Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj Gž-742/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Gorana Škugora predsjednika vijeća, Verice Kos sutkinje izvjestiteljice i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vedranu Pajiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika OTP banka d.d. Split, Ulica Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupanog po punomoćniku Belizaru Tomaiću, odvjetniku iz Osijeka, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici Stalna služba u Slatini poslovni broj P-305/2022-22 od 28. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika OTP banke d.d. Split i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici Stalna služba u Slatini poslovni broj P-305/2022-22 od 28. lipnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkama II. i III. izreke.

    II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika OTP banke d.d. Split za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 312,50 eur.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:

    ''I. U t v r đ u j e s e ništetnom odredba iz čl. 10. st. d) t. 1.. Ugovora o kreditu broj 53663/06, sklopljenog dana 16.10.2006. g., u dijelu odredbe koji glasi: ”…po prodajnom tečaju za valutu Ugovora prema tečajnoj listi kreditora na dan dospijeća.”

    II. N a l a ž e s e tuženiku OTP banka d.d. Split, Ulica Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, da tužitelju ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime preplaćenih anuiteta na ime promjene tečaja CHF isplati iznos od 4.179,69 EUR, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2008. godine po stopi od 15%, od 01. kolovoza 2008. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022 godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1.1.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se uračunava za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacija refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za 3 postotna poena, a od 1.1.2024. pa do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, za koje se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopakoju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke na iznose od:

    - 6,13 EUR počev od 4.11.2006. godine,

    - 5,87 EUR počev od 5.12.2006. godine,

    - 2,77 EUR počev od 6.1.2007. godine,

    - 2,72 EUR počev od 6.2.2007. godine,

    - 2,65 EUR počev od 6.3.2007. godine,

    - 2,38 EUR počev od 6.4.2007. godine,

    - 1,28 EUR počev od 5.2.2008. godine,

    - 6,5 EUR počev od 6.3.2008. godine,

    - 5,77 EUR počev od 4.4.2008. godine,

    - 1,42 EUR počev od 6.6.2008. godine,

    - 0,39 EUR počev od 5.7.2008. godine,

    - 1,67 EUR počev od 4.10.2008. godine,

    - 16,07 EUR počev od 6.11.2008. godine,

    - 13,08 EUR počev od 6.12.2008. godine,

    - 25,61 EUR počev od 6.1.2009. godine,

    - 27,55 EUR počev od 6.2.2009. godine,

    - 30,31 EUR počev od 6.3.2009. godine,

    - 22,9 EUR počev od 7.4.2009. godine,

    - 23,19 EUR počev od 6.5.2009. godine,

    - 23,11 EUR počev od 6.6.2009. godine,

    - 21,97 EUR počev od 7.7.2009. godine,

    - 22,92 EUR počev od 5.8.2009. godine,

    - 25,73 EUR počev od 5.9.2009. godine,

    - 18,89 EUR počev od 6.10.2009. godine,

    - 21,27 EUR počev od 6.11.2009. godine,

    - 19,9 EUR počev od 5.12.2009. godine,

    - 24,79 EUR počev od 6.1.2010. godine,

    - 29,7 EUR počev od 6.2.2010. godine,

    - 30,06 EUR počev od 4.3.2010. godine,

    - 36,33 EUR počev od 7.4.2010. godine,

    - 35,9 EUR počev od 6.5.2010. godine,

    - 39,89 EUR počev od 5.6.2010. godine,

    - 52,22 EUR počev od 7.7.2010. godine,

    - 48,32 EUR počev od 5.8.2010. godine,

    - 63,28 EUR počev od 7.9.2010. godine,

    - 52,02 EUR počev od 6.11.2010. godine,

    - 52,02 EUR počev od 6.11.2010. godine,

    - 68,96 EUR počev od 7.12.2010. godine,

    - 80,75 EUR počev od 6.1.2011. godine,

    - 73,93 EUR počev od 5.2.2011. godine,

    - 73,36 EUR počev od 5.3.2011. godine,

    - 68,24 EUR počev od 6.4.2011. godine,

    - 76,2 EUR počev od 6.5.2011. godine,

    - 97,93 EUR počev od 7.6.2011. godine,

    - 89,86 EUR počev od 6.7.2011. godine

    - 134,24 EUR počev od 5.8.2011. godine,

    - 131,59 EUR počev od 6.9.2011. godine,

    - 99,52 EUR počev od 6.10.2011. godine,

    - 99,73 EUR počev od 5.11.2011. godine,

    - 95,17 EUR počev od 6.12.2011. godine,

    - 100,44 EUR počev od 6.1.2012. godine,

    - 106,97 EUR počev od 7.2.2012. godine,

    - 106,95 EUR počev od 6.3.2012. godine,

    - 103,81 EUR počev od 6.4.2012. godine,

    - 105,55 EUR počev od 5.5.2012. godine,

    - 108,21 EUR počev od 6.6.2012. godine,

    - 101,79 EUR počev od 7.7.2012. godine,

    - 102,88 EUR počev od 4.8.2012. godine,

    - 100,66 EUR počev od 6.9.2012. godine,

    - 98,17 EUR počev od 6.10.2012. godine,

    - 101,51 EUR počev od 7.11.2012. godine,

    - 100,4 EUR počev od 8.12.2012. godine,

    - 103,04 EUR počev od 9.1.2013. godine,

    - 96,97 EUR počev od 8.2.2013. godine,

    - 96,75 EUR počev od 9.3.2013. godine,

    - 103,04 EUR počev od 6.4.2013. godine,

    - 98,56 EUR počev od 7.5.2013. godine,

    - 91,81 EUR počev od 6.6.2013. godine,

    - 91,87 EUR počev od 6.7.2013. godine,

    - 93,37 EUR počev od 7.8.2013. godine,

    - 95,7 EUR počev od 6.9.2013. godine,

    - 99,77 EUR počev od 5.10.2013. godine, sve u roku od 15 dana

    III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove u iznosu od 1.656,51 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 29.6.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.''

    2. Protiv dijela navedene presude pod točkama II. i III. izreke žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Za sastav žalbe zahtijeva nagradu od 312,50 eur, a zahtijeva i naknadu sudske pristojbe, no ne naznačuje u kojem iznosu.

    3. Žalba nije osnovana.

    4. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli i isplatu iznosa od 4.179,69 eur na ime ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli iz Ugovora o kreditu zaključenog između tužitelja i prednika tuženika Societe Generale – Splitska banka d.d. od 16. listopada 2006., prema kojem Ugovoru je tuženik kao kreditor tužitelju kao korisniku kredita odobrio i isplatio kredit u iznosu od 25.400,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema kupovnom tečaju kreditora važećem na dan korištenja kredita, na rok otplate od 84 mjeseca, koji se otplaćuje u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju za valutu ugovora prema tečajnoj listi kreditora na dan dospijeća. Tužitelj tvrdi da je ništetna odredba tog ugovora u dijelu kojim je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a pri tome se poziva na presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. donesenu u kolektivnom sporu.

    5. Ispitujući presudu u pobijanom dijelu u okviru žalbenih navoda tuženika, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, a ni povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajem žalbe upire tuženik. Suprotno navodima tuženika, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, presuda je razumljiva te se može ispitati. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o predmetu spora pa neosnovano upire žalitelj da mu je pobijanom presudom povrijeđeno temeljno pravo iz odredbi čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    6. Sud prvog stupnja u postupku je utvrdio da su tužitelj kao korisnik kredita i prednik tuženika kao kreditor 16. listopada 2006. zaključili ugovor o kreditu kojim je tuženik kao kreditor tužitelju kao korisniku kredita odobrio kredit u iznosu od 24.500,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema kupovnom tečaju kreditora važećem na dan korištenja kredita, da je ugovoreno da se kredit otplaćuje u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju za valutu ugovora prema tečajnoj listi kreditora važećoj na dan dospijeća, da se o ugovornoj odredbi o valutnoj klauzuli nije pregovaralo, već je sastavni dio tipskog ugovora o kreditu, na što tužitelj nije mogao utjecati, da je tijekom otplate kredita došlo do promjene tečaja valute CHF.

    7. Na temelju prednjih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio, s obzirom na nespornu činjenicu mijenjanja tečaja CHF nakon sklapanja predmetnog ugovora o kreditu, da su odredbe kojima je bila ugovorena valutna klauzula ništetne. Ovo utvrđenje suda prvog stupnja o ništetnosti, sadržano pod točkom I. izreke prvostupanjske presude, tuženik ne pobija žalbom.

    8. Sudsko utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe ima za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije potrošača u kojoj bi se nalazio da takve odredbe nije bilo, pa time potrošač stječe subjektivno pravo na restituciju svih neosnovano isplaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora neovisno o tome kada je utvrđeno da je ugovorna odredba ništetna. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 323. st. 1. i čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO) obvezao tuženika isplatiti tužitelju utuženi iznos od 4.179,69 eur. Naime, u postupku je utvrđeno da se tijekom otplate kredita mijenjala visina tečaja CHF te da je tužitelj tuženiku preplatio ukupan iznos od 4.179,69 eur, koji predstavlja pozitivnu razliku anuiteta nastalu uslijed plaćanja po većem tečaju CHF u odnosu na početni tečaj.

    9. Stoga je sud prvog stupnja osnovano tuženiku naložio isplatu ukupnog iznosa od 4.179,69 eur, koji je tužitelj preplatio tuženiku s osnove ništetne odredbe o valutnoj klauzuli, sa zateznom kamatom po stopi propisanoj čl. 277. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/91 – dalje: ZOO/01), odnosno čl. 29. st. 2. ZOO tekućom od stjecanja do isplate. Naime, kako je utvrđeno da su odredbe o valutnoj klauzuli nepoštene, a imajući u vidu nespornu činjenicu da je tuženik sastavljač predmetnog ugovora o kreditu, proizlazi da je tuženik nepošten stjecatelj zbog čega u smislu čl. 1115. ZOO mora platiti i zateznu kamatu od dana stjecanja do isplate.

    10. Na žalbene navode tuženika glede tzv. negativnih razlika valja reći da su isti neosnovani. Naime, eventualne negativne razlike na štetu tuženika nastale su na temelju ugovornih odredbi koje je uglavio tuženik pa tužitelj za iste ne može snositi odgovornost, a plaćanjem anuiteta po tečaju nižem od početnog tužitelj nije primio niti stekao bez osnove ništa, slijedom čega niti ne postoji njegova obveza za vraćanjem, odnosno ne postoji tražbina tuženika po osnovi tzv. negativnih razlika. No, neovisno o navedenom valja reći da je tužitelj zahtijevao, a prvostupanjski sud dosudio isplatu iznosa od 4.179,69 eur, koji predstavlja, prema nalazu i mišljenju vještaka, razliku iznosa od 4.214,23 eur, koji je tužitelj platio više zbog povećanja tečaja i iznosa od 34,54 eur, koji je tužitelj platio manje zbog smanjenja tečaja. Prema tome, neosnovani su žalbeni navodi tuženika da iznos manje plaćenih anuiteta od 34,54 eur nije uzet u obzir, jer je, suprotno tome, za taj iznos tužitelj umanjio svoj tužbeni zahtjev.

    11. Svi drugi žalbeni navodi tuženika nisu od odlučnog značenja pa stoga nisu posebno ocijenjeni (čl. 375. st. 1. ZPP).

    12. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Sud prvog stupnja je odluku o troškovima parničnog postupka donio pozivom na odredbu čl. 154. st. 2. ZPP, imajući u vidu da su u postupku djelomično uspjeli i tužitelj i tuženik te da je tužitelj uspio u većem omjeru. Dakle, prvostupanjski sud je donio odluku o troškovima postupka cijeneći uspjeh stranaka u sporu, kako glede osnove, tako i glede visine, sve kako je to propisano odredbom čl. 154. st. 2. ZPP.

    13. Zbog svega navedenog je valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu tuženika i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu.

    14. Odluka pod točkom II. izreke ove drugostupanjske presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP. Zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka je odbijen kao neosnovan, jer je njegova žalba neosnovana.

    U Velikoj Gorici 20. ožujka 2025.

    Predsjednik vijeća

    Goran Škugor

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.