Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-428/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 kapital d.o.o., OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Ivo Vuković, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika OĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Dinko Kulaš, odvjetnik u Dugom Selu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovr-440/2024-6 od 24. srpnja 2024., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-440/2024-10 od 9. listopada 2024., dana 20. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika OĆĆ i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovr-440/2024-6 od 24. srpnja 2024., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-440/2024-10 od 9. listopada 2024. u dijelu u kojem je određena ovrha radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 847.761,88 eura na ime glavnice sa zateznim kamatama tekućim od 10. travnja 2024., ugovornih kamata u iznosu od 94.612,30 eura, zateznih kamata u iznosu od 849.565,25 eura i troškova ovog postupka u iznosu od 14.608,08 eura.

II Uvažava se žalba ovršenika OĆĆ kao djelomično osnovana i ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovr- 440/2024-6 od 24. srpnja 2024., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj Ovr- 440/2024-10 od 9. listopada 2024. u dijelu u kojem je određena ovrha radi namirenja tražbine ovrhovoditelja B2 kapital d.o.o. u iznosu od 1.369,38 eura na ime troškova te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi je na temelju ovršne isprave – sporazuma o zasnivanju založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama, solemniziranog kod javnog bilježnika u Zagrebu Nenada Dolinara pod brojem OV-4444/10-1, radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 847.761,88 eura na ime glavnice sa zateznim kamatama tekućim od 10. travnja 2024., ugovornih kamata u iznosu od 94.612,30 eura, zateznih kamata u iznosu od 849.565,25 eura i troškova u iznosu od 1.369,38 eura te je određen trošak ovršnog postupka u iznosu od 14.608,08 eura.

2. Protiv rješenja o ovrsi žali se ovršenik navodeći da se žali zbog svih zakonom predviđenih razloga. U bitnom navodi da da se ovrhovoditelj nije niti pokušao naplatiti od glavnog dužnika, da se nije pokušao naplatiti drugim sredstvima i da ovrhovoditelj nije aktivno legitimiran u ovom postupku. Osporava visinu potraživanja, ističe prigovor zastare. Predlaže pobijano rješenje staviti izvan snage ili ovršenika uputiti u parnicu radi nedopuštenosti ovrhe. Ističe i da je spreman na dogovorