Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-3125/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, protiv tuženika BF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. TF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Antunu Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-300/2022 od 19. rujna 2024. i ispravka presude od 30. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 20. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev, a koja glasi:
''I. Nalaže se Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši ispravak pogrešnog upisa uknjižbe prava vlasništva na nekretnini i to [katastarska općina] – [adresa], oranica sa 13884 m2 , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u korist tuženika BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 2/3 dijela i TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/3 dijela te upisa cijepanja nekretnine [katastarska općina] [adresa], oranica površine 139762 m2 , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na nove [katastarska općina] [adresa], oranica površine 13884 m2 i [katastarska općina] [adresa], oranica površine 125878 m2 izvršenog temeljem rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, posl. broj: Z-3111/2022 od dana 22. travnja 2022. godine na način da se izvrši brisanje upisanog prava vlasništva na [katastarska općina] – [adresa], oranica sa 13884 m2 , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] sa imena tuženika 1. AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 2/3 dijela i 2. TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/3 dijela i izvrši spajanje [katastarska općina] – [adresa], oranica sa 13884 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i [katastarska općina] [adresa], oranica površine 125878 m2 , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u [katastarska općina] [adresa], oranica sa 139762 m2 uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u korist tužiteljice Republike Hrvatske (OIB: 52634238587), u roku od 15 dana'."
II. Nalaže se tužiteljici Republici Hrvatskoj, OIB 52634238587, naknaditi 1. tuženiku AF, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženoj TF, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u visini 625,00 Eur (slovima: šeststotinadvadesetpeteura), u roku 15 (petnaest) dana.
2. Žali se tužiteljica i pobija prvostupanjsku odluku, sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istom.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet ovog postupka je tužba radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa – članak 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK).
6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:
- da je predmet postupka tužba radi ispravka upisa na nekretninama upisanima u (novi) zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 13884 m2,
- da su 1. i 2. tuženi predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem iz roditelja KF (koji je umro **.**.2012.) i PF, koja činjenica je utvrđena i u ovosudnom ostavinskom postupku vođenom iza oca KF u rješenju posl. br. O-
4601/2012 od 10. listopada 2012.,
- da su prednici 1. i 2. tuženih pok. KF i PF predmetnu nekretninu stekli kupoprodajom od fizičke osobe, ĐF, žene ABC,
- da su prednici 1. i 2. tuženih pok. KF i pok. PF upisani u katastru nekretnina od 1972. kao posjednici i izvanknjižni vlasnici nekretnine koja je predmet ovog postupka temeljem kupoprodaje, dok je ista nekretnina prije njih, a od 1961. (od ranije nema upisa) bila upisana na SF, [adresa], i upravo s njegovog imena kao dotadašnjeg posjednika je temeljem kupoprodaje upis u katastarskom operatu izmijenjen na nove posjednike-roditelje ovdje 1. i 2. tuženih,
- da je ovosudni Zemljišnoknjižni odjel, temeljem prijedloga 1. i 2. tuženih pokrenuo pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak za gore navedene nekretninu tada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenjem poslovni broj Z-
7558/2021 od 11. listopada 2021.,
- da je tužiteljica uložila prigovor kojim se protivila prijedlogu za provođenjem pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka,
- da je zemljišnoknjižni sud rješenjem broj: Z-3111/2022 (Z-7558/2021) od 22. travnja 2022., ispravljeno rješenjem od 19. siječnja 2023. udovoljio prijedlogu 1. i 2. predlagatelja (ovdje tuženika) te naložio uknjižbu prava vlasništva u njihovu korist na nekretnini u dotadašnjem vlasništvu Republike Hrvatske,
- da 1. i 2. tuženi uživaju predmetnu nekretninu osobno i po pravnim prednicima više od 60 godina,
- da tužiteljica nije i ne vrši posjedovne čini na predmetnoj nekretnini, niti je prije zemljišnoknjižnog postupka osporavala 1. i 2. tuženiku ili njihovim pravnim prednicima posjed iste.
7. Slijedom navedenog iz spisa proizlazi da su tuženici podnijeli prijedlog sudu radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u svezi nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je prihvaćeno i temeljem rješenja suda odlučeno da se prihvaća prijava upisa predlagatelja i određuje ispravak na način da u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica površine 139.762 m2 u vlasništvu Republike Hrvatske vrši upis cijepanja kč. br. [katastarska čestica] i to na nove nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica površine 13.884 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica površine 125.878 m2 i upis nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] na BF i TF.
8. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, što u potpunosti prihvaća žalbeni sud, unatoč žalbenim navodima tužiteljice.
9. Tužiteljica smatra, što ističe i tijekom postupka i u žalbi, da je ista upisana na predmetnoj nekretnini 2001. – zk. ul. [broj ZK uloška] i da je prije upisa kao vlasnik bila upisana zemljišna zajednica urbane općine [adresa] koje su prestale postojati stupanjem na snagu Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina 1947. i proglašena je općenarodnom imovinom.
10. Nadalje, tužiteljica u žalbi ističe da je navedenim Zakonom bilo propisano da se propisi ovog zakona ne odnose na ona zemljišta koja su osnovu provedenog diobenog postupka zemljišne zajednice pojedini ovlaštenici dobili u svoje privatno vlasništvo prije dana 6. travnja 1941. kao ni na zemljišta koja pojedinim ovlaštenicima pripadnu u privatno vlasništvo na temelju odobrenog dovršenja diobenog postupka pokrenutog prije 6. travnja 1941., time da dovršenje diobenog postupka, pokrenutog prije 6. travnja 1941. odobravaju okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju – članak 3. navedenog Zakona.
11. Međutim žalbeni navodi tužiteljice nisu osnovani i ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja, s obzirom na dokumentaciju u spisu i činjenice utvrđene tijekom postupka, kao i u pojedinačnom ispravnom postupku.
12. Iz spisa proizlazi da je provedena individualna dioba nekretnina zemljišne zajednice [adresa] jer to proizlazi iz dokumentacije u spisu – list 40-41 spisa.
13. Dakle, na osnovu čl. 3 st. 2 Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica općenarodnom imovinom slijedi da utužene nekretnine nisu nikada postale općenarodna imovina, niti društveno vlasništvo, jer su bile vlasništvo fizičkih osoba koje su ih stekle u postupku diobe zemljišne zajednice. Tuženikovi prednici su nedvojbeno stekli vlasništvo utuženih nekretnina prije stupanja na snagu Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica općenarodnom imovinom i bili su sve do prodaje u njihovu kontinuiranom posjedu i vlasništvu, a nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora u posjedu se nalazi prednici tuženika. Tuženici i njihovi prednici nikada nitko nije ograničavao niti uznemiravao u pravu vlasništva utuženih nekretnina. U konkretnom slučaju budući da je zemljišna zajednica u diobi prestala postojati a zemljište postalo privatno vlasništvo nema nikakvih ograničenja glede računanja rokova dosjelosti ,a koje postoji za nekretnine u društvenom vlasništvu, na koje se pozivaju tuženici, jer predmetno zemljište nije postalo općenarodna imovina što jasno slijedi iz stanja spisa diobe zemljišne zajednice.
14. Prema konačnoj rješidbi individualna dioba nekretnina zemljišne zajednice [adresa] upisanih u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška]. ima se provesti prema konačnoj diobenoj osnovi i prema diobenom nacrtu koji je sastavni dio rješidbe i prema tome se dodjeljuje pojedinim diobenim učesnicima diobeni dijelovi – broj 317 R/1942.
15. Nekretnine na dan stupanja na dan Zakona o proglašenju imovine zemljišnoknjižnih i njima sličnih zajednica krajiških nisu bile društveno vlasništvo i na njih se zakon nije odnosio. Očito zemljišnoknjižni odjel nadležnog suda nije proveo navedeno rješenje.
16. Naime, prema odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-2776/2016 iz koje proizlazi da na primjenu i učinke odredbe članka 388 stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), a koja je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97, valja primijeniti pravna shvaćanja koja su izražena u odlukama Europskog suda za ljudska prava, prema kojima se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, treba računati i vrijeme posjedovanja koje je proteklo prije toga dana odnosno prije 8. listopada 1991., ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kao Vrhovni sud RH Rev-1480/2016).
17. Kako je nekretnina nepobitno identificirana očevidom na licu mjesta, a ista je u nesmetanom posjedu tuženika i prednika (od upisa u katastar), što potvrđuju i saslušani svjedoci IF, OF, MF i HF, to je očito pitanje stjecanje prava vlasništva dosjelosti na predmetnoj nekretnini preko 60 godina pravilno utvrđeno.
18. Navodi tužiteljice glede roka dosjelosti nisu osnovani, jer prema mišljenju ovog suda, sud prvog stupnja pravilno utvrđuje vrijeme dosjedanja, kako je naprijed navedeno.
19. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedena kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.
20. Prema tome, iz navedene odluke Vrhovnog suda RH, a koja je u skladu sa pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava iznesenim u navedenim odlukama, proizlazi da se u vrijeme dosjelosti može računati i vrijeme koje je teklo prije 8. listopada 1991., pa kada se takvo utvrđenje poveže sa činjenicom prema kojoj su prednici 1. i 2. tuženih (roditelji i prije njih SF s obitelji) uživali predmetne nekretnine više od 60 godina, to jasno i nedvosmisleno ukazuje da su 1. i 2. tuženi stekli pravo vlasništva temeljem dosjelosti, da obzirom je protekao vremenski period od 40 godina u sklopu kojega je njihov posjed bio obilježen karakteristikama poštenja (koje se presumira) i samostalnosti, i pri čemu se u tom vrijeme uračunava i vrijeme za koje su njihovi pravni prednici neprekidno posjedovali nekretninu kao pošteni samostalni posjednici.
20. Stoga odlučne činjenice koje je utvrdio sud prvog stupnja ukazuju na zakonitu odluku koju je prihvatio žalbeni sud, unatoč žalbenim navodima tužiteljice (kao Županijski sud u Varaždinu Gž-1248/2015).
21. S obzirom da iz spisa proizlazi da predmetna nekretnina nije bila u društvenom vlasništvu, nego je nekada pripadala zemljišnoj zajednici urbane općine [adresa] koja je prestala postojati diobom prije 1941. i nekretnine se od osnutka katastarskog operata vode na prednika tuženika, to je očito u konkretnom slučaju neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, a kako rizik bilo kakve greške koje je počinilo državno tijelo mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva (kao prednik tuženika i tuženice) dosjelošću do 8. listopada 1991., to je prema mišljenju ovog suda odluka suda prvog stupnja zakonita.
22. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a, glede merituma spora i troškova postupka u cijelosti.
U Splitu, 20. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Dragica Samardžić
