REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj P-1758/2024-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužitelja SH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Julija Vladušić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženice HH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Julija Vladušić i odsutnosti tuženika, 20. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I Dijeli se i razvrgava suvlasnička zajednica stranaka, zasnovana na nekretnini koja je, u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao čest. zem. [katastarska čestica] i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], i to uspostavom etažnog vlasništva kako je to određeno potvrdom Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove KLASA 361-08/24-03/000275 od 31. srpnja 2024. na način da se na stambenoj građevini upisanoj u listu A kao zemljišno knjižno tijelo upiše posebni dio nekretnine za suvlasnički dio 2:
- četverosobni stan oznake S2 na 1. katu zgrade koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, 3 sobe, kupaonice, wc-a, kuhinje i ostave ukupne površine zatvorenih dijelova stana 107,35m² i balkona površine 7,81 m², koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika na ime tužitelja:
SH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].
II Nalaže se tuženici HH nadoknaditi tužitelju SH troškove postupka u iznosu od 1.000,00 EUR (tisuću eura), u roku od 15 dana.
,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine označene kao čest zem. 1764/2, u naravi kuća u [adresa]. Gospodarska zgrada, dvorište i vrt površine 95,4 čhv, odnosno 343 m2 , ZU 7230, k. o. [katastarska općina], za koju nekretninu je zatraženo razvrgnuće suvlasničke zajednice, do pravomoćnog okončanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja u zemljišnim knjigama.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] (kuća u [adresa]. zgrada, dvorište i vrt), ZU 7230, k. o. [katastarska općina], upisana je tuženica kao vlasnica za cijelo. Tužitelj je vlasnik stana smještenoj u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 7230, k. o. [katastarska općina], koje vlasništvo je stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca, JH te Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice sa svojom sestrom, SHC. Tužiteljev otac, JH, ishodio je pravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-3811/08 od 27. listopada 2008. godine protiv pravnog prednika tuženice, HH ČH iz [adresa], koja je stekla svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti dana 10. ožujka 2009. Temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti ČH br. O-4131/2022 od 1. lipnja 2022., tuženica se upisala kao vlasnica predmetne nekretnine za cijelo. Navedenom presudom, tužiteljev otac, JH, stekao je pravo vlasništva trosobnog stana koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, WC-a, ostave, hodnika, površine 115,16 m2, smješten na 1. katu zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa], sagrađenoj na nekretnini koja je, u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, koje se vode za K. O. [katastarska općina], upisana u Zk. Ul. [broj ZK uloška] i označena kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa]. Gospodarska zgrada, dvorište i vrt površine 95,4 čhv. JH je umro, a temeljem rješenja o nasljeđivanju iza njegove smrti donesenog po javnom bilježniku Radojki Galić iz Zagreba br. O-7045/2010, UPP/OS-84/2010 od 8. prosinca 2010. za nasljednike su proglašena njegova djeca, sin SH i kći HHC, svaki za po ½ dijela predmetne nekretnine Ugovorom o razvrgnuću suvlasničke zajednice između tužitelja, SH i njegove sestre, HHC od 8. prosinca 2023., ovjerenom kod javnog bilježnika Renate Kutije Kušpilić iz Zagreba br. OV-10220/23 od 8. prosinca 2023. godine, predmetni stan pripao je tužitelju za cijelo. Tužitelj navodi da se u predmetnoj zgradi nalaze samo dva stana – onaj u vlasništvu tužitelja, a drugi u vlasništvu tuženice, koja je upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu kao vlasnica za cijelo nekretnine, što ne odgovara istini. Tužitelju je stoga u interesu provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, što tužena odbija, ne samo učiniti, nego odbija bilo kakav razgovor na tu temu. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te traži troškove postupka.
2. Tuženica je zaprimila tužbu od 22. ožujka 2024. (dostavnica uz list 17 spisa), međutim niti je osporila tužbu i tužbeni zahtjev niti je osporila vjerodostojnost dokumentacije.
3. S obzirom da tužitelj uz tužbu nije dostavio etažni elaborat kao ni potvrdu da posebni dio nekretnine predstavlja posebnu uporabnu cjelinu, nije bilo mjesta donošenju presude zbog ogluhe. Međutim, tužitelj je naknadno podnescima od 27. svibnja 2024. te 30. rujna 2024. dostavio potrebnu dokumentaciju, te je sukladno istima specificirao tužbeni zahtjev.
4. Tijekom postupka sud je pročitao presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P-3811/2008 od 27. listopada 2008. (list 7 spisa), rješenje o nasljeđivanju (list 5 i 6 spisa), Ugovor o diobi i razvrgnuću suvlasničke zajednice (list 8 do 15 spisa), zk izvadak (list 16 spisa), Plan posebnog dijela stambene zgrade (list 52 spisa), Potvrdu o samostalnoj uporabnoj cjelini (list 60 do 62 spisa).
5. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP).
5.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
7. Sud je utvrdio da nije sporno:
- da je prednik tužitelja JH u odnosu na prednika tuženice utvrđen vlasnikom trosobnog stana ma I. katu zgrade u [adresa], sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, WC-a, ostave, hodnika, površine 115,16 m2 sa pripadajućim zemljištem, presudom zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-3811/08 od 27. listopada 2008., pravomoćnom 10. ožujka 2009.;
- da su na temelju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Radojke Galić posl. broj O-7045/10 od 8. prosinca 2010. tužitelj i njegova sestra HHC ŠH proglašeni nasljednici iza njihovog oca JH;
- da je Ugovorom o diobi i razvrgnuću suvlasničke zajednice od prosinca 2023., nekretnina pok. JH iz alin.1. pripala tužitelju;
- da je tuženica kao sljednica ČH upisana kao vlasnica u cijelosti nekretnine izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];
8. Sporno je je li sud ovlašten razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnine (uspostavom etažnog vlasništva) u postupku sudske diobe bez suglasnosti nekog od suvlasnika.
9. Sukladno čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje u tekstu: ZV) kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Čl. 53. ZV-a propisuje da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. Čl. 73. st. 2. ZV-a propisuje da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.
10. U odnosu na sporno pravno pitanje VSRH je Rev-200/09 od 3. svibnja 2009. je primjenom citiranih odredbi zauzeo shvaćanje:
„Odredbom čl. 53. ZVDSP propisano je – ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. U konkretnom slučaju nije bilo sporazuma između stranaka o uspostavi etažnog vlasništva na predmetnim nekretninama, no nepostojanje takvoga sporazuma prema shvaćanju ovoga suda ne predstavlja zapreku da se suvlasnička zajednica stranaka na predmetnim nekretninama razvrgne uspostavom etažnog vlasništva.
Naime u smislu odredbe čl. 71. st. 1. ZVDSP vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.“
11. Polazeći od navedenog shvaćanja, jasno je kako jedan od suvlasnika može sudskim putem tražiti razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva upravo kako je to zatražio tužitelj u postupku (tako i VSRH Rev 1553/13 od 8. siječnja 2014.).
12. Nadalje, čitanjem Plana posebnog dijela stambene zgrade od ožujka 2023. te potvrde Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove KLASA 361-08/24-03/000275 od 31. srpnja 2024., presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-3811/08 od 27. listopada 2008., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Radojke Galić posl. broj O-7045/10 od 8. prosinca 2010. te Ugovora o diobi i razvrgnuću suvlasničke zajednice od prosinca 2023. (radi se sve o javnim ispravama s pretpostavljenom dokaznom snagom sukladno čl. 230. ZPP-a), sud je utvrdio da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za zatraženo razvrgnuće, u smislu čl. 47. st. 1. ZV-a (tako i VSRH Rev 1050/2023 od 24. travnja 2024.), stoga je valjalo odlučiti kao u izreci presude.
13. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, sud je ocijenio da je isti neosnovan.
13.1. Odredbom čl. 298. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu: OZ), propisano je da se, radi osiguranja nenovčane tražbine, može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanja svoje tražbine te ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Kako u predmetnom postupku osiguranja tužitelj - predlagatelj osiguranja nije ničime učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere tuženik - protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, nije bilo mjesta donošenju takve mjere.
14. S obzirom na sve navedeno, a kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere propisani čl. 298. OZ, to je valjalo odbiti predmetni prijedlog za određivanje privremene mjere i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
15. Tužitelj je uspio sa svojim konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u cijelosti (u pogledu prijedloga za određivanje privremene mjere nisu nastali posebni troškovi), stoga se odluka o troškovima postupka temelji na odredbama čl. 151., 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/2023 - dalje u tekstu: OT), vrijednosti predmeta spora u iznosu od 60.000,00 EUR i vrijednosti boda od 2,00 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka - tako i VSRH Rev- 562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.)
16. Tužitelj zastupan po odvjetniku priznat je trošak sastava tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT) 500,00 EUR te zastupanja na ročištu 14. veljače 2025. (Tbr 9. toč. 1. OT) 500,00 EUR, što ukupno iznosi 1.000,00 EUR.
17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zagreb, 20. ožujka 2025.
Sudac
Krešimir Koketi
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.
DNA:
- tužitelju po pun. uz pristojbu na tužbu i presudu;
- tuženici po pun.