REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-178/2021-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Petru Krnić, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Adriatic osiguranju d.d. Zagreb, OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, i umješača FM, zastupanog po punomoćniku Ivanu Žalac, odvjetniku iz [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 18. veljače 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ŽM, odvjetničkog vježbenika, za tuženika punomoćnika Miroslava Vegar, odvjetnika, i odsutnosti umješača i punomoćnika umješača, nakon javne objave presude 20. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. Zagreb, OIB:94472454976, Listopadska 2, Zagreb da tužitelju RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete plati iznos od 987,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos neimovinske štete od 849,43 eura teku počev od 29. srpnja 2021. a na iznos imovinske štete od 138,18 eura počev presuđenja do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 339,62 eura skupa sa zateznim kamatama počev od 29. srpnja 2021. do isplate kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.892,91 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj s dijelom troškova postupka u iznosu od 2.263,27 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 17. svibnja 2021. u [adresa] u [adresa], oko 4:20 sati dogodila prometna nesreća koju je izazvao vozač ZM, koji je upravljao vozilom marke Ford Transit reg. oz. [registarska oznaka], a koje je vozilo bilo osigurano kod tuženika. Navodi da je osiguranik tuženika u vrijeme nesreće upravljao nedopuštenom brzinom u alkoholiziranom stanju (urin 0,90 g/kg, krv 0,85 g/kg) te da je prednjim dijelom automobila zahvatio tužitelja koji se kretao uz desnu stranu kolnika, da je oborio tužitelja na kolnik. Nadalje da je tužitelj izgubio svijest, a da je štetnik započeo bijeg sa lica mjesta, pri čemu je bio spriječen od strane drugih građana, uslijed čega je došlo do fizičkog sukoba između građana i štetnika.

1.1. Tužitelj navodi da je prevezen u Opću bolnicu dr. Josip Benčević u [adresa] gdje mu je pružena medicinska pomoć.

1.2. Ističe da je tužitelj protiv osiguranika tuženika FM kod ODO podnio kaznenu prijavu zbog kaznenog djela izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. stav. 5. u svezi stav 1. KZ i k. d. protiv života i tijela, nepružanjem pomoći iz čl. 123. stav. 2. KZ.

1.3. Navodi da je podnio odštetni zahtjev tuženima koji su zahtjev privremeno otklonili do okončanja parničnog postupka, jer da osiguranik tuženika negira svoju odgovornost s obzirom da se tužitelj kretao kolnikom, a ne pješačkom stazom, pa je u svezi s tim tužitelj uložio prigovor kod tuženika, uz fotodokumentaciju iz koje je evidentno da na licu mjesta ne postoj ulični nogostup, zbog čega se morao kretati kolnikom.

1.4. Tužitelj ističe da je u ovoj nezgodi zadobio višestruke tjelesne ozljede, te mu je na taj način povrijeđeno pravo osobnosti, a istodobno mu je bila potrebna tuđa njega i pomoć, te pratnja druge osobe prilikom odlazak na liječničke preglede. Postavlja tužbeni zahtjev za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti i to za pretrpljeni strah 3.000,00 kn, za pretrpljene bolove 5.000,00 kn, za tuđu njegu i pomoć 1.000,00 kn, za uništenu odjeću 1.000,00 kn ili ukupno 10.000,00 kn skupa sa zakonskim zateznim kamatama od 29. srpnja 2021.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da se 17. 05. 2021. dogodila nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen, temeljem članka 22. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti.

2.1. Ističe da se iz navoda tužbe i dokumentacije koja priloži tužbi ne može utvrditi odgovornost osiguranik tuženika za nastalu nezgodu u kojoj je tužitelj kao pješak zadobio tjelesne ozljede, te da nije poznato na koji način je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.

2.2. Tuženik u cijelosti osporava da je do štetnog događaja došlo na način opisan u tužbi tužitelja, kao i opisan u obveznom prekršajnom nalogu jer da prema izjavi FM vozača vozila osiguranog kod tuženika, do štetnog događaja je došlo na način da je tužitelj namjerno skočio na vozilo kojim je on upravljao, te tom prilikom udario glavom u vjetrobransko staklo, a rukama u vozilo. Navodi da je nakon događaja došlo do fizičkog obračuna između tužitelja, te njegovih prijatelja i vozača vozila osiguranog kod tuženika i ozljeđivanja svih sudionika. Zbog toga je potrebno utvrditi koje ozljede je tužitelj zadobio prilikom skakanja na vozilo, a koje nakon toga u fizičkom obračunu, uvažavajući oštećenja nastala na vozilu.

2.3. Tuženik čini nespornim da je vozač vozila ZM imao u krvi nedozvoljenu količinu alkohola od 0,62 promila, a što je tek malo više od dozvoljenih 0,50 promila. Ali isto tako i tužitelj je u krvi imao alkohola.

2.4. Ističe da se tužitelj prema policijskom izvješću kretao kolnikom i nije bio označen izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom, te se isti nije kretao nogostupom koji se nalazi u neposrednoj blizini. Navedeno ponašanje tužitelja definitivno je značajno doprinijelo nastanku štetnog događaja. Zbog toga ističe prigovor podijeljene odgovornost za nastanak štetnog događaja, ukoliko se dokaže da je vozač vozila osiguranog kod tuženika svojim vozilom ipak naletio na tužitelja kao pješaka.

2.5. Vezano uz zadobivene ozljede navodi da je aktivno liječenje tužitelja započelo na dan štetnog događaja te je trajalo do dana 26.05.2021. godine, odnosno ukupno 9 dana i da je potrebno na te okolnosti dokazati obim štete.

2.6. Zaključno, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. U nastavku postupka stranke su u bitnom ostale kod svojih navoda.

4. Tuženik je na pripremnom ročištu održanom28. veljače 2024. predložio da se kao umješača pozove vozača vozila osiguranog kod njega, FM koji je na istom ročištu prihvatio biti umješačem na strani tuženika.

5. Tijekom postupka sud je u smislu odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrdu MUP PU Brodsko-posavske PPP Slavonski Brod od 17.6.2021. (str. 6 spisa), zapisnik o očevidu ( str. 116-119 spisa), u situacijski plan (str. 95-96 spisa), u fotodokumentaciju prometne nesreće ( str. 121-127 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za RM (str. 97 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za FM (str. 98 spisa), u zapisnik o vještačenju za FM (str. 100-106 spisa), u zapisnik o vještačenju za RM (str. 109-115 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 6-11 spisa), u fotografije priložene uz tužbu (str. 12-14 spisa), u odštetni zahtjev od 28.6.2021. (str. 17-18 spisa), u dopis tuženika od 28.8.2021. (str. 15 spisa), u kaznenu prijavu (str. 19-20 spisa), u prigovor tužitelja od 17.8.2021. (str. 21-22 spisa), u presudu i rješenje ovoga suda poslovni broj 31.SB Pp-1732/2021-14 od 19.10.2021. i zapisnik o glavno raspravi iz istog postupka od 13.9.2021. (str. 39-49 spisa), u pisano Kombinirano vještačenje Gorana Rukavine dipl. ing. prom. i Marcela Marcikić dr. med. od 22.10.2024. (str. 169-177 spisa), uvidom u spise ovoga suda poslovni broj Pp-2064/2021 i Pp-1732/2021. Nadalje, u postupku je proveden i dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke i svjedoka FM, LM i CM te dokaz neposrednim saslušanjem vještaka Gorana Rukavine i Marcela Marcikić.

6. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. ZPP sud je ocijenio da je postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 17. svibnja 2021. kada je došlo do prometne nesreće u kojoj su učestvovali tužitelj kao pješak i vozilo tuženika marke Ford Tranzit reg. oz. [registarska oznaka], koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika, a kojim je upravljao vozač ZM.

8. Između stranaka nije sporno da je 17. svibnja 2021. dogodio štetni događaj u kojem su učestvovali tužitelj i vozilo osigurano kod tuženika. Nije sporno da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.

9. Sporan je način nastanka štetnog događaja, sporna je odgovornost osiguranika tuženika za nastalu štetu i eventualni sudoprinos tužitelja nastanku i obimu štete. Sporno je o kakvim se ozljedama radi, njihova kvalifikacija kao i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete. Sporni su iznosi pravične naknade po pojedinim vidovima štete

10. Radi objektivnog utvrđivanja spornih činjenica, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke, umješača FM, LM i CM te dokaz kombiniranim vještačenjem po vještaku prometne struke ing. DM i medicinske struke po vještaku dr. Marcelu Marcikiću i saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi.

11. Tužitelj saslušan kao stranka je iskazao da se sjeća da su toga dana bili na proslavi kod bratića i da je htio ići kući oko 4,00 sata u noći, da je zvao taxi, ali kako isti nije mogao dobiti, skupa s bratićem NM odlučio je pješke ići do kuće koja je udaljena otprilike 2 km. Ne sjeća se da li su se kretali desnom ili lijevom stranom kolnika u odnosu na smjer kretanja vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika, niti se može sjetiti kako je došlo do udara vozila u mene. Jedino čega se sjeća je da se probudio u bolnici, a što je bilo prije toga doista ne zna. Istakao je da se sa njim kretao uz cestu OM koji u ovoj nesreći nije zadobio tjelesne ozljede i vjerojatno je vidio kako je do iste došlo. U bolnici je ostao do završetka svih pretraga, a u nesreći je zadobio udarce po tijelu, poglavito u području ruku i nogu, kao i području desne strane lica i glave. Prilikom otpusta rečeno mu je da moram mirovati, a na kontrole nije išao jer se morao vratiti u inozemstvo u Španjolsku na posao. Kod kuće je ležao u periodu od 4-5 dana nakon čega je morao ići raditi. U tom periodu nije mogao ništa samostalno raditi zato što je imao vrtoglavice i bilo mu je loše tako da je sve vrijeme mirovao. Pomagali su mu ukućani, supruga i majka, osjećao je bolove i pio preporučene analgetike. Nije se mogao sjetiti s koje strane mu je dolazio vozilo, posljednje čega se sjećam je bilo da su uslijed jake kiše odlučili vratiti se kod bratića, odnosno okrenuli su se u odnosu na pravac njihovog prethodnog kretanja poslije čega se više ničega ne sjeća do bolnice. Ne sjeća se što je bilo nakon prometne nesreće, niti se sjećam ovdje prisutnog umješača FM i osporava da bi bio u nikakvom fizičkom sukobu nakon prometne nezgode na licu mjesta s FM.

12. Umješač ZM u svom iskazu je naveo da se toga dana kretao svojim vozilom iz smjera grada prema sjevernoj veznoj cesti, odnosno prema cesti koja vodi u Korduševce, da je išao po kolegu s kojim radim na poslu, da je u to vrijeme smo radio u firmi GT trade u Zagrebu i da je on išao po njega da bi kolega nakon toga preuzeo vozilo i vozio do Zagreba. Posebno je istakao da je u to vrijeme bio mrak, da je jako padala kiša i da rasvjeta u Osječkoj ulici nije radila. Pojasnio je svoje prethodno kretanje na način da je on upravljao dijelom Osječke ulice nakon kružnog toka i da se trebao uključiti skretanjem u desno na cestu koja je paralelna s auto cestom i na tom dijelu nije bilo rasvjete, da se kretao sredinom ceste, a tužitelj se kretao travnatom površinom, da je išao protusmjerno u odnosu na njegov pravac kretanja i u jednom trenutku da je on vidio da je naskočio na njegov kombi na način da se samo bacio sa strane. Nadalje, da nakon što je osjetio udarac u kombi i vidio čovjeka odmah se okrenuo kombijem u suprotnom smjeru. Izašao je iz kombija vidjeti što je bilo i odmah dobio udarac u glavu. Došlo je do tuče u kojoj nije nikoga ozlijedio, niti zadao bilo kome udarce, a u roku od jedne minute došlo je još minimalno 15 osoba pomoći tužitelju. Iskazao je da je on zvao policiju, a da su oni zvali hitnu. Policija i hitna su došli u roku od pet minuta, a tu su se već nalazili prijatelji od tužitelja. Nije vidio da bi hitna odvezla tužitelja jer je bio u policijskom kombiju. U ovoj prometnoj nesreći kombi mu je oštećen u predjelu prednjeg desnog fara i vjetrobranskog stakla. Nije se mogao sjetiti od čega su nastala navedena oštećenja, ali da je tužitelj bočno naskočio na kombi. U prekršajnim postupcima pred sudom je davao izjave, kojih se ne može sjetiti zbog proteka vremena. Iskazao je i da niti on, a niti njegov otac koji je naknadno došao nisu zadali nikakve udarce tužitelju, a za njegove ozljede smatra da ne potječu iz prometne nesreće već vjerojatno od nekakve tučnjave. Nije znao objasniti na koji način je došlo do oštećenja prednjeg vjetrobranskog stakla. Nadalje, izjavio je i da je toga dana prije upravljanja vozilom konzumirao alkohol, šest boca piva. Vezano uz promjenu svog iskaza u odnosu na iskaz u prekršajnom postupku u dijelu u kojem je iskazao da ne zna u što je udario, a danas navodi da je vidio da je čovjek naskočio na kombi, ističe da se naknadno svega sjetio. Iskazao je da je nakon što je bio napadnut od strane tužitelja i pretpostavlja njegovog bratića, počeo bježati i odmah nazvao oca koji je došao na lice mjesta vozilom i njega su iste osobe napadale i udarale nogama i rukama kada je izašao iz vozila. Sve se to dogodilo prije dolaska policije u periodu nakon prometne nezgode.

13. Svjedok VM u svom iskazu je naveo da se sjeća da je navedenog dana bio u kući kod bratića kada je njegov brat RM s bratićem NM otišao iz iste kuće prema gradu, da je vani padala kiša i da je bio mrak a on da je stajao kraj prozora i gledao kako je kiša počela padati. Istakao je da je u jednom trenutku vidio nekakvu tučnjavu i kako je kuća udaljena oko 50 metara od samog mjesta na kojem je došlo do tučnjave da je izašao van i vidio kako se OM i ZM tuku. Nije znao što se prethodno događalo i kada je došao vidio je da njegov brat RM leži na cesti a bratić OM se tuče. Sjeća se da je na mjestu događaja bio i nekakav kombi, ali se nije mogao sjetiti u kojem položaju u odnosu na položaj brata. Kada je prišao bratu vidio je da krklja i odmah ga je odvukao na stranu i pokušao osloboditi u njegovim ustima dotok zraka. Pokušao ga je i reanimirati i izvukao mu je jezik. On je bio u nesvijesti i imao je ranu na području desnog oka, čela i ne znam gdje sve po tijelu, bio je sav krvav. Misli da je supruga od bratića kod kojeg u bili zvala hitnu radi RM, a tko je zvao policiju ne zna. Ne zna na koji način je prestala tuča između NM i FM jer je bio okupiran stanjem brata. Nije mu poznato da bi se bilo koji drugi postupak vodio u kojem bi bio pozivan kao svjedok. Iskazao je da kada je prišao bratu on je bio bez svijesti a jednako tako i prilikom dolaska hitne zbog čega su ga odmah odvezi u bolnicu. Bio je krvav po cijelom tijelu i po odjeći. Nije se mogao sjetiti koliko dugo je bio u bolnici ali nakon izlaska iz bolnice nije bio sposoban sam upravljati motornim vozilom i tata ga je morao voziti u Španjolsku gdje živi i radi.

14. Svjedok GM je iskazao da se sjeća da je 17.5.2021. bio upućen na mjesto prometne nesreće skupa s kolegom HM, da je u to vrijeme obavljao poslove voditelja očevidne ekipe, a AM je bio zaposlen kao krim prometni tehničar kojem je zadatak bio fotografiranje mjesta nesreće i izrada situacijskog plana. Na mjesto nesreće da su došli u ranim jutarnjim satima, oko 2-3 sata nakon što se nesreća dogodila te da su dolaskom na lice mjesta zatekli vozača motornog vozila FM, a nije siguran da su zatekli i RM, odnosno ne zna da li je još uvijek bio na licu mjesta ili je bio u bolnici. Prema pravilima njihov je zadatak bio pregledati mjesto nesreće, konstatirati oštećenja i obaviti razgovor s učesnicima nesreće. Nadalje da je obveza bila i utvrditi alkoholiziranost učesnika i sjeća se da je ZM tom prilikom imao 0,78 gr/kg alkohola u organizmu, a Ljubiša Tudor 0,36 gr/kg alkohola, s tim da nije mogao sa sigurnošću iskazati da li su RM alkotestirali na licu mjesta ili u bolničkoj ustanovi. Zbog prisutnosti alkohola kod oba učesnika organizirao je vađenje krvi radi daljnjih analiza, i razloga što se radilo o nezgodi s ozlijeđenim osobama. Nije se mogao se sjetiti da li je još netko osim FM bio na licu mjesta. Vizualnim pregledom lica mjesta za njega u ovoj prometnoj nesreći nije bilo ništa neobično. Pregledom oštećenja na vozilu zaključio je da je došlo do udara osvrtnog zrcala u tijelo pješaka. Sva oštećenja koja su zatekli na vozilu doveo je u vezu s nastalim štetnim događajem. Nije se mogao sjetiti da bi bilo što se događalo na licu mjesta a da ne bi bilo povezano s konkretnom prometnom nesrećom kao niti da li je vozilo bilo pomicano od trenutka štete do njihovog dolaska, ali i ako je pomicano to bi moralo stajati u zapisniku. Istakao je da je konstatirao sva oštećenja koja je zatekao na vozilu i kao takva ih unio u zapisnik o očevidu. Vezano uz oštećenja krova i vjetrobranskog stakla iskazao je da je i njih konstatirao jer su bila vidljiva i da je obavio obavijesni razgovor s ZM i sve što je od njega čuo evidentirano je u zapisniku o očevidu.

15. Iz pisanog nalaza i mišljenja prometnog i medicinskog vještaka u postupku kombiniranog vještačenja proizlazi da se prometna nesreća dogodila 17.05.2021. oko 04:50 sati u Osječkoj ulici naspram kbr.322 u [adresa], da je kolnik Osječke ulice namijenjen za dvosmjerni promet, da se pruža u pravcu, ravan, asfaltiran, mokar, i da se proteže od jugozapada u smjeru sjeveroistoka, da je širina kolnika Osječke ul. 5,70 m, na koji se nadovezuje sa sjeverozapadne strane travnata površina širine 6,20 m, te nogostup širine 1,20 m a sa jugoistočne strane travnata površina širine 6,50 m, te niz stambenih i gospodarskih objekata. Konstatirano je da je najveća dopuštena brzina 50 km/h određena prometnim pravilom. Nadalje da je u vrijeme nesreće bila noć, javna rasvjeta u funkciji, da je bila kiša i promet rijedak.

16. Prema nalazu medicinskog vještaka tužitelj je nastradao kao pješak pri naletu automobila dok je hodao kolnikom. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, zadobio ozljede opisane kao ogrebotine kože lica, natučenje desnog stopala, natučenje desne podlaktice i gnječno – sjekotinska ranu desne podlaktice. Vještak je istakao da je nakon nesreće pregledan u ambulanti OHBP bolnice u [adresa], a dežurni liječnik je naveo da je bio u alkoholiziranom stanju, da su učinjene RTG snimke koje su isključile prijelome ozlijeđenih regija, da je učinjena kirurška obrada rane na podlaktici te je nakon pregleda opušten na kućnu njegu uz preporuke za mirovanje, analgetike i kontrolu. Redovito je potom kontroliran, 19.5.2021 i 26.5.2021 kada se javio na pregled neurokirurgu a u nalazu se opisuju tegobe u vidu jakih vrtoglavica pri okretima glavom, uredan neurološki status te preporuči pregled neurologa. Isti dan kod kirurga uklone se konci iz rane i preporuče daljnje kontrole kod liječnika obiteljske medicine. Tužitelj se kasnije više nije javljao liječniku. Navodi da je liječenje tužitelja provedeno prema pravilima medicinske struke i shodno tegobama tužitelja, a trajalo je oko deset dana, a nakon završenog liječenja nisu zaostale trajne funkcionalne posljedice. Zaostale su samo estetske posljedice u vidu ožiljka na koži podlaktice. Zaključno je istakao da se navedene ozljede koje je tužitelj zadobio mogu uzročno-posljedično povezati sa predmetnom prometnom nesrećom a da bi ozljede lica u vidu ogrebotina mogle biti posljedica fizičkog obračuna.

16.1. Vezano uz ozljede koje je tužitelj zadobio u nesreći medicinski vještak je iskazao da se iste kvalificiraju kao laka tjelesna ozljeda, da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta do 24 sata nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta do 24 sata, te slabog intenziteta 7 dana, da je pretrpio primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta u trenutku neposredno prije naleta vozila, zatim sekundarni strah jakog intenziteta do 24 sata nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 2 dana zbog jakih vrtoglavica, te slabog intenziteta do 7 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje. Nadalje da mu je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 5 dana u periodu trpljenja jakih vrtoglavica, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, te pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obaveza u kući.

17. Vještak prometne struke u svom nalazu je naveo da se ZM kretao teretnim vozilom marke Ford Transit reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Osječke ul. iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada a da se RM kretao kao pješak uz lijevi rub kolnika Osječke ul., protusmjerno. Naveo je da se pješak mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka a iznimno ako na cesti ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pješaci se mogu kretati kolnikom. Ako se pješak kreće kolnikom, mora se kretati što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne sprečava promet vozila, uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja a noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti mora biti osvijetljen ili označen s reflektirajućom materijom.

17.1. Navodi da je primarni kontakt ostvaren prednjim desnim dijelom teretnog vozila u predjelu prednjeg desnog putnog svjetla sa prednjom desnom stranom tijela RM, pješaka na površini kolnika. Navodi da nema saznanja koja svjetla je koristio vozač motornog vozila i da za utvrđivanje brzine kretanja motornog vozila matematičkim izračunom nema elemenata, jer nisu utvrđeni tragovi kočenja, nije utvrđeno mjesto zaustavljanja nakon ostvarenog kontakta. Prema rasprostranjenosti krhotina stakla na površini kolnika od 14,60 m na prostoru od 5,40 do 20,20 m od PTM može se približno odrediti brzina kretanja iz razloga što nije utvrđena gustoća krhotina stakla na m2, te se na osnovu grafa može zaključiti kako je brzina kretanja motornog vozila iznosila približno 55 km/h = 15,28 m/s.

18. Zaključno vještaci navode, i to prometni vještak da je osnovni uzrok nastanka prometne nesreće nalet ZM s vozača vozila reg. oznake [registarska oznaka] koji se kretao zamišljenom desnom prometnom trakom uz desni rub kolnika na pješaka RM koji se kretao istim prometnim trakom u suprotnom smjeru. Nalet je ostvaren tangencijalnim naletom na desnu stranu pješaka pri čemu je isti zadobio tjelesne ozljede. U vrijeme nesreće uvjeti smanjene vidljivosti, noć, kiša.

18.1. Medicinski vještak navodi da su u predmetnoj prometnoj nesreći koju je tužitelj doživio 17.5.2021. utvrđene ozljede koje se kvalificiraju kao laka tjelesna ozljeda.

19. Zbog istaknutih prigovora i primjedbi tuženika na nalaz vještaka kao i dopune nalaza vještaka predložene po tužitelju, vještaci su neposredno saslušani na glavnoj raspravi.

20. Vještak dr. Marcel Marcikić je ostao kod svog pisanog nalaza a vezano uz primjedbe i pitanja tužitelja iz podneska od 6.11.2024. istakao je da osoba koja je oborena od automobila na tvrdu površinu i zadobila ozljede kao tužitelj vjerojatno ne bi mogla sudjelovati u tuči jer već od samog udarca automobila trpi bolove koji ga ograničavaju u daljnjim fizičkim naporima. Međutim u situaciji prijeteće životne opasnosti nagle uzbuđenosti, takva osoba bi se ustala, pobjegla s mjesta događaja, pružila otpor i slično ako nema prijeloma udova. Nakon naleta vozila i obaranja na tlo tužitelj je mogao izgubiti svijest, ali je za potvrdu gubitka svijesti potreban dokaz i izjava medicinske obrazovane osobe. U medicinskoj dokumentaciji stoji da je tužitelj navodno izgubio svijest i u nekoliko navrata povraćao. Opisuje se alkoholiziranost tužitelja stupnja pripitosti od 0,57 promila zbog čega zaključuje da u predmetnom događaju nije bilo gubitka svijesti. Kako postoji podataka o padovima na tlo, kasnijem povraćanju, tužitelj je mogao tom prilikom zadobiti i potres mozga blagog stupnja koji ne ostavlja trajne posljedice, ali se simptomi povraćanja ne mogu u potpunosti isključiti kao posljedica alkoholiziranog stanja. Nadalje, uzevši u obzir opis događaja iz presude Prekršajnog suda vještak nije mogao zaključiti da je tužitelj bio u nesvijesti jer se opisuje da je bio aktivan, hodao, govorio, tj. nije nepomično ležao na tlu jer bi mu tada druge osobe pomagale, pozvale hitnu pomoć da ga transportira u bolnicu. U dokumentaciji stoji da je tužitelj došao u bolnicu u pratnji majke. Vještak je iskazao da je omaškom ispuštena dijagnoza natučenja glave tj.contusio capitis a koja se može povezati sa višestrukim ogrebotinama kože lica, a mogla je nastati i pri padu na tlo, ali ne mijenja procjenu pojedinih vidova štete.

21. Vještak Goran Rukavina je iskazao da su utvrđena oštećenja na vozilu i to poklopac motora, prednje putno svijetlo desno, maska, prednje vjetrobransko staklo, prednji desni nosač krova, prednji desni blatobran, što upućuje na nalet ostvaren tangencijalnim dodirom na tijelo pješaka, a o dijelu tijela se izjašnjava liječnik vještak na osnovu ozljeda. Nadalje vještak je iskazao i kako postoji objektivna mogućnost da su neki dijelovi oštećeni uslijed događaja koji je uslijedio nakon prometne nezgode u kojem je došlo do fizičkog obračuna učesnika nezgode i drugih osoba kao i korištenja palica i slično. Navodi kao primjer desni nosač krova što visinski definitivno nije nastao pri primarnom kontaktu. Posebno upitan da pojasni kontakt vozila i tijela tužitelja vještak je iskazao kako je nalet ostvaren tangencijalnim naletom na desnu stranu tijela pješaka pri čemu je isti zadobio tjelesne ozljede. Obzirom na položaj prednjeg desnog putnog svijetla i prednjeg desnog blatobrana visinski bi odgovaralo položaju desne ruke. Nadalje da konstatirana oštećenja na vozilu nisu razdvajana o po eventualnom načinu njihovog nastanka.

21.1. Posebno upitan vještak dr.Marcel Marcikić vezano uz prethodno opisanu dinamiku mogućeg nastanka štetnog događaja i s tim u svezi zadobivenih ozljeda iskazao je da su kod tužitelja opisane ozljede u vidu nagnječenja desnog stopala, natučenja desne podlaktice sa ranom razderotinom te višestruke ogrebotine kože lica što sugerira udar vozila upravo u tu desnu stranu tužitelja a uzevši u obzir visinu razbijenog svjetla može se pretpostaviti da je ono ozlijedilo podlakticu tužitelja a da su komadići stakla prsnuli i ozlijedili kožu lica. Trag oštećenja na vjetrobranskom staklu uz njegov desni rub bi ostavio jasno vidljiv krvni podljev na licu tužitelja, pa je mišljenja da to nije posljedica udara u tijelo nego je nastala na neki drugi način. Vještak posebno iskazuje da ozljede koje je on opisao u svom nalazu ne potječu od tuče, već su u uzročnoj vezi s prometnom nezgodom.

21.2. Posebno upitan vještak Goran Rukavina da li postoji mogućnost da je do prometne nezgode došlo na način kako je to opisao ZM naskakivanjem tužitelja na poklopac motora vozila vještak iskazuje da u takvoj situaciji mišljenja je da bi oštećenja na vozilu bila drugačija a vještak dr. Marcel Marcikić na iste okolnosti je iskazao da bi ozljede bile drugačije da je tužitelj naskočio na poklopac motora jer bi tada zadobio udarac u natkoljenicu ili potkoljenicu tako da se taj tip ozljeđivanja može isključiti.

22. Tuženik je i nadalje ostao kod istaknutih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka ali nije predlagao drugo vještačenje.

23. Nadalje, nakon saslušanja svjedoka GM, tuženik je odustao od predloženog dokaza za saslušanjem svjedoka AM a tužitelj je odustao od saslušanja predloženog svjedoka UM zbog njegove nedostupnosti.

24. Istovremeno sud je odlučio da neće provoditi dokaz saslušanjem EM, oca umješača FM, koji dokaz je predložen po SM. Nesporno je da predloženi svjedok nije bio očevidac samog nastanka štetnog događaja a neodredivo je i u kom trenutku se mogao pojaviti nakon događaja tako da ne može objektivno svjedočiti na okolnosti bitne za donošenje odluke o glavnoj stvari.

25. Odredbom čl. 221a ZPP propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza u smislu čl. 8 ZPP ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

26. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave i dokumentaciju koja prileži spisu, budući njihova vjerodostojnost nije dovedena u pitanje,

27. Sud je prihvatio iskaze tužitelja i saslušanih svjedoka LM i GM budući su njihovi iskazi suglasni i u skladu sa ostalim provedenim dokazima, posebice dokazom provedenog kombiniranog vještačenja.

28. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja medicinskog i prometnog vještaka budući su dani stručno i argumentirano te su u skladu sa pravilima struke i vještine. Na sve istaknute primjedbe vještaci su argumentirano obrazložili svoje navode pisanog nalaza.

29. Istovremeno sud nije prihvatio iskaz umješača FM jer je on u cijelosti suprotan svim provedenim dokazima u postupku, uvidu u prekršajni predmet poslovni broj Pp-2064/2021, iskazu tužitelja i svjedoka LM i GM kao i kombiniranom nalazu prometnog i medicinskog vještaka.

30. Uzimajući u obzir utvrđenja iz nalaza i mišljenja prometnog i medicinskog vještaka, kao i iskaze tužitelja i svjedoka kojima je sud priklonio vjeru:

- nesporno se utvrđuje da je osnovni uzrok nastanka prometne nesreće nalet ZM sa teretnim vozilom koji se kretao zamišljenom desnom prometnom trakom uz desni rub kolnika na pješaka RM koji se kretao istim prometnim trakom u suprotnom smjeru,

- nesporno je da je utvrđeno ostvarivanje tangencijalnog naleta vozila na desnu stranu pješaka,

- nesporno je da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede,

- nesporno je i da je u vrijeme nesreće bila noć i kiša te da je postojala javna rasvjeta,

- nesporno je da se tužitelj kretao uz lijevi rub kolnika u odnosu na smjer svog prethodnog kretanja,

- nesporno je da se sa desne strane, gledajući u smjeru kretanja pješaka, nakon travnate površine uz rub ceste, nalazio i nogostup,

- nesporno je i da tužitelj kao pješak nije bio propisno označen ili označen s reflektirajućom materijom.

31. Uz tako činjenično utvrđenje ovaj sud smatra da je za prometnu nesreću odgovoran vozač osiguranika tuženika uz istovremeni doprinos tužitelja nastanku štete u visini do 20% .

32. Primjenom članka 1092. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO) sud nalazi suodgovornim tužitelja za nastanak štete iz razloga što iako se kretao uz sam rub lijeve strane kolnika gledajući iz smjera njegovog kretanja, uz njemu desnu stranu kolnika nalazio se nogostup koji je pravilno u konkretnoj situaciji trebao koristiti. Nadalje, tužitelj nije bio propisno označen kao pješak na kolniku iako je bio uočljiv prosječnom vozaču zbog postojanja javne rasvjete. Stanje alkoholiziranosti vozača se dovodi u svezu sa zakašnjelom reakcijom vozača u uočavaju tužitelja, ili čak neuočavanja istog, zbog čega je utvrđena njegova odgovornost za nastanka štetnog događaja. Ovaj sud smatra da njegova pretpostavljena brzina kretanja od 55 km/h ne samo da je bila nedopuštena već nije bila niti prilagođena uvjetima i stanju na cesti (noć, kiša). Činjenica postojanja alkohol i u organizmu tužitelja na niti jedan način se ne može dovesti u vezu sa nastalom štetom, odnosno nema uzročno posljedične veze s nastalom štetom i štetnim posljedicama.

33. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/23., dalje: ZOOP) i članaka 1045, 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1093., 1101. i 1103. ZOO.

34. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, točke 3. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 7. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 8. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

35. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom osiguranika tuženika uz istovremeno utvrđenje doprinosa tužitelja nastanku štete u visini od 20%.

36. Odredbom članka 1046. definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

37. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

38. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

39. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobio tužitelj, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužitelja, postojanje i intenzitet straha, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.

40. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

40.1. Tužitelj je tužbenim zahtjevom potraživao naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 663,62 eura što mu sud u cijelosti priznaje kao pravičnu naknada uvažavajući činjenicu da je trpio bolove jakog intenziteta 1 dan nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta 1 dan i slabog intenziteta 7 dana.

40.2. Kao pravičnu naknadu uvažavajući činjenicu da je pretrpio primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta u trenutku prije sudara, zatim sekundarni strah jakog intenziteta do 1 dan nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 2 dana, te slabog intenziteta do 7 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje, sud mu je dodijelio pravo na iznos od zatraženih 398,17 eura.

40.3. Ukupno na ime neimovinske štete tužitelju je dodijeljeno pravo na iznos od 1.061,79 eura, umanjeno za utvrđeni doprinos od 20% ili 849,43 eura.

40.4. Na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoć tužitelj potražuje iznos od 132,72 eura. Uvažavajući činjenicu da mu je ista bila potrebna 2 sata dnevno kroz 5 dana, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obaveza u fazi kada je trpio kontinuirane bolove jačeg intenziteta, morao mirovati, ovaj sud mu dodjeljuje pravo na 40,00 eura (10 sati x 4 eura). Sud smatra primjerenim iznos od 4,00 eura po satu pružanja tuđe njege i pomoći jer se primjenom cijene sata rada od 4,00 eura i prosječnih 162 sata mjesečno, dobije iznos od 648,00 eura plaće, što je i ispod minimalne plaće za 2025. godinu.

40.5. Slijedom navedenog, uvažavajući doprinos tužitelja u visini od 20%, tužitelju se po osnovu tuđe njege i pomoći dodjeljuje pravo na naknadu u iznosu od 32,00 eura. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

40.6. Sud je dodijelio tužitelju pravo i na naknadu materijalnih troškova na ime uništene odjeće u iznosu od zatraženih 132,72 eura uvažavajući nesporno utvrđeni način nastanka štete (udarac u tijelo, obaranje na tlo, rane koje su krvarile i šivane su). Primjenom doprinosa od 20% za ovaj vid štete tužitelju se dodjeljuje pravo na obeštećenje za uništenu odjeću u iznosu od 106,18 eura.

41. Slijedom navedenog, tužitelju je dodijeljeno pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 849,43 eura i na naknadu imovinske štete 138,18 eura, ili ukupno 987,61 eura.

42. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod I. izreke presude.

43. Istovremeno, tužitelj je odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 212,36 eura i na ime imovinske štete u iznosu od 127,26 eura, ukupno 339,62 eura, kao neosnivanim, kako je to prethodno i obrazloženo i navedeno pod II. izreke presude.

44. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Istovremeno odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP), kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

45. Kako je tužitelj 29. lipnja 2021. podnio odštetni zahtjev sud mu je dodijelio pravo na zatezne kamate na iznos neimovinske štete počev od 29. srpnja 2021. kako je to i zatraženo tužbenim zahtjevom.

46. Istovremeno, pravo na zatezne kamate na materijalnu štetu na ime tuđe njege i pomoći i uništene odjeće dodijeljeno je počev od dana presuđenja jer je naknada po tim vidovima zatražene štete dosuđena prema cijeni u vrijeme presuđenja.

47. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je u postupku uspio sa 75% tužbenog zahtjeva a tuženik s preostalih 25% tako da se tužitelju priznaje pravo na (75%-25%) 50% nužnih i potrebnih troškova za vođenje ovoga postupka.

47.1. Tužitelj je zatražio naknadu troška u iznosu od 4.156,18 eura. Priznat mu je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora (1.327,23 eura), priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištima 4.4.2023., 28.2.2024., 13.5.2024, 20.5.2024., 3.1.2025. i 18.2.2025. za svako po 200,00 eura ili ukupno 1.200,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 29.11.2021., 5.4.2023., 6.11.2024. i 30.12.2024., za svako 200,00 eura ili ukupno 800,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 32/1) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 2.400,00 eura skupa s pripadajućim PDV od 600,00 eura, ukupno 3.000,00 eura.

47.2. Uvažavajući pravo na 50% troškova postupka, tužitelju se po osnovu troška zastupanja po punomoćniku dodijeljen pravo na iznos od 1.500,00 eura.

47.3. Tužitelju se u cijelosti priznaje pravo na troškove pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eura i trošak naknade za provedeno medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, ili ukupno 392,91 euro.

47.4. Ukupni priznati troškovi tužitelja utvrđuju se u iznosu od 1.892,91 eura.

48. Na priznati trošak tužitelju su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

49. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod III. izreke presude.

50. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 2.263,27 eura. Nije priznat trošak pristupa na raspravu 30.12.2024. na koje je tuženik pristupio bez poziva, odnosno uz prethodno dogovorenu odgodu rasprave, u iznosu od 200,00 eura. Nije priznat sastav podneska od 28.2.2024. dostavljen ovome sudu neposredno iza rasprave održane istoga dana, u iznosu od 200,00 eura i preko priznata četiri obrazložena podneska. Nadalje tužitelju nije priznato pravo na trošak obavijesti stranci i konferencije sa strankom u iznosu od 100,00 eura za svaku radnju, sve iz razloga što nema dokaza o obavljanju navedenih radnji niti su one bitne za donošenje odluke o glavnoj stvari. Svim navedeni nepriznatim troškovima od 600,00 eura pridodaje se i tako da oni iznose ukupno 750,00 eura. Nadalje nije priznat niti zatraženi trošak pristojbe na presudu u iznosu od preko priznatih 39,82 eura koliko ona iznosi do zatraženih 53,09 eura ili iznos od 13,27 eura. Kada se navedenom iznosu pridoda iznos umanjenih troškova na ime uspjeha u postupku od 1.500,00 eura, tužitelj je odbijen sa iznosom od ukupno 2.263,27 eura kao neosnovano zatraženim troškovima, kako je to i odlučeno pod IV. izreke presude.

Slavonski Brod, 20. ožujka 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. Odvj. Petar Krnić, Slavonski Brod,

2. OD Grgić i partneri, Osijek,

3. Odvj. Ivan Žalac, Slavonski Brod.