Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-1410/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Tatjane Ledinšćak-Babić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicama (odvjetnicama) iz ZOU Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić u Labinu, protiv tuženice ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanoj po punomoćniku Ladislavu Radosloviću, odvjetniku u Rijeci, radi ukidanja služnosti, povodom žalbe tužitelja i žalbe tuženice izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj: P-134/2022-71 od 31. srpnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj: P-134/2022-71 od 31. srpnja 2023. u toč. I. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužitelja se odbija, dok se žalba tuženice prihvaća te se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj: P-134/2022-71 od 31. srpnja 2023. preinačuje u toč. II. izreke tako da se nalaže tužitelju da tuženici uz već dosuđene troškove parničnog postupka u iznosu od 510,98 EUR kn naknadi i daljnje troškove u iznosu od 232,26 EUR, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

III. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 38,07 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Ukida se pravo služnosti staze i kolnika na teret nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica], a u korist tuženice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zgr 166 k. o. [katastarska općina], te se tuženici zabranjuje svaki daljnji prilaz ili provoz preko poslužne nekretnine.

II. Tuženica je dužna naknaditi tužitelju parnične troškove, sve u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za 3%-tnih poena, koju kamatnu stopu određuje HNB prema čl.29.st.2. i st.8. Zakona o izmjenama i dopunama ZOO-a Nar.nov. 78/15.“

II. Nalaže se tužitelju LL, OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženici ĆL, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 510,98 EUR1 (petsto deset eura i devedeset i osam centi) / 3.850,00 kuna (tri tisuće osamsto pedeset kuna), u roku od 15 dana.“

2. Pravovremenim, potpunim i dopuštenim žalbama presudu pobijaju obje parnične stranke.

2.1. Tužitelj pobija presudu u cijelosti i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH i 70/19; dalje: ZPP), koji se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 30. ožujka 2018. primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/19), uz iznimke iz st. 2. -4. tog članka. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači prvostupanjsku presudu na način da usvoji tužbu i tužbeni zahtjev te tuženicu presudi na naknadu svih troškova prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka.

2.2. Tuženica pobija presudu samo u dijelu odluke o parničnom trošku (toč. II. izreke presude) u kojem je odbijena (nije joj dosuđen - opaska ovog suda) za iznos parničnog troška od 232,26 EUR, bez pozivanja na konkretne žalbene razloge, a iz sadržaja žalbe proizlazi da presudu (rješenje o troškovima postupka) pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i posljedično zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači odluku o parničnim troškovima na način da tužitelju naloži da joj isplati ukupan iznos parničnih troškova od 743,24 EUR, umjesto dosuđenih 510,98 EUR, dakle za daljnji iznos od 232,26 EUR.

2.3. Kako je odredbom čl. 167. st. 2. ZPP-a propisano da ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu troškova, a druga u pogledu glavne stvari, viši će sud jednom odlukom odlučiti o oba pravna lijeka, to je povodom žalbi parničnih stranaka ovaj sud ovom odlukom (presudom i rješenjem) odlučio o oba pravna lijeka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelja, tuženica se protivi žalbi, posebno naglašava da tužitelj u žalbi iznosi i nove činjenice koje se u ovoj fazi postupka ne mogu isticati te predlaže odbijanje žalbe.

3.1. Tužitelj nije odgovorio na žalbu tuženice.

4. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je žalba tuženice osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se ukine pravo služnosti staze i kolnika na teret nekretnine tužitelja kčbr. [katastarska čestica], a u korist nekretnine tuženice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zgr. 166 k. o. [katastarska općina] i da se tuženici zabrani svaki daljnji prilaz ili provoz preko poslužne nekretnine.

6. Nakon što je konstatirao da je među strankama sporno iskorištava li se poslužna nekretnina tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prekomjerno i bez razumne svrhe, budući put prolazi po popločenom dvorištu tužitelja te ima li tuženica drugi prikladniji ili barem jednako prikladan prolaz do povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nakon što je ocijenio provedene dokaze, prvostupanjski sud zaključuje:

- da pristupni put do nekretnine u vlasništvu tuženice, a koji se proteže od javne prometne površine, u naravi ceste, preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do granice s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u smislu odredbe čl. 242. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14; 81/15- pročišćeni tekst i 94/17-ispravak; dalje: ZV), nije prikladniji ni jednako prikladan prolaz niti isti vlasniku poslužnog zemljišta (tužitelju) čini manje štete, a ne radi se ni o jednako prikladnom javnom prolazu (što sud utvrđuje iz očitovanja Grada Labina od 19. rujna 2022.), sve neovisno o tome što je tužitelj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osposobio za promet vozilima o vlastitom trošku,

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske i ne predstavlja nerazvrstanu cestu pa bi korištenjem iste, bez ishođenja odobrenja, tuženica uznemiravala pravo vlasništva Republike Hrvatske i time se izložila opasnosti od pokretanja sudskog postupka od strane Republike Hrvatske,

- da bi utvrđenjem da nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja prikladniji ili jednako prikladan prolaz, sud odlučio o pravima i obvezama treće osobe (Republike Hrvatske, koja nije kao umješač pristupila u ovu parnicu i koju ova presuda ne bi obvezivala ni na kakvo postupanje) čime bi se tuženica, potencijalno, dovela u položaj da uopće ne može pristupiti svojoj nekretnini, a što je u koliziji s odredbom članka 30. ZV-a kojom je propisano da vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari,

- da postojeća služnost na putu koji se od kuće tužitelja nastavlja dalje po dvorištu tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do nekretnine tuženice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izgubila razumnu svrhu, slijedom čega sud odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

7. U odnosu na žalbu tužitelja.

7.1. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se tužitelj poziva u žalbi tvrdnjom da je zaključak prvostupanjskog suda da kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu Republike Hrvatske ne predstavlja nerazvrstanu cestu u suprotnosti s utvrđenjima iz obrazloženja presude, što obrazloženje čini proturječnim. Međutim, prema ocjeni ovoga suda, prvostupanjski je sud svoju odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja obrazložio jasnim, relevantnim, neproturječnim i valjanim razlozima, a presuda nije opterećena bilo kakvim nedostatcima zbog kojih njenu pravilnost i zakonitost ovaj sud ne bi mogao ispitati u žalbenom postupku.

7.2. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7.3. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno pogrešne primjene materijalnog prava na koje se tužitelj također poziva u žalbi.

7.4. Navodima žalbe tužitelj nije doveo u sumnju odlučno utvrđenje prvostupanjskog suda da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske i ne predstavlja nerazvrstanu cestu pa bi njenim korištenjem, a bez ishođenja odobrenja vlasnika, tuženica uznemiravala pravo vlasništva Republike Hrvatske, slijedom čega sud pravilno zaključuje da postojeća služnost na putu koji se od kuće tužitelja nastavlja dalje po dvorištu tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do nekretnine tuženice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije izgubila razumnu svrhu i odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

7.5. Žalba tužitelja svodi se na tvrdnje da se u naravi radi o ogranku ceste koja je bila dostupna većem broju korisnika, pa je taj odvojak nerazvrstana cesta temeljem Zakona o cestama neovisno o činjenici da li je upisana u registar nerazvrstanih cesta ili zemljišne knjige i da je „novi put“ (kčbr. [katastarska čestica]) u naravi nerazvrstana cesta za koju nema zapreke da se bilo tko njome služi, pa tako zapreke nema niti tuženica koja tim putom direktno pristupa na svoju nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.6. Imajući u vidu iznesene žalbene tvrdnje tužitelja, ovaj sud ponavlja (i ostaje) kod stajališta kojeg je zauzeo u ranijoj odluci donesenoj pod poslovnim brojem: Gž- 1240/2021-2 od 3. veljače 2022., prema kojem za utvrđenje statusa nerazvrstane ceste nije odlučno da li neko zemljište eventualno udovoljava uvjetima za proglašenje tog zemljišta nerazvrstanom cestom, već da li je to zemljište upisano u registar nerazvrstanih cesta i da li je o tome donesena odgovarajuća odluka (kod čega niti u ovom žalbenom postupku nije bilo sporno da kčbr. [katastarska čestica] nije upisana u registar nerazvrstanih cesta i da o tome nije donesena odgovarajuća odluka), slijedom čega nije dopušteno vršenje prava služnosti bez suglasnosti vlasnika zemljišta ili bez sudske odluke. U konkretnom slučaju to znači da nije moguće ukinuti pravo služnosti staze i kolnika iz razloga jer tuženica može doći do svoje nekretnine preko nekretnine koja je (nesporno) u vlasništvu treće osobe (Republike Hrvatske), koja nije niti stranka u ovom postupku, niti je pristala na bilo kakvo vršenje stvarne služnosti na njenoj nekretnini (koje činjenice također nisu bile sporne u ovom postupku).

