Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1303/2024-2
R E P U B L I K E A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Kos, predsjednice vijeća, Vesne Gašparuš-Horvat, člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, [adresa], zastupanoga po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P-1151/2022-39 od 30. rujna 2024., 20. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P- 1151/2022-39 od 30. rujna 2024. i predmet vraća prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju plati iznos od 15.566,67 EUR sa zateznom kamatom tekućom:
- na iznos od 15.352,18 EUR od 6. srpnja.2019. pa do isplate,
- na iznos od 224,49 EUR od 5. kolovoza 2019. pa do isplate,
koja se do 31. prosinca 2022. određuje po stopi za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana (točka I. izreke) te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka iznosu od 2.553,18 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 30. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke).
2. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome navodi da on nije prouzročio štetu, već da je istu prouzročio FK, da nije bio neovlašteni korisnik vozila, da ne postoji pravno relevantna uzročno-posljedična veza između njegovog postupanja i štete koja je nastala tužitelju, da sud uopće nije naveo pravni temelj iz kojega bi proizlazila njegova odgovornost za štetu koju je prouzročio vozač vozila osiguranog kod tužitelja i da izvedene dokaze sud nije savjesno i brižljivo ocijenio te da presuda stoga ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
3. Žalba tuženika je osnovana.
4. Donošenjem pobijane presude počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koju u žalbi ukazuje tuženik.
5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku radi isplate iznosa od 15.566,67 EUR sa zateznom kamatom, kojega je tužitelj po odštetnom zahtjevu i po osnovi police osiguranja, isplatio za štetu nastalu na osobnom vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), sa zateznom kamatom.
6. U postupku je utvrđeno:
- da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K- 965/19 utvrđeno da je tuženik NK proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv imovine – pronevjerom – opisano i kažnjivo po čl. 233. st. 1. Kaznenog zakona jer je u kolovozu 2016., radeći na poslovima prijevoza, iznajmljivanja i održavanja vozila u društvu MOLOSO BULDOG d.o.o. uzeo i za sebe zadržao, između ostaloga, osobno vozilo marke ... ... 1.6, reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo HK, koje se nalazilo u posjedu TD MOLOSO BULDOG d.o.o. na temelju punomoći od 3. kolovoza 2016. kojom je HK ovlastila TD MOLOSO BULDOG d.o.o., da iznajmljuje njezino vozilo,
- da je tim vozilom 19.11.2016. u Zagrebu, prouzročena prometna nesreća, na način da je FK, koji je upravljao navedenim osobnim automobilom, prelazeći iz lijeve u desnu prometnu traku, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja kao i položaju drugih sudionika u prometu, desnom bočnom stranom vozila Opel Vectra 1.6, reg. oznake [registarska oznaka], naletio na lijevu bočnu stranu osobnog automobila reg. oznake: WIS753(D), kojim je upravljao EK, usporedno, istim kolnikom, desnom prometnom trakom, u istom smjeru, a u trenutku prometne nesreće izbjegavao je nalet skretanjem u desno, uslijed čega je desnom bočnom stranom vozila naletio na metalnu zaštitnu ogradu, vlasništvo društva Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, koja se nalazi na mekom terenu izvan zapadnog ruba kolnika te je u nesreći nastala imovinska šteta,
- da je radi prouzrokovanja opisane prometne nesreće FK oglašen krivim zbog počinjenja prekršaja iz čl. 43. st. 2., kažnjivog po čl. 43. st. 3., s primjenom čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pravomoćnim obveznim prekršajnim nalogom od 7.3.2024.,
- da je vozilo [registarska oznaka], u vrijeme nastanka štetnog događa bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti.
6.1. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja, prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev, uz obrazloženje da je tuženik NK odgovoran tužitelju za štetu koja je nastala tužitelju u predmetnom štetnom događaju jer je počinjenjem kaznenog djela omogućio FK da kao neovlašteni vozač upravlja vozilom kojim je prouzročena šteta na drugom vozilu. Stoga je naložio tuženiku da tužitelju plati utuženi iznos, pozivom na odredbu čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO).
7. Međutim, osnovano tuženik u žalbi navodi da su za takav zaključak izostali razlozi o odlučnim činjenicama. Naime, presuda doista uopće ne sadrži razloge o tome na kojim činjeničnim utvrđenjima i izvedenim dokazima sud temelji zaključak da je upravo žalitelj, počinjenjem kaznenog djela za koje je proglašen krivim, omogućio FK upravljanje vozilom kojim je prouzročena predmetna šteta.
7.1. Odredbom čl. 963. st. 1. ZOO, na koju se poziva prvostupanjski sud, reguliran je prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja (subrogacija). Prema toj odredbi, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.
7.2. Dakle, u slučaju prava subrogacije osiguratelja, isplatom naknade iz osiguranja, na osiguratelja prelazi osiguranikovo pravo prema štetniku.
7.3. Odredbama čl. 22. do 38. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – dalje: ZOOP), propisani su slučajevi u kojima osiguratelj, nakon ispunjenja svoje zakonske obveze prema oštećeniku (isplate naknade iz osiguranja), ima (izvorno) pravo na naknadu štete odnosno pravo na povrat isplaćenih iznosa (regres) od osobe odgovorne za štetu prouzročenu upotrebom motornog vozila.
7.4. Međutim, u ovom slučaju prvostupanjski sud nije utvrdio, a posljedično tome ni naveo, koje je to konkretno pravo subrogacijom prešlo na tužitelja, kao osiguratelja odnosno na kojoj pravnoj osnovi temelji pravo tužitelja na povrat isplaćenih iznosa od tuženika, kao i na kojim konkretnim činjenicama i dokazima sud temelji zaključak o tome da je počinjeno kazneno djelo tuženika ĐK u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, na što osnovano u žalbi ukazuje tuženik.
8. S obzirom na navedeno, pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, čime je ostvarena navedena bitna povreda jer se pobijana presuda zbog toga ne može ispitati pa je na temelju čl. 369. st. 1. ZPP istu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.
9. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku (čl. 164. st. 4. ZPP).
10. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, ponovno će raspraviti i utvrditi sve sporne i odlučne činjenice te nakon toga o tužbenom zahtjevu tužitelja za isplatom spornih iznosa donijeti novu odluku, koju će valjano obrazložiti, kako bi se ista mogla ispitati.
U Velikoj Gorici 20. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Verica Kos
