalje, prema čl. 43 ZOSPC stavak 1) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prema stavku 2) prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

22. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je do sraza došlo u sjevernoj prometnoj traci, a sraz je definiran kao kutni. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vozilo Citroen bilo u fazi laganog skretanja ( ulijevo) te se kretalo brzinom od 5 km/h koju brzinu je imalo u samom srazu. Nadalje, da se motocikl kretao brzinom od 40 km /h te da je istog vozač Citroena mogao uočiti ( što svjedok N osporava te navodi da nije uočio motocikl, a vozač kamiona mu je dao znak rukom da se može priključiti). Međutim, iako je vozač kamiona dao znak rukom da propušta osobno vozilo Citroen, vozač Citroena je, obzirom na okomiti znak STOP prije priključivanja na kolnik i okolnost da se priključuje na cestu s prednošću prolaska, trebao stati u mjestu dok se ne uvjeri da se može bez opasnosti za druge sudionike uključiti na cestu s prednošću prolaska, što isti nije učinio čime je postupio protivno odredbi članka 57. te članka 43. ZOSPC. Međutim, nastanku prometne nezgode pridonio je i vozač motocikla koji je pretjecao kolonu vozila koja je dolazila iz smjera Trogira pa se sraz dogodio u sjevernoj prometnoj traci ( dakle, u traci suprotnog smjera kretanja od kretanja motocikla) čime je postupio protivno odredbi članka 70. ZOSPC koja kaže da vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti: 1) kolonu vozila, niti početi pretjecati ili obilaziti ( stavak 4) ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera. Budući da je vozač motocikla radnju pretjecanja započeo pretječući kolonu vozila i to preko pune uzdužne crte, znajući da prema postojećoj horizontalnoj signalizaciji, točnije punoj uzdužnoj liniji, takva radnja nije dopuštena, pa da je poduzeo nedopuštenu radnju, ali da je odustao od pretjecanja do štetnog događaja ne bi došlo, sud procjenjuje njegovu suodgovornost za štetni događaj u omjeru 60 %, dok doprinos vozača osobnog automobila Citroena procjenjuje sa 40% s obzirom da je prema nalazu vještaka trebao prestati s uključivanjem u sjeverni prometni trak dok mu se ne otvori mogućnost uočavanja svih vozila na cesti s prednošću prolaska ( neovisno o znaku rukom vozača kamiona da može krenuti), čime bi se prometna nezgoda izbjegla, a što isti nije učinio, već je nastavio s priključivanjem, pa je tako doprinio nastanku prometne nezgode.

23. Slijedom navedenog utvrđena je suodgovornost vozača osobnog vozila Citroen spram vozača motocikla u omjeru 40 % : 60 % za nastanak predmetne prometne nezgode.

24. Što se tiče visine štete u ovoj pravnoj stvari vještak je procijenio da je visina štete na vozilu Citroen C5 iznosi 1.856,33 eura ( popravak nije ekonomski opravdan pa je procijenjeno da je nastala totalna šteta).

25. Slijedom navedenog, a s obzirom da je utvrđeno da je tužitelj djelomično odgovoran za nastanak štetnog događaja, pozivom na odredbu članka 1072. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ( „Narodne novine“ broj: 35/05,41/08 i 125/11) odlučeno je kao u izreci.

26. Slijedom toga, tuženik je tužitelju dužan nadoknaditi štetu u visini 60 % procijenjene štete na vozilu što iznosi 1.113,79 eura, dok je za više zatraženo odbijen tužbeni zahtjev (za iznos od 742,54 eura tj. do punog zatraženog iznosa od 1.856,33 eura). Tužitelju pripadaju kamate na taj iznos sukladno čl. 1086 ZOO tj. od dana presuđenja kada je utvrđena visina štete i kada je tuženik dospio u zakašnjenje, a ne od nastanka štete.

27. Podneskom od 16.srpnja 2024. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev pa potražuje iznos od 1.856,33 eura, umjesto prvobitno 31.487,66 kuna ( 4.179,13 eura), a tuženik navodi da ne pristaje na povlačenje tužbe.

28. Prema čl. 154. ZPP stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (st. 1.); ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (st. 2.).

29. Vrhovni sud Republike Hrvatske je 26. travnja 2021. zauzeo pravno shvaćanje broj:

Su-IV-16/2021-8 koje glasi: ''Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.“ Navedeno pravno shvaćanje reflektira se na odluku o troškovima postupka uzrokovanim povlačenjem dijela tužbe.

30. Tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja u ovom postupku, a isto je bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, pa sud smatra da tužitelju pripada trošak vještačenja u punom iznosu neovisno o uspjehu stranaka u postupku. Osim toga, okolnost da je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev koji se smatra djelomičnim povlačenjem tužbe na koje tuženik nije pristao (niti je zahtijevao trošak do momenta djelomičnog povlačenja) ukazuje na to da do navedenog procesno nije niti došlo, nadalje isti nema pravo na trošak postupka uzrokovan povlačenjem tužbe sukladno čl. 158. ZPP-a jer isti nije niti popisan, pa je za obračun parničnog troška mjerodavan uspjeh stranaka u parnici prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

31. Stoga je trošak tužitelja odmjeren sukladno čl. 154. ZPP-a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/23, dalje: Tarifa) koja je na snazi prema vrijednosti tužbenog zahtjeva Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastava tužbe 100 bodova, zastupanje na ročištu 12.svibnja 2022. 100 bodova, 18.listopada 2022. 100 bodova, 31.siječnja 2023. 100 bodova, 8.ožujka 2023. 100 bodova, 4.studenog 2024. 100 bodova, te 20.ožujka 2025. 100 bodova, nadalje, sastav podneska od 16.srpnja 2024. 100 bodova, te podneska od 29.listopada 2024. 100 bodova odnosno ukupno 1000 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti 1 bod = 2,00 eura ( Tbr 54 OT) iznosi 2.000,00 eura, uvećano za PDV 25% iznosi 2.500,00 eura, razmjerno uspjehu tužitelja u postupku u osnovu i visini ( 60 %) umanjeno za 40 % na strani uspjeha tuženika iznosi 20 % ukupnog troška zastupanja po odvjetniku odnosno 500,00 eura, uvećano za trošak vještačenja od 398,17 eura iznosi 898,17 eura, uvećano za trošak sudske pristojbe na tužbu 88,26 eura te presudu 66,36 eura sveukupno iznosi 1.052,79 eura.

32. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 20.ožujka 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

DNA:

- pun tužitelja

- pun tuženika

- spis