Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-982/24-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica-specijalist MP, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupan po gradonačelniku IP, a on po generalnoj punomoćnici MPS, dipl. iur., protiv ovršenice SP iz [adresa], UIica [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama pod poslovnim brojem Ovr- 1037/24-2 od 16. rujna 2024. godine, dana 20. ožujka 2025. godine

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama pod poslovnim brojem Ovr-1037/24-2 od 16. rujna 2024. godine.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi pod poslovnim brojem Ovr-1037/24-2 od 16. rujna 2024. godine, temeljem ovršne isprave- pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Psp-16/23 od 24. travnja 2024. godine, određena je ovrha udaljenjem ovršenice SP iz stana u [adresa], V.kat, stan oznake A10-2-5-A.10, površine 49,90 m2, koji se sastoji od ulaznog prostora, dnevnog boravka s blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, spavaće sobe i loggie i uklanjanjem svih njezinih stvari i predaja navedenog stana slobodnog od osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju Gradu Zagrebu. Pokretnine koje su uklonjene iz stana predati će se ovršenici, a ako ista ne budu prisutna, stvari će se predati na čuvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju na trošak ovršenice. Predaji stana može se pristupiti nakon proteka osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršenici i prije njegove pravomoćnosti sukladno odredbi članka 256.st.2. OZ-a. Točkom II. pobijanog rješenja naloženo je ovršenici da naknadi ovrhovoditelju trošak postupka u iznosu do 26,55 Eur-a.

2. Protiv rješenja o ovrsi žali se ovršenica ne navodeći određeno žalbeni razlog iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP-a), u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 94/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ-a), uz prijedlog da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i prijedlog za ovrhu odbije.

3. Ovrhovoditelj je odgovorio na žalbu osporavajući žalbene navode s prijedlogom da se ista odbije i potvrdi pobijano rješenje o ovrsi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a te sukladno odredbi članka 50. stavak 5. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje kakve bitne povrede postupka, niti da je ostvaren žalbeni razlog nepravilne primijene materijalnog prava, odnosno koji drugi žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. OZ-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prvostupanjski sud je odredio ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine ovrhovoditelju, točnije, udaljenjem ovršenice i uklanjanjem njezinih stvari iz nekretnine- iz stana u [adresa], V. kat, stan oznake A10-2-5-A.10, površine 49,90 m2, koji se sastoji od ulaznog prostora, dnevnog boravka s blagovaonicom, kuhinje, kupaonice, spavaće sobe i loggie, ocjenjujući da je prijedlog za ovrhu u cijelosti utemeljen i sukladan ovršnoj ispravi, pravomoćnom i ovršnom rješenju Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Psp-16/23 od 24. travnja 2024. godine.

7. Odredbom članka 22. OZ-a je propisano da sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, dok prema članku 23. OZ-a ovršna isprava je i ovršna sudska odluka.

8. Sukladno odredbi članka 256. OZ-a ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine iz članka 255. ovog Zakona provodi se tako da sudski ovršitelj, nakon što udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, preda nekretninu u posjed ovrhovoditelju. Ispražnjenju i predaji nekretnine može se pristupiti nakon proteka osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti (stavak 2.), a ako je to potrebno, sud će protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izreći novčane kazne ili odrediti pritvor iz članka 16. OZ-a (stavak 3.) Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe dužan je osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovršitelja, koji ovrhovoditelju mora biti priopćen najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe (stavak 6.). Prema članku 257. stavak 1. istog zakona pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovršeniku, a ako on nije nazočan, odraslom članu njegova kućanstva. Ako pri poduzimanju ovršnih radnji nije nazočna nijedna od osoba kojoj se stvari mogu predati ili ih te osobe neće primiti, stvari se predaju na čuvanje drugoj osobi, na trošak ovršenika. Ovrhovoditelj je dužan osigurati drugu osobu kojoj će se predati uklonjene stvari. Ovrhovoditelj može sam preuzeti stvari ovršenika na čuvanje (stavak 2.)

9. Prvostupanjski sud je pravilno primjenjujući naprijed citirane zakonske odredbe odredio ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine ovrhovoditelju, radi ostvarenja navedene tražbine, temeljem i sukladno ovršnoj ispravi, citranom pravomoćnom i ovršnom rješenju, u kojem su nedvojbeno naznačeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze, odnosno iz kojeg proizlazi postojanje nenovčane tražbine, čije se prisilno ostvarenje traži.

10. Žalbenim navodima ovršenice nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi.

11. Imajući u vidu sadržaj izreke pravomoćne sudske odluke na temelju koje je ovrha određena, kojom je ovršenici naloženo, među ostalim, predmetnu nekretninu predati na raspolaganje ovrhovoditelju kao tužitelju slobodnu od osoba i stvari, neosnovano u žalbi ovršenica osporava utemeljenost pobijanog rješenja o ovrsi na ovršnoj ispravi.

12. U okolnostima kada je pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom, temeljem koje je ovrha određena, ovršenici, kao tuženici, naloženo isprazniti od osoba i stvari predmetnu nekretninu te istu predati u posjed ovrhovoditelju kao tužitelju, u ovome stadiju postupka ovršenica ne može osnovano osporavati zakonitost ovršne isprave niti isticati prigovore kojima bi inače dovodila u pitanje pravilnost sudske odluke temeljem koje je ovrha zatražena.

13. Vezano za isticanje prigovora prava na dom, u smislu članka 8. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Međunarodni ugovori" 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, u daljnjem tekstu: Konvencija) koje propisuju pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, valja naglasiti kako u konkretnom slučaju ovršnu ispravu predstavlja pravomoćno i ovršno rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Psp-16/23 od 24. travnja 2024. godine koje je doneseno u postupku radi smetanja posjeda i kojim je tužitelju Gradu Zagrebu, u ovom postupku ovrhovoditelju, pružena tražena posjedovna zaštita te tuženici SP, u ovom postupku ovršenici, naloženo da iseli iz predmetnog stana te isti preda slobodan od osoba i stvari tužitelju.

14. Dakle, u ovom postupku radi se o ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine na temelju rješenja donesenog u postupku radi smetanja posjeda.

15. Sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u rješenju poslovni broj Rev-3611/2019 od 29. studenog 2022. godine, u postupku radi smetanja posjeda ne može se raspravljati o pravu pa niti o pravu na dom jer takav prigovor posljedično dovodi do raspravljanja o pravu na posjed i pravnom temelju posjeda, koji ne mogu biti predmet raspravljanja i odlučivanja u navedenom postupku u kojem se raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju.

16. Naime, kada se raspravlja o pravu na dom, prvo pitanje na koje treba odgovoriti jeste radi li se o domu u Konvencijskom smislu kao autonomnom pojmu, odnosno, postoji li neodvojiva, dovoljno jaka, stvarna i trajna kontinuirana povezanost između stranke i stana, u smislu da bi istog stranka objektivno i subjektivno mogla smatrati svojim domom te imati legitimna očekivanja da će taj stan postati njen dom. Nakon toga, provodi se test razmjernosti radi zaštite jednog od dva Konvencijska i Ustavna prava, u smislu ocjene argumentacije za i protiv, zaštite bilo prava tužitelja bilo prava tuženika, što podrazumijeva raspravu o pravu na posjed.

17. Navedeno pravno shvaćanje u skladu je i sa shvaćanjima iznesenim u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-IIIB-3391/2018 od 09. studenog 2018. godine u kojoj se ističe kako se o pravu ne može raspravljati ni u ovršnom postupku koji je proizišao iz parničnog postupka radi smetanja posjeda.

18. U konkretnom slučaju, kako je naprijed obrazloženo, radi se upravo o ovršnom postupku proizišlom iz prethodno vođenog parničnog postupka u kojem je ovrhovoditelju pružena posjedovna zaštita predmetnog stana, koji čine jedinstvenu cjelinu, radi čega u istom nije dopušteno raspravljanje o pravu na dom, u kontekstu pravnih shvaćanja Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, osobito, u okolnostima kada ovršenica niti ne tvrdi da bi u ovom postupku bilo očigledno dokinuto njezino ustavno pravo u njegovoj samoj srži te potpuno onemogućeno naknadno preispitivanje od strane nadležnih tijela nekog njezinog prava (vlasništva ili drugog prava).

19. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi ovršenice, a ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, temeljem odredbe 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. OZ-a, obiti žalbu ovršenice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Splitu 20. ožujka 2025.

S U T K I NJ A

Tihana Pivac