Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1988/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, po sutkinji Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja 1. TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici u Zadru, protiv predloženika JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Doris Obratov Kličković, odvjetnici u Zadru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj R1-85/2021-49 od 16. siječnja 2024., dana 20. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj R1- 85/2021-49 od 16. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno da se predlagatelji sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice upućuje na parnični postupak (točka I. izreke) te se ovaj izvanparnični postupak obustavlja (točka II. izreke).

2. Žale se predlagatelji svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije", br. 175-XLV/1934 - dalje: ZSVP) i članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), i koji je u primjeni sukladno odredbi članka 119. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23.), s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu te preinači, podredno ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Traže trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu predloženik predlaže odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovnu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost pobijanog rješenja povodom žalbe, i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Sud prvog stupnja je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio kao odlučno :

- da predlagatelji traže razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini geometrijskom diobom razmjerno upisanim suvlasničkim udjelima;

- da geometrijska dioba nije moguća bez provođenja određenih upravnih postupaka (građevinska dozvola, uporabna dozvola) te izgradnje vanjskih stepenica za na 2. kat kuće;

- da vrijednost nekretnine na dan izrade nalaza i mišljenja vještaka iznosi 166.713,26 eura

- da se predloženik usprotivio prijedlogu tvrdeći da je u nekretninu izvršio znatna ulaganja čime je povećao svoj suvlasnički udio u nekretnini;

- da su sporni suvlasnički udjeli stranaka na predmetu diobe.

8. Sud prvog stupnja zaključuje da kako su sporni suvlasnički udjeli stranaka na predmetu diobe pa između stranaka postoji spor o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika kao i veličini njihovih udjela pa slijedom navedenog sud prvog stupnja smatra kako su se ispunile pretpostavke za obustavu ovog izvanparničnog postupka, pozivajući se pri tome na pravno pravilo iz paragrafa 268. u svezi paragrafa 267. ZSVP-a.

9. Sud prvog stupnja je za naprijed opisana činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da ih žalitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju.

10. Naime, odredbom članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZVDSP) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva, dok prema odredbi članka 48. stavak 1. ZVDSP-a pravo na razvrgnuće suvlasnik ostvaruje u sporazumu sa svim suvlasnicima sa kojima razvrgava suvlasništvo ili putem suda, ako nije što drugo zakonom određeno.

11. Prema odredbi članka 50. stavak 1. ZVDSP-a, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom dijelu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Iz stavka 2. ovog članka proizlazi da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a nekretnine geometrijski. Konačno, člankom 50. stavak 4. ZVDSP-a propisano je da ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

12. U smislu paragrafa 267. i paragrafa 268. ZSVP-a, na zahtjev suvlasnika, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti hoće li se i kako provesti dioba zajedničke stvari i zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i o pravu suvlasništva i o veličini suvlasničkih dijelova, a ako bilo koji suvlasnik ospori ta pitanja, a ne može se o tomu postići sporazum, sud će stranku s njezinim zahtjevom uputiti u parnicu.

13. Kako je u konkretnom slučaju predloženik kao jedan od suvlasnika predmetne nekretnine, osporio jedno od pitanja iz paragrafa 267. ZSVP-a, a nije moguće o tome postići sporazum, to je pravilno sud prvog stupnja predlagatelja s njegovim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice uputio na parnicu jer u slučaju spora o predmetu diobe, suvlasnicima i njihovim suvlasničkim dijelovima sud ne može odlučivati u izvanparničnom postupku. Slijedom navedenog obzirom su sporni suvlasnički udjeli, to suprotno žalbenim navodima, nije moguće provesti niti civilnu diobu nekretnine.

14. Uzimajući u obzir gornja utvrđenja prvostupanjski sud je pravilno obustavio ovaj izvanparnični postupak jer protivno žalbenim navodima, u konkretnom slučaju između stranaka postoji spor o suvlasništvu, o obimu i veličini suvlasničkih udjela. To ne mijenja niti činjenica što su po navodima predlagatelja oni već dva puta iz izvanparničnog postupka upućeni u parnični postupak i obrnuto i da postupak traje već dugo, a ukoliko je time, kako u žalbi tvrde, povrijeđeno njihovo pravo na suđenje u razumnom roku tada imaju pravo na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, što je regulirano člankom 63. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023, 36/2024).

15. U izvanparničnom postupku, a kada postoji spor o veličini suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina, izvanparnični sud nije ovlašten meritorno odlučivati o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice i to neovisno o činjenici što su u zemljišnim knjigama određeni suvlasnički omjeri pojedinih suvlasnika.

16. Slijedom iznijetoga, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

U Zagrebu 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Gabriela Topić Kordej