REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-1487/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog UD, radi prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojeg brani Mateja Radočaj, odvjetnica iz Čazme, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Čazma Klasa: 211-07/24-5/11903, Urbroj: 511-02-06-24-1 od 7.5.2024., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika i branitelja, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 20. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i J, r. Đ, rođen **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., umirovljenik, 530,00 eura, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, nije odlikovan, prekršajno neosuđivan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

I da bi dana 6. svibnja 2024., u 17:00 sati, u mjestu [adresa]., narušavao javni red i mir na način da je kosio travnatu površinu ispred svoje kuće i kuće JD te mu je prišao JD i rekao da prekine kositi travu ispred njegove kuće, nakon čega je fizički nasrnuo na ĐD primivši ga desnom rukom za vrat te ga odgurnuo od sebe,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Čazma podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/11903, Urbroj: 511-02-06-24-1 od 7.5.2024., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Prekršajnim nalogom ovog suda od 28. kolovoza 2024. okrivljenici UD i JD oglašeni su krivim za inkriminirani prekršaj, ali je povodom prigovora okrivljenika UD pobijani nalog u odnosu na njega stavljen van snage i proveden je redovni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

4. Ispitani UD navodi da od njegove strane kritične zgode nije bilo narušavanja javnog reda i mira na način da bi bezrazložno fizički nasrnuo na susjeda JD tak što bi ga primio desnom rukom za vrat i odgurnuo od sebe u trenutku dok je u popodnevnim satima između naših nekretnina kosio travu. Naime, susjed JD ima nekretninu tik do njegove, ali između njihovih nekretnina se nalazi manja količina državnog zemljišta koje je prekriveno travom od nekoliko kvadratnih metara gdje je nekada prolazio kanal između njihovih nekretnina. Obzirom da tu manju količinu zemljišta nitko ne održava, on već gotovo 30 godina svojevoljno to čini na način da kosi travu u trenucima kada to čini ispred svoje kuće, kako ne bi rasla veća trava ili šiblje. Time je upoznat susjed JD i ranije nije bilo problema vezano za košenje trave od njegove strane, jer time u naravi čini i njemu uslugu kao susjedu. Ove zgode je kosio travu trimerom i u jednom trenutku je zastao s poslom razgovarajući sa bratom djevojke JD. U nekom trenutku iz kuće je izašao JD sa djevojkom i čuo je da ga ona verbalno primorava da priđe do njega i natjera ga da prestane kositi travu. On je razgovarao dalje sa bratom djevojke JD i neočekivano mu je prišao JD te ga bez razgovora i prepirke jedanput rukom okrznuo preko desnog uha. Bio je iznenađen takvom njegovom gestom i nije je očekivao, posebno kada za to nije bilo razloga obzirom da nisu imali prethodno komunikaciju ili svađu. No, razabrao je da je njegovoj djevojci smetalo što kosi travu, jer je čuo da je tvrdila kako je to njezino iako nije takvo stvarno stanje već se radi o manjoj količini zemljišta u državnom vlasništvu između njihovih nekretnina. To znači da on niti u jednom trenutku nije fizički nasrtao na JD niti je imao za to razloga te time poriče prekršaj koji mu se stavlja na teret. Još na kraju ističe da nije reagirao na napad JD već je odmah pozvao policiju dok se JD udaljio u obiteljsku kuću, tako da od te zgode više nisu u dobrim susjedskim odnosima.

5. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja na glavnoj raspravi ispitao svjedoka JD, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju okrivljenika.

6. Ispitani JD iskazuje da nema sumnje kako je on sudjelovao u izvjesnom sukobu sa okrivljenikom i narušavao red i mir na javnom mjestu kritične zgode u popodnevnim satima. Međutim, niti ponašanje okrivljenika nije bilo adekvatno i primjereno već je on prvi započeo sukob sa njim, a prije toga i verbalni sukob sa njegovom suprugom TD. Naime, nekih 13 godina njegova obitelj sa šestoro maloljetne djece živi u nekretnini do okrivljenika, ali od početka njihovi susjedski odnosi nisu dobri i to isključivo zbog netolerantnosti samog okrivljenika koji dosta često inicira dolazak policije zbog raznih sitnica, a ponajprije zbog navodnog neprimjerenog ponašanja njegove maloljetne djece koja se moraju igrati i zabavljati tokom dana na dvorištu. Stoga on i njegova obitelj izbjegavaju komunikaciju sa okrivljenikom, ali on nije korektan i dozvoli si da čini stvari koje nisu prihvatljive, pa tako i vezano za košenje trave na dijelu nekretnine za koju smatra da bi mogla potencijalno pripadati njegovoj obitelji. No, prema zemljišno knjižnom stanju se ne može izjasniti da li dio zemljišta koja se nalazi između njihovih nekretnina pripada njemu ili okrivljeniku, ali je moguće da se radi o državnom zemljištu. On ne želi da okrivljenik kosi travu ili obavlja neke druge poslove oko njegove nekretnine, jer je on to sposoban sam činiti. Prema njegovom saznanju okrivljenik je ove zgode kosio travu trimerom ispred prozora njegove kuće, što je primijetila prvo supruga i to mu prigovorila tvrdeći da treba prestati s košnjom. Ne zna kakva se komunikacija između njih vodila i supruga je izašla iz kuće i zatekla okrivljenika koji je kosio travu trimerom. On je ubrzo izašao za njom ispred kuće gdje se nalazio i okrivljenik te mu je rekao da ne kosi travu na tom mjestu. Između njih nije bilo svađe niti rasprave, ali je došlo do blažeg fizičkog sukoba između njih dvojice, time da je okrivljenik prvi nasrnuo na njega iako ne zna da li ga je rukom zahvatio po vratu ili trimerom koji je imao preko tijela, nakon čega je on okrivljenika rukom udario u predjelu glave. Time je sukob prestao, ali i od tog događaja okrivljenik se ponaša prilično samovoljno i makar verbalnim putem maltretira njegovu djecu i ne dozvoljava im igranje po dvorištu te im iskazuje razne prijetnje, zbog čega se njegova obitelj ne osjeća dovoljno sigurno i mirno.

7. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik kritične zgode zatekao na naznačenoj lokaciji te da je kosio travu trimerom u blizini svoje kuće te kuće svjedoka JD.

8. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li je okrivljenik te zgode izražavao neprimjereno ponašanje na način da je bezrazložno prvi fizički nasrnuo na ĐD primivši ga desnom rukom za vrat te ga odgurnuo od sebe, pa da bi na taj način na javnom mjestu narušavao red i mir.

9. U odnosu na provedene dokaze, sud nije našao u radnjama okrivljenika protupravnosti koje bi u naravi prema činjeničnom opisu predstavljale narušavanje javnog reda i mira.

10. Nakon što se okrivljenik izjasnio da se ne smatra krivim za spomenutu inkriminaciju, u obrani je istakao da od njegove strane nije bilo narušavanja reda i mira gdje bi namjerno prvi fizički nasrnuo na susjeda JD. Predmetnog popodneva kosio je travu trimerom ispred svoje kuće i na predjelu između njegove nekretnine i kuće navedenog susjeda pri čemu ističe da se tu nekada nalazio odvodni kanal i taj manji dio travnate površine je državno vlasništvo, ali ga nitko drugi ne održava, pa on tu dugi niz godina kosi travnatu površinu. U jednom trenutku iz obiteljske kuće je izašao JD sa djevojkom koja ga je primoravala da mu priđe i natjera ga da prestane kositi travu. Dok je on razgovarao sa bratom djevojke JD, ovaj mu je prišao te ga bez razgovora rukom udario odnosno okrznuo preko desnog uha. Na to nije reagirao niti je takvo što očekivao, jer nije postojao razlog za njihov sukob niti su imali prethodno komunikaciju ili svađu.

11. U izvjesnoj mjeri tvrdnje okrivljenika u obrani potkrjepljuje svjedok JD naznačujući kako je on prvi međašni susjed sa okrivljenikom i njegova obitelj živi 13 godina u kući tik do kuće okrivljenika. Ipak, napominje da nije u dobrim odnosima sa okrivljenikom iz razloga što se on ponaša dosta drsko i osorno i često prigovara njegovoj djeci i ometa ih dok se igraju u dvorištu, što znači da nije tolerantan i zbog raznih sitnica učestalo na njegovu obitelj poziva policiju. Nastavno svjedok potvrđuje da je okrivljenik ove zgode trimerom u popodnevnim satima kosio travu ispred svoje kuće, ali tvrdi da ga je njegova supruga zatekla da kosi travu i ispred njihove kuće. Međutim, nastavno svjedok napominje da nije siguran je li ovom prilikom okrivljenik kosio travu baš i na površini koja bi mogla pripadati njegovoj obitelji, pa čak ako e uzme zemljišno knjižno stanje, tako da dozvoljava kako se okrivljenik zatekao te zgode na državnom zemljištu koje je kosio. Time je prvotno okrivljenik imao komunikaciju sa njegovom suprug, ali je i on ubrzo izašao iz kuće gdje je zatekao okrivljenika i rekao mu da ne kosi travu na navedenom mjestu. Međusobno nisu imali raspravu, ali su imali blaži fizički sukob gdje je okrivljenik prvi na njega nasrnuo time da ga je rukom ili trimerom zahvatio po vratu, pa je on okrivljeniku uzvratio na način da ga je jedanput udario rukom u predjelu glave.

12. Inače, uvidom u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika nalazimo da je on tempore criminis bio trijezan, obzirom da u njegovom organizmu nije zaostala bilo koja koncentracija alkohola.

13. Prema sadržaju činjeničnog opisa koji se okrivljeniku stavlja na teret valja naznačiti da ga se tereti kako je fizički nasrnuo na JD na način da ga je na javnoj površini odnosno ispred obiteljske kuće desnom rukom primio za vrat te ga potom odgurnuo od sebe. Međutim, prema izričitim tvrdnjama svjedoka JD uopće ne proizlazi da bi okrivljenik rukom primio za vrat i odgurnuo od sebe, već je jedino napomenuo da ga je moguće rukom ili trimerom kojeg je nosio preko tijela zahvatio po vratu. U tom smislu činjenični opis apsolutno ne odgovara stvarnom stanju i događaju koji se odvijao. S druge strane, riječ "zahvatiti" koju spominje svjedok JD može imati različita tumačenja i smisao i nužno ne mora značiti da se radilo o namjernom udaranju odnosno fizičkom nasrtaju. U svakom slučaju navedeni izraz ne podrazumijeva primanje rukom za vrat i odguravanje, kako se činjenično opisuje postupanje okrivljenika. Prema tome, svjedok JD niti u jednom trenutku nije izričito istaknuo da ga je okrivljenik namjerno desnom rukom primio za vrat i da ga bi ga potom na taj način odgurnuo od sebe, što bi imalo za posljedicu da mu on uzvrati udaranjem u predjelu glave.

14. Osim toga, svakako treba istaknuti da ukupan opis događaja od strane svjedoka JD nije životno uvjerljiv i prihvatljiv već zbog činjenice što on niz godina nije u dobrim susjedskim odnosima sa okrivljenikom niti se uopće razgovaraju, pri čemu svjedok opisuje više razloga za njihove loše međuljudske odnose. Isto tako, svjedok JD nije se mogao decidirano i relevantno izjasniti o tome da li je okrivljenika zatekao da doista kosi travu na dijelu nekretnine koja pripada u vlasništvo njemu odnosno njegovoj obitelji, već dozvoljava mogućnost da se okrivljenik zatekao koseći travu na površini koja je u državnom vlasništvu, kako to ističe i sam okrivljenik. U svakom slučaju, okrivljenik je bez sumnje obavljao koristan rad na okolišu kuće u naselju koji je i nužan te potreban, ali čak i obavezan za vlasnika nekretnina, kako na travnoj površini ne bi rastao nepotreban korov ili šiblje. U tom smislu je krajnje prihvatljivo da je okrivljenik namjeravao pokositi travu i na manjoj površini državnog zemljišta koje očito nitko ne obrađuje i ne održava, ali se taj dio zemljišta nalazi između njegove nekretnine i obiteljske kuće svjedoka JD. I na kraju uzevši u obzir činjenicu da okrivljenik bez sumnje obavljajući navedeni posao nije imao namjeru komunikacije sa svjedokom JD ili članovima njegove obitelji, gdje je faktično obavljajući opisani koristan rad potencijalno činio uslugu i svojem prvom susjedu gdje zbog uredno pokošene trave u blizini nekretnina izgleda urednije i ljepše, sasvim je sigurno da on nije imao nikakvu namjeru za svađom ili ikakvim sukobom sa svojim prvom susjedom, bez obzira što očito nisu u dobro susjedskim odnosima. Osim toga, iz provedenih dokaza očito je kako je upravo supruga svjedoka JD prva bez povoda i razloga počela prigovarati okrivljeniku što obavlja košnju trave u blizini njezine kuće te mu je došla izričito iskazati izlaskom iz obiteljske kuće, nakon čega je to učinio i svjedok JD. Time je potpuno neživotno i neprihvatljivo da bi okrivljenik u takvoj situaciji prvi inicirao fizički sukob i nasrnuo na svjedoka JD, gdje isti svjedok niti ne potvrđuje da ga je okrivljenik desnom rukom primio za vrat i potom odgurnuo od sebe već izvjestan nasrtaj od strane okrivljenika opisuje na potpuno drugačiji način, što ne predstavlja sadržaj činjeničnog opisa prekršaja za koji se okrivljenik tereti.

15. U tom smislu iskaz svjedoka JD nikako nije dovoljno uvjerljiv i smislen i svakako nije u skladu sa sadržajem činjeničnog opisa koji se stavlja na teret okrivljeniku vezano za narušavanje reda i mira na javnom mjestu.

16. Iz naprijed navedenih razloga sud prema dostupnim i provedenim dokazima nije utvrdio kako je okrivljenik upravo na opisani način prema činjeničnom opisu sudjelovao u fizičkom sukobu na javnom mjestu i da bi time narušavao red i mir građana, zbog čega je za odnosni prekršaj oslobođen optužbe.

17. Svi troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Republike Hrvatske.

U Bjelovaru, 20. ožujka 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude podnositelj Optužnog prijedloga ima pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

3. Branitelju