Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj:Pn-44/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSGURANJE, Mihanovićeva 3, Zagreb, OIB: 84397956623, protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB: 10840749604, Slavonska avenija 1 b, Zagreb, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 4. veljače 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitelja, po objavi 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB: 10840749604, Slavonska avenija 1 b, Zagreb, dužan je isplatiti tužitelju s osnova naknade štete zbog isplata obiteljske mirovine osiguraniku HC za period od 11.8.2021. do 31.1.2024., iznos od 11.831,66 EUR, zajedno sa pripadajućom kamatom računajući od dana 26.10.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve u roku od 8 dana."

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je rješenjem HZMO, Područna služba u Karlovcu od 23.12.2020. priznato HC iz [adresa] udovici umrlog osiguranika IC pravo na obiteljsku mirovinu. Rješenjem od 2. 11. 2021. uspostavlja se isplata obiteljske mirovine počevši od 1. 8. 2021. Pokojni IC smrtno je stradao kao putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi koja se dogodila 25. 7. 2016. u mjestu Cerovnik, općina Josipdol koju je prouzročio osiguranik tuženika ŽC iz [adresa] upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka]. Navodi da tužitelj HZMO trpi štetu koja nastaje isplatama obiteljske mirovine HC, a obračun isplaćene mirovine imenovanoj za period od 1. 8. 2021. do 31. 1. 2024. iznosi 11. 831,66 EUR.

Navodi da predmetno potraživanje temelji na odredbama čl. 161. do 170. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018,115/2018, 102/19, 84/2021 i 119/2022) te da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete koju predstavljaju novčana davanja na teret Mirovinskog osiguranja, a temeljem čl. 164 citiranog zakona, tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od društva za osiguranje od kojeg su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu.

Navodi da je tužitelj tuženiku dostavio odštetni zahtjev sa specifikacijom štete nastale isplatom obiteljske mirovine međutim tuženik u mirnom postupku nije iskazao spremnost za mirno rješenje ove pravne stvari.

U tužbi potražuje navedeni iznos od 11. 831,66 EUR sa zz kamatama tekućim od 26.10.2023.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne spori činjenicu da se dana 25.72.2016. godine, dogodio štetni događaj za koji je odgovoran osiguranik tuženika, te u kojem je smrtno stradao pok. IC, ali osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik navodi da je sud u konkretnom slučaju dužan voditi računa o primjeni prava a imajući u vidu da je na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova održanoj 9. lipnja 2022. izmijenjeno dosadašnje pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici Odjela trovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016. tako da promijenjeno pravno shvaćanje glasi „u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine“. Stoga, u konkretnom slučaju se ima primijeniti članak 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojim se određuje opseg i visina obveze društva za osiguranje na naknadu štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i to na način da se izračuna razmjerni iznos mirovine u visini razlike između invalidske/ obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske/obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja na ime naknade štete koju je tužitelj pretrpio isplatom obiteljske mirovine udovici (HC) osiguranika tužitelja (IC) u razdoblju od 1. 8. 2021. do 31. 1. 2024., a koja šteta je nastala u prometnoj nezgodi od 25. 7. 2016. u kojoj je smrtno stradao osiguranik tužitelja (IC) za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

6. Uvidom u rješenje HZMO od 23.12.2020. (str. 4 do 6 spisa) utvrđeno je da je HC, udovici umrlog osiguranika IC, priznato počevši od 26.8.2020. pravo na obiteljsku mirovinu, a iz obrazloženja rješenja proizlazi da je osiguranik od kojeg se izvodi pravo na obiteljsku mirovinu IC umro **.**.2016.

7. Uvidom u rješenje HZMO od 2.11.2021. (str. 12 spisa) utvrđeno je da se HC uspostavlja počevši od 11.8.2021. isplata obiteljske mirovine u svoti od 2.590,66 kn mjesečno.

8. Uvidom u pravomoćnu presudu ovoga Općinskog suda u Karlovcu broj: K- 305/2017 od 13. svibnja 2022. , utvrđeno je da je tom presudom optuženi ŽC proglašen krivim što je 25. srpnja 2016. oko 14,00 sati, u mjestu Cerovnik u općini Josipdol, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] državnom cestom D-42, iz smjera Josipdola u smjeru [adresa], protivno članku 51. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 – dalje u tekstu ZSPC-a), lakomisleno smatrajući da štetne posljedice neće nastupiti, dolaskom u ulicu Cerovnik iza kbr. 83, prilikom ulaska u desni zavoj, vozio neprilagođenom brzinom s obzirom na mokar kolnik i zavoj, uslijed čega je izgubio kontrolu nad vozilom te istim prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjom lijevom bočnom stranom navedenog automobila udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], kojim je iz suprotnog smjera upravljao JC, nakon čega su uslijed udarca oba automobila odbačena izvan kolnika na travnatu udolinu, a kojom prilikom su vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] JC i putnik u istom CC zadobili tjelesne ozljede, a RC kao putnik u tom vozilu teške tjelesne ozljede, u vidu rupture slezene te frakture lijevog maksilarnog sinusa, dok je IC, putnik iz istog vozila, zadobio višestruke ozljede od kojih je i preminuo, dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti u prometu izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 1., 2. i 6. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu KZ/11.), a kažnjivo po članku 227. stavku 6. KZ/11., te je na temelju članka 227. stavka 6. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

9. Uvidom u tužiteljev obračun isplaćene mirovine od 13. 2. 2024. na str. 26 spisa utvrđeno je da je HC izvršena isplata obiteljske mirovine u periodu od 11. 8. 2021. do 31. 1. 2024. u ukupnom iznosu od 11.831,66 EUR.

10. Dakle, sam štetni događaj u kojem je smrtno stradao osiguranik tužitelja (IC) je bio 25.7.2016.

11. Utuženi period za koji tužitelj potražuje naknadu štete u vidu iznosa isplate obiteljske mirovine udovici svog osiguranika je od 11. 8. 2021. do 31. 1. 2024., u kojem periodu je tužitelj vršio isplatu obiteljske mirovine.

12. Tužitelj se potražujući naknadu štete poziva na Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018 i 115/2018, 102/19, 84/2021 i 119/2022), dalje: ZMO.

13. Naime, odredbom čl. 161. ZMO-a je, između ostalog, propisano: (1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. (2) Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja: 1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu 2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu.

14. U predmetu je u osnovi sporno da li se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018 i 115/2018, 102/19, 84/2021 i 119/2022), dalje: ZMO, a što tvrdi tužitelj ili se primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, a što tvrdi tuženik.

15. O ovom pitanju je VSRH zauzeo pravna shvaćanja u nizu odluka pa tako i u odluci Revx-388/2018 od 25.kolovoza 2020., Rev-909/2021 od 8. rujna 2021., Rev- 5292/2019 od 16. lipnja 2020., Rev-12/2022 od 12. siječnja 2020., Rev-1437/2021 od 5. siječnja 2022.

15.1. Prema pravnom shvaćanju VSRH za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode).

16. Odredbom čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 u dalje: ZOOP), koji je bio na snazi u vrijeme izvršenih utuženih isplata, propisano je:

„(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.

(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.

(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. (5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“

17. Dakle, u smislu odredbe čl. 27. st. 1. ZOOP, društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).

18. Međutim, u konkretnom slučaju, a obzirom na st. 2. i. 3. 27. ZOOP obveza tuženika postoji samo ako postoji razlika između iznosa (obiteljske) mirovine koja se isplaćuje na temelju rješenja HZMO i iznosa koji bi s te osnove bili isplaćeni kada bi razlog priznavanja prava na mirovinu bila ozljeda na radu, odnosno tužitelj bi imao pravo na naknadu štete samo ako postoji razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem o priznavanju prava na obiteljsku mirovinu i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini te razlike.

19. Slijedom navedenog kako tužitelju pripada naknada štete u visini kako to propisuje odredba čl. 27. st.3. ZOOP, a u tom pravcu tužitelj nije predložio financijsko vještačenje da bi se utvrdila visina štete po čl. 27. st.3. ZOOP (razmjerni iznos mirovine), to tužitelj nije dokazao visinu, a istu (razmjerni iznos mirovine) nije moguće utvrditi temeljem stanja i podataka u spisu, pa je iz tog razloga tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

20. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

O troškovima postupka.

21. Tužitelj je na zadnjem ročištu postavio zahtjev za naknadu troškova postupka (trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu), međutim kako nije uspio sa tužbenim zahtjevom tužitelju trošak ne pripada pa je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova postupka.

22. Tuženik, koji je u postupku uspio, se u postupku sam zastupao (dakle nije bio zastupan po punomoćniku odvjetniku), a u podnesku od 30.1.2025. je naveo da predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom te ga obveže na plaćanje troškove parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate.

Međutim tuženik nije određeno postavio zahtjev za naknadu troška pa ga je iz tog razloga odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova postupka.

U Karlovcu 20. ožujka 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. HZMO Mihanovićeva 3, Zagreb

2. GENERALI OSIGURANJE d.d., Slavonska avenija 1 b, Zagreb