Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-65/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Ankici Matić, u pravnoj stvari tužitelja KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Reliance d.o.o. u Splitu, Istarska 3, OIB: 55509707625, zastupan po punomoćniku Željku Albini, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-144/2022-25 od 22. studenog 2024., dana 20. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je odluku koja glasi:

"I Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak, vinograd [adresa], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na način da je dana 26. listopada 2022. samovlasno porušio kamene međašne suhozide između [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], obavio nasipavanje i postavio beton na mjestu porušenih međašnih suhozida i to od razvučenog konopa pričvršćenog na metalne stupiće do vidljivog podzida, a što je na sve skici koja je sastavni dio vještva Rajka Radišića, ing. geod. stalnog sudskog vještaka za geodeziju, kolovoz 2024. godine označeno na način da je konop prikazan crvenom crtkanom linijom dok je vidljivi podzid do kojeg je obavljeno nasipavanje označeno na skici slovima M-N, crnom crtkanom linijom dužine 33,00 m, širina od konopa do podzida je 2,5 m na sjeveru (kod točke M) do 2,00 m na jugu (kod točke N), te na koji način je smetao posjed tužitelju na navedenoj nekretnini, a koja nekretnina je u posjedu tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku uspostaviti prijašnje stanje posjeda na način da vrati natrag porušeno kamenje, ukloni beton i složi kamene međašne suhozide između [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to od razvučenog konopa pričvršćenog na metalne stupiće do vidljivog podzida, a što je sve na skici koja je sastavni dio vještva Rajka Radišića, ing. geod. stalnog sudskog vještaka za geodeziju, kolovoz 2024. godine označeno na način da je konop prikazan crvenom crtkanom linijom dok je vidljivi podzid do kojeg je obavljeno nasipavanje označeno na skici slovima M-N, crnom crtkanom linijom dužine 33,00 m, širina od konopa do podzida je 2,5 m na sjeveru (kod točke M) do 2,00 m na jugu (kod točke N), u prvobitno stanje i to u roku od 24 sata, pod prijetnjom ovrhe.

III. Zabranjuje se tuženiku svako daljnje isto ili slično smetanje posjeda tužitelja za nekretninu navedenu u točki I izreke ovog rješenja."

II Odbija se kao neosnovan prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi:

"Određuje se privremena mjera na način da se nalaže tuženiku-protivniku osiguranja da odmah po zaprimanju ove privremene mjere obustavi sve radove na nekretnini tužitelja kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak, vinograd [adresa], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i na međi između kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak, vinograd [adresa], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica] sve K.O.

[adresa], odmah po primitku ovog rješenja.

Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog završetka parničnog postupka radi smetanja posjeda koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br. Psp- 144/2022.

Tuženik-protivnik osiguranja je dužan tužitelju-predlagatelju osiguranja naknaditi prouzročene troškove osiguranja u iznosu od 1.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ovoga rješenja do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 8 dana."

III Nalaže se tuženiku, u roku od 8 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 964,36 eur sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine."

2. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku odluku u obvezujućem dijelu sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je smetanje posjeda.

6. Iz spisa proizlazi pregledom prijepisa posjedovnog lista Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 27. listopada 2022. da je tužitelj KL upisani posjednik čest. zem. [katastarska čestica], a pregledom građevinske dozvole Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Vis od 16. listopada 2017. proizlazi da je DHMZ-u odobrena izgradnja glavne meteorološke stanice u [adresa] na zemljištu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

7. Nadalje, očevidom sa lica mjesta proizlazi da trasa predmetnog suhozida na zatečenom zemljanom kolnom putu jasno je označena malim metalnim stupovima položenim u smjeru sjever-jug između kojih je razvučen konop. Ispod stupova i konopa uređeno je zemljište s nizom stabala maslina i rogača tužitelja, a s druge strane je objekt Državnog hidrometeorološkog zavoda sa zemljištem ograđenim betonskim zidom na koji je postavljena ograda od metalnih stupova i mreže. Između trase označene stupićima i konopom te betonskog ogradnog zida postaje DHMZ zemljani je utabani put širine oko 2m i proteže se duž trase spornog suhozida u smjeru sjever-jug.

8. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, saslušanjem svjedoka te iz vještva sudskog vještaka za geodeziju Rajko Radišić od 9. rujna 2024. proizlazi identifikacija sporne nekretnine. Prema priloženoj skici lica mjesta vještaka razvidno je kako je zemljište tužitelja položeno na čest. zem. [katastarska čestica], a meteorološka postaja DHMZ sa ograđenim zemljištem položena na čest. zem. [katastarska čestica]. Ove čestice u sjeverozapadnom dijelu razdvaja zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica], a na njega se u smjeru jugoistoka nadovezuje čestica 1545/6. Vještak je slovima A-E-D i punom linijom označio betonski zid DHMZ-a s metalnom ogradom, dok je slovima M-N prikazao granicu između čest. zem. [katastarska čestica], a isprekidanom linijom prikazao trasu koju je tužitelj prilikom očevida pokazao kao granicu svog posjeda prije predmetnih radova i koju je označio postavljanjem malih metalnih stupova između kojih je razvučen konop.

9. Sud prvog stupnja u potpunosti prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja i sa činjenicama je suglasan žalbeni sud i to iz slijedećeg razloga:

Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka.

10. Sudsku zaštitu posjeda uređuje članak 22. Zakona o vlasništvu koji propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjednog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

11. Žalbeni navodi tuženika glede prigovora pasivne legitimacije ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja.

12. Tuženik u parnici zbog smetanja posjeda prigovor pogrešne pasivne legitimacije istaknuti će u situaciji kad smatra kako on nije izvršio čin smetanja posjeda niti je dao nalog za isto niti je odobrio koristi od čina smetanja posjeda. Prema mišljenju pasivno legitimirana osoba može biti u prvom redu tuženik koji je izvršio čin smetanja posjeda. Osim osobe koja je izvršila smetanje pasivno legitimirana osoba će biti i ona koja je dala nalog za počinjenje smetanja posjeda kao i ona u čijem je interesu smetanje počinjeno, a ista se nije ogradila od toga.

13. Iz rezultata dokaznog postupka upravo proizlazi da su radnici tuženika za vrijeme gradnje objekta DHMZ-a poduzimali određene radnje izvan prostora gradilišta pa tako i na granici posjeda nekretnine tužitelja – čest. zem. [katastarska čestica] kao i na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

14. Tužitelj je dokazao da je tuženik izvođač radova koji je počinio čin smetanja posjeda.

15. Prema dokumentaciji u spisu, slikama proizlazi da su se izvodili radovi od strane tuženika na dijelu nekretnine u posljednjem mirnom posjedu tužitelja.

16. Naime, iz spisa proizlazi i to očevidom na licu mjesta da nema cjelovite strukture ogradnog i potpornog kamenog zida već su njegovi vidljivi ostaci ispod zemljane površine duž čitave istočne granice zemljišta.

17. Žalbeni navodi tuženika da tuženik nije zasmetao tužitelja na čest. zem. [katastarska čestica] nisu osnovani jer prema stanju na terenu u trenutku očevida kao i na osnovu iskaza svjedoka i fotodokumentaciju u spisu proizlazi da je tuženik izvođenjem radova zahvatio i čest. zem. [katastarska čestica]. Naime, prema svemu proizlazi da su se prilikom izgradnje poduzimali određeni radovi i to pripremni radovi iskopa terena i zemlja nije u potpunosti odvezena sa lica mjesta već je dijelom nasuta duž cijele čest. zem. [katastarska čestica] i preko suhozida tužitelja tako da je formiran novi zemljani put kao jedinstvena cjelina koja se proteže u smjeru sjevera i juga i kojemu su se koristili strojevi tuženika.

18. Upravo provozom i nasipanjem zemlje i trasiranjem površine oštećen je suhozid tužitelja jer je dijelom srušen, a dijelom zatrpan i pored svega su duž granične linije nasute i značajne količine betona.

19. Iz skice sudskog vještaka proizlazi da je slovima A-E-D i punom linijom označio betonski zid DHMZ-a s metalnom ogradom, dok je slovima M-N prikazao granicu između čest. zem. [katastarska čestica], a isprekidanom linijom prikazao trasu koju je tužitelj prilikom očevida pokazao kao granicu svog posjeda prije predmetnih radova i koju je označio postavljanjem malih metalnih stupova između kojih je razvučen konop.

20. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljev suhozid bio na trasi postavljenih stupića za razvučenim konopom i kako je postupanjem tuženika očito oštećena struktura ogradnog i potpornog kamenog suhozida koji su ostaci vidljivi na trasi, a služio je kao pristupni put tužitelju kojeg je isti očito nepobitno koristio, to je počinjeno smetanje posjeda.

21. U postupku smetanja posjeda nije bitno i ne utvrđuje se pravo vlasništva nekretnine nego isključivo pitanje posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja posjeda.

22. Iz spisa proizlazi da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik nekretnine [katastarska čestica] a nasipanjem zemlje duž cijele nekretnine [katastarska čestica] i [katastarska čestica] pa time i preko suhozida tužitelja to je očito formiranjem novog zemljanog puta počinjeno smetanje posjeda tužitelja.

23. Naime, ne upuštajući se u ocjenu organiziranja radova na gradilištu, ostaje činjenica da je pored postojećeg starog zemljanog kolnog puta položenog na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], postojala potreba formiranja nove površine za provoz strojeva izvan njezinih granica. Kako do zaključenja raspravljanja nije priložen dokaz koji bi upućivao da su ta prekoračenja ovlasti mimo građevinske dozvole poduzeta isključivo po nalogu investitora ili uz odobrenje nadležnog upravnog organa, jasno je kako ih je tuženik izveo samoinicijativno. Dakle, tužitelj je dokazao kako ima pravo na sudsku posjedovnu zaštitu i kako je tuženik počinitelj smetanja njegovog posjeda.

24. Prema rezultatima dokaznog postupka proizlazi kako je tužitelj godinama prije radova tuženika bio samostalni i mirni posjednik zemljišta ograđenog predmetnim suhozidom. Također je utvrđeno kako su se radovi na izgradnji meteorološke postaje u [adresa] izvodili u skladu s građevinskom dozvolom i to na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], a prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju, između nje i sjevernog dijela zemljišta tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] položena je i parcela oznake čest. zem. [katastarska čestica] vlasništva Republike Hrvatske.

25. Žalbeni navodi tuženika glede čina smetanja posjeda u odnosu na nekretnine navedene u tužbenom zahtjevu koje je sud prvog stupnja prihvatio preinakom sukladno odredbi članka 190. ZPP-a po provedenom vještačenju ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja jer se radi o preciziranju tužbenog zahtjeva po provedenom očevidu i izrađenom vještvu o čemu se argumentirano očitovao sud prvog stupnja, što u potpunosti prihvaća žalbeni sud.

26. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva to je valjalo odlučiti kao u izreci – članak 380. točka 2. ZPP-a glede merituma spora i glede troškova postupka u cijelosti.

U Splitu, 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Ankica Matić