REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-3975/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Željki Zrilić Ježek, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anite Ćavar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, radi utvrđivanja novog postotka oštećenja i priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem ozljede, 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-562-02/22-01/7340, Urbroj: 522-4/1-1-1- 23-8 od 25. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske Klasa: UP/II-562-02/22-01/7340, Urbroj: 522-4/1-1-1-23-8 od 25. svibnja 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Klasa: UP/I- 562-01/22-001/422, Urbroj: 251-09-51-1-22-7 od 24. studenoga 2022. kojim je u toč. I odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma po osnovi bolesti PTSP-a, toč. II odbijen je zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida s osnova ozljede lijevog ramena i koljena, a toč. III određeno je da ostaje na snazi pravomoćno rješenje Gradskog ureda za branitelje Grada Zagreba KLASA: UP/I-564-01/21-031/64, URBROJ: 251-24-02/1-21-10 od 6. svibnja 2021., kojim je imenovanom priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata VI skupine s 60% tjelesnog oštećenja po osnovi bolesti PTSP i kralježnice-stalno.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost rješenja te ističe da je u upravnom postupku pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer nije u cijelosti pregledana sva njegova medicinska dokumentacija. Opisuje svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu te stradavanje na prvoj crti bojišnice koje je jedini uzrok njegovih zdravstvenih tegoba. Smatra da je provedeno vještačenje u upravnom postupku bilo nekorektno i nepošteno, a da ovlašteni vještaci nisu valjano i cjelovito razmotrili njegovo zdravstveno stanje niti su pravilno analizirali nalaze liječnika specijalista.

3. Stoga, predlaže da sud poništi osporeno rješenje.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti ostaje kod obrazloženja osporenog rješenja. Tvrdnja tužitelja da bi nadležno tijelo vještačenja bilo pristrano u pogledu utvrđivanja svih činjenica i okolnosti bitnih za zakonito i pravilno utvrđivanje upravne stvari, neutemeljena je. Činjenica da je tužitelj u žalbenom postupku vještačen od strane Žalbenog liječničkog vijeća Ministarstva hrvatskih branitelja, ne daje uvjerljive razloge zbog kojih se nalaz i mišljenje Vijeća ne bi trebalo smatrati stručnim, budući da je postupak proveden u skladu s pozitivnim Zakonom i Pravilnikom. Naime, unatoč činjenici što su temeljem izmjena i dopuna Zakona, vještačenja preuzela liječnička vijeća, u postupku vještačenja i nadalje sudjeluju stručni liječnici vještaci te se radi o stručnom tijelu zaduženom za provođenje vještačenja o postojanju i/ili utvrđivanju novog postotka oštećenja organizma kao osnove za utvrđivanje postotka oštećenja organizma u postupcima priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata. Za naglasiti je kako su vještaci koji su vještačili u predmetu tužitelja u žalbenom postupku raspolagali potrebnim znanjem iskustvom, tim više što se neki od (tih) vještaka dugo godina bave braniteljskom populacijom uz iznimnu angažiranost vezano za liječenje i medicinsko-edukativnu skrb o braniteljima. Stoga tvrdnja da bi se u konkretnom slučaju radilo o pristranosti bilo koje vrste, neprihvatljiva je. Ovo javnopravno tijelo, odnosno javnopravna tijela koja donose odluke u predmetu koji prethodio ovom sporu, nadležna su i dužna odlučivati o postavljenom zahtjevu tužitelja, a prije donošenja odluke provesti postupak radi utvrđivanja činjenica i okolnosti bitnih za rješavanje konkretne upravne stvari te omogućiti stranci da zaštiti svoja prava i interese. U konkretnom slučaju činjenice koje su značajne za rješavanje upravne stvari su upravo one koje materijalni propis, odnosno Zakon predviđa kao uvjet za priznavanje određenog prava, odnosno statusa HRVI iz Domovinskog rata, kao i postupak, odnosno vještačenje koje je potrebno provesti na način propisan Zakonom.

5. Predlaže Sudu da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Sud je održao usmene i javne rasprave, te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24.).

7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis, te isprave priložene spisu tuženika.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Uvidom u priloženi spis predmeta utvrđeno je da je tužitelj podnio 17. prosinca 2021. zahtjev za priznavanje novog postotka oštećenja organizma po osnovi bolesti PTSP nastale sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu, te priznavanje statusa temeljem ozljede lijevog ramena i koljena.

10. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za branitelje, Klasa: UP/I-564- 01/21-031/64, Urbroj: 251-24-02/1-21-10 od 06. svibnja 2021. tužitelju, priznati hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata VI skupine s 60% oštećenja organizma po osnovi bolesti kralježnice i PTSP, priznaje se i nadalje isti status po istoj osnovi za stalno.

11. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17., 98/19., 84/21. – dalje u tekstu: Zakon) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:

a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga)

b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana.

c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i

f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

12. Stavkom 2. istog članka ovog Zakona propisano je da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

13. Člankom 12. stavak 1. Zakona propisano je da Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog:

a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske b) zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili

c) bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Smatra se da je oštećenje organizma zatočenika iz stavka 1. točke b) ovoga članka po toj osnovi najmanje 20% trajno (stavak 2.).

14. Člankom 173. stavak 1. Zakona propisano je da kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske 20% ili više i priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili rješenje kojim je zahtjev za povećanje postotka oštećenja organizma odbijen postane izvršno, a kod hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s utvrđenim postotkom oštećenja organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata može, nakon isteka dvije godine od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma.

15. Stavkom 2. ovog članka Zakona propisano je da kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20% i nije priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata postane izvršno, a kod hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s oštećenjem organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata može, nakon isteka šest mjeseci od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

16. Člankom 181. Zakona propisano je da se činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica o uzroku oštećenja organizma hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. ovoga Zakona.

17. Člankom 182. stavak 1. Zakona propisano je da Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od triju liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko vijeće). Nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji liječničkog vijeća sastavljenog od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: revizijsko vijeće) (stavak 2.). Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku, povodom žalbe izjavljene na prvostupanjsko rješenje koja se odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku, daje drugostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće) (stavak 3.).

18. U provedenom postupku je sukladno citiranoj odredbi članka 181. Zakona zatražen nalaz i mišljenje prvostupanjskog liječničkog vijeća od 12. travnja 2022. iz kojeg proizlazi, uvidom u medicinsku dokumentaciju, da je ozljeda kralježnice teškog stupnja – T207.b – 50% stalno, da je PTSP i nadalje srednje teškog oblika - T238.b, 20% stalno jer se ne nalazi elemenata značajnijeg pogoršanja psihičkog statusa koje bi zahtijevalo ozbiljniju promjenu farmakoterapije, odnosno stacionarno bolničko liječenje. Ozljede lijevog ramena, lijeve ruke i lijeve noge ne uzimaju se u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma jer u vojnom arhivu nema podataka o stradavanju branitelja, odnosno o ozljedi lijeve ruke, noge i ramena, a učinjenom obradom ustanove se degenerativne promjene oba ramena.

19. Revizijsko vijeće svojim nalazom i mišljenjem od 14. svibnja 2022., po uvidu u priloženu medicinsku dokumentaciju, i ukupnim uvidom u spis, zaključka su ukupno oštećenje branitelja gledano pojedinačno: po naslovu PTSP-a i dalje cijeni sa 20% za stalno, bolest kralješnice od 50% za stalno, ozljeda ramena lijeve ruke i lijevog koljena manje od 20 %, te je ukupno oštećenje organizma teže i iznosi 60% za stalno uz čl. 24., čl 29.

20. Po izjavljenoj žalbi zatražen je nalaz i mišljenje žalbenog liječničkog vijeća od 11. svibnja 2023., koji temeljem priložene medicinske i detaljnog obrazloženja analizom nalaza liječnika specijalista i ordinirane farmakoterapije, te uvidom u ratni put, zaključuju kako suglasni s nalazom i mišljenjem Revizijskog liječničkog vijeća od 14. svibnja 2022. te također oštećenje organizma temeljem oštećenja funkcije ruke, ramena i lijevog koljena cijeni sukladno T 59<20% trajno, T 103<20% trajno, a ukupno se radi o lakšem stupnju oštećenja i ukupno iznosi manje od 20% stalno. Uvidom u dinamiku psihijatrijskog liječenja i ordiniranu psihofarmakoterapiju oštećenje organizma temeljem srednjeg stupnja PTSP-a cijeni se i nadalje po T 238 b s 20% stalno. Ostaje na snazi ranija ocjena oštećenja organizma temeljem bolesti kralješnice po T 207 b = 50%, te je ukupno oštećenje organizma teže i iznosi 60% stalno uz čl. 24., čl.29.

21. Temeljem naznačenog nalaza i mišljenja od 11. svibnja 2023. doneseno je osporeno rješenje.

22. Člankom 49. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice. Sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio (stavak 3.). Stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima (stavak 4.). Dokazi su isprave, iskaz svjedoka, mišljenje i nalaz vještaka, očevid, saslušanje stranaka i druga dokazna sredstva (stavak 5.).

23. Budući da tužitelj navodi razloge zbog kojih osporava nalaz i mišljenje Žalbenog liječničkog vijeća, to je sud je usvojio prijedlog tužitelja radi provođenja dokaza medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicine rada, te je odredio vještačenje po prim.dr.sc. MĆ.

24. Stalni sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od 30. siječnja 2025., sukladno priležećoj medicinskoj dokumentaciji, te drugim ispravama u spisu, mišljenja je da nije došlo do promjene oštećenja organizma u odnosu na bolesti PTSP i bolesti kralježnice za koje je nalazom i mišljenjem Vijeća vještaka od 17. ožujka 2021. (potvrđeno revizijskim nalazom od 28. travnja 2021.) utvrđeno oštećenje organizma od 60% ukupno za stalno. Prema medicinskoj dokumentaciji u spisu, a osobito na osnovi praćenja dinamike bolesti ramena i koljena funkcionalna oštećenja organizma zbog tih bolesti ne mogu se cijeniti prema točkama 59. za rame i 103. za koljeno iz Liste II Uredbe sa 20% i više tjelesnog oštećenja zbog stradavanja u padu tužitelja niz strminu na planini za vrijeme aktivnog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Razlog je objašnjen u Nalazu ovog vještačenja. Temeljem navedenog oštećenje funkcije lijevog ramena cijeni se sukladno Točki 59. iz Liste II Uredbe sa manje od 20%. Temeljem navedenog oštećenje funkcije lijevog koljena cijeni se sukladno Točki 103. iz Liste II Uredbe sa manje od 20%. U medicinskoj dokumentaciji nema podataka o možebitnom oštećenju dijelova šake prema Točkama 1. do 37., oštećenju dijelova podlaktice prema Točkama 38. do 44; oštećenju dijelova lakta prema Točkama 45. do 54. ni dijelova nadlaktice prema točkama 55. do 58. Sva se ova oštećenja pojedinačno cijene sa manje od 20 %.

25. U iznimno detaljnom obrazloženju svog nalaza i mišljenja navodi da da je na MR lijevog ramena od 14. lipnja 2016. vidljiv lipom u vratu humerusa (lipom nije u svezi sa traumom) te blaže izražena tendinoza m. supraspinatusa uz blažu parcijalnu rupturu neposredno uz inserciju s nešto slabijom trofikom mišića; uredan je izgled ostalih tetiva rotatorne manžete što govori za minimalne degenerativne promjene kojima porijeklo ne može biti ozljeda od prije 30 godina (blaže izražena tendinoza, nema kalcifikata, tek nešto slabija trafika mišića). Osim artroze, druge promjene ranije nisu opisane na rtg lijevog ramena (14.08.2000). i uzv pretragama, što bi bilo za očekivati da su onda, ranije postojale. Uvidom u psihijatrijska liječenja vidljivo je da se kontinuirano psihijatrijski liječi od 02.10.2002. Početna je dijagnoza anksiozno- depresivni sindrom da elementima PTSP-a. Sve više dolazi do izražaja dijagnoza PTSP-a razvojem simptoma ove bolesti, iako je cijelo vrijeme liječenja kao komorbiditetna bolest navedena i dg. kronificiranog depresivnog poremećaja. Iz dokumentacije u spisu razvidno je da se tužitelj već na prvom pregledu kod izabranog liječnika 21.12.1994. tužio na bolove u kralježnici i lijevom ramenu. Na rtg snimci lijevog ramena 14.08.2000. opisane su artrotske promjene akromioklavikulnog zgloba, nije opisano nikakvih koštanih oštećenja u području ramena. Prateći opise funkcije lijevog ramena vidljivo je da do 2019. godine, kada je nađena ta tvorba u glavi nadlaktične kosti (navodim da je 2016. godine navedeno da je tužitelj imao ponovnu ozljedu lijevog ramena praćenu hematomom i ozljedom tetive nadgrebnog mišića) tužitelj nije na lijevom ramenu imao opisanih funkcionalnih oštećenja koja zadovoljavaju kriterij iz Liste oštećenja organizma jednaku ili veću od 20% za točku 59.koja glasi: Ograničena pokretljivost (kontraktura) ramena, u težem stupnju (ruka se ne može podići iznad horizontale). Kada je stupanj oštećenja funkcije 20% ili više, zadovoljenje kriterij za priznanje statusa HRVI po toj točki, tj. po tom stupnju oštećenja. Subakutno oštećenje tetive i tm tvorba više od 30 godina od pada u provaliju ne mogu se ni po čemu, prema dinamici bolesti povezati sa događajem od 15. 12.1994. godine.

U siječnju 2018. godine opisano je da su fleksija i ekstenzija lijevog koljena praktički urednih vrijednosti. Daljnjih opisa funkcije lijevog koljena nema. Obzirom na navedeno nema objektivnih dokaza da je pad u provaliju i izudaranje cijelog tijela kod tužitelja dovelo do trajnog oštećenja funkcije lijevog koljena koje bi sukladno točki 103. Liste tjelesnog oštećenja bilo ocijenjeno oštećenjem organizma 20% ili više.

26. Tuženik podneskom od 19. veljače 2025. navodi kako na isti nema primjedbi.

27. Tužitelj podneskom od 27. veljače 2025. odbacuje parcijalno vještačenje dijela zdravstvene dokumentacije, a postupak i nalaz vještakinje smatra neprofesionalnim i pristranim, bez konkretnih dokaza i obrazloženja ovih navoda.

28. Sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, nespornim proizlazi, prema suglasnim nalazima liječničkih vijeća kao i nalaza sudskog vještaka, da je oštećenje organizma kod tužitelja temeljem bolesti PTSP-a i nadalje 20% za stalno, odnosno da ukupno oštećenje organizma temeljem bolesti PTSP-a i bolesti kralježnice iznosi i dalje 60%, dok je prema suglasnim nalazima oštećenje funkcije ruke, lijevog ramena i lijevog koljena manje od 20%.

29. Slijedom navedenog, osporavano rješenje ocjenjuje se zakonitim stoga je trebalo, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, presuditi kao izreci presude.

U Zagrebu 20. ožujka 2025.

Sutkinja:

Željka Zrilić Ježek, univ. spec.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. AĆ, [adresa]

2. Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Trg Nevenke Topalušić 1, [adresa] Zagreb

3. U spis