7.7. U tom kontekstu valja dodati da prema odredbi čl. 2. Zakona o cestama (NN br. 84/11; 22/13; 54/13; 148/13 i 92/14; dalje: ZoC), nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona. Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine, sukladno posebnom propisu, a upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave (JLS). Nerazvrstane ceste koje nisu evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, u katastru se evidentiraju na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a koji pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja JLS, odnosno pravna osoba ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom. Nastavno, nije od značaja paušalna tvrdnja tužitelja da predmetni put udovoljava uvjetima za upis u registar nerazvrstanih cesta, jer to, izvan svake sumnje, nije utvrđeno u odgovarajućem (upravnom) postupku). Stoga postojeće pravo služnosti nije izgubilo razumnu svrhu u smislu odredbe čl. 242. st. 1. ZV-a i tužitelj kao vlasnik poslužne stvari neosnovano traži da se ono ukine.

7.8. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u toč. I. izreke i odlučeno kao izreci ove presude.

8. U odnosu na žalbe tužitelja i tuženice u kojima pobijaju odluku o troškovima postupka sadržanu u toč. II. izreke prvostupanjske presude.

8.1. Tužitelj navodima žalbe posebno ne pobija odluku o troškovima postupka sadržanu u prvostupanjskoj presudi. Kako je tužitelj pravomoćno odbijen s odlukom o glavnoj stvari, to tužitelj u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a nema pravo na naknadu troškova prvostupanjskog postupka te je njegovu žalbu primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a valjalo odbiti i u ovome dijelu.

8.2. Žalba tuženice kojom pobija odluku o troškovima postupka je osnovana jer je tuženica u pravu kada tvrdi da je „zaključnim“ podneskom dostavljenim elektronskim putem u sudski spis dana 21. siječnja 2023. u 23:11:33 sata, podnijela uredan zahtjev za naknadom parničnih troškova u kojem je, između ostalog, zatražila i paušalnu naknadu za prvostupanjski postupak u iznosu od 398,17 EUR, odnosno ukupno 743,24 EUR, pa da je prvostupanjski sud prihvaćanjem zahtjeva za naknadom troškova u nižem iznosu (510,98 EUR) pogrešno primijenio materijalno pravo.

8.3. Navode tuženice potvrđuje stanje prvostupanjskog spisa u kojem se nalazi naprijed opisani podnesak tuženice od 21. siječnja 2023. Kako prema Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12; 103/14; 118/14; 107/15; 37/22 i 126/22; dalje: Tarifa) odvjetniku pripada jednokratna naknada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova, između ostalog i za postupak radi služnosti (nema nikakve sumnje da se ovaj postupak vodi radi ukidanja stvarne služnosti), to je tuženica osnovano zatražila jednokratnu naknadu za zastupanje po punomoćniku (odvjetniku) u prvostupanjskom postupku u iznosu od 398,17 EUR, odnosno ukupno 743,24 EUR, dok je prvostupanjski sud pogrešnim utvrđenjem da tuženica nije zatražila isplatu jednokratne naknade na koju bi imala pravo (toč. 34. obrazloženja) pogrešno utvrdio činjenično stanje, a što je za posljedicu imalo pogrešnu primjenu materijalnog prava.

8.4. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a prihvaćena je žalba tuženice te je prvostupanjska presuda preinačena u toč. II. izreke u kojoj je odlučeno o troškovima postupka tako da je naloženo tuženiku da tužiteljici uz već dosuđene troškove postupka u iznosu od 510,98 EUR naknadi i daljnje troškove u iznosu od 232,26 EUR (ukupno 743,24 EUR). Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

9. Tužitelj nije uspio u žalbenom postupku pa je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP-a odbijen njegov zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka te je odlučeno kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

10. Tuženica je uspjela u žalbenom postupku pa je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP-a naloženo tužitelju da tuženici naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 38,07 EUR (VPS u žalbenom postupku iznosi 232,26 EUR), koji se odnosi na sastav žalbe u iznosu od 24,87 EUR prema Tbr. 10. toč. 6. Tarife i na trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 13,28 EUR prema Tbr. 3. toč. 4. u vezi Tbr. 1. toč. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (NN br. 37/23). Stoga je odlučeno kao u toč. III. izreke ovog rješenja.

U Varaždinu 20. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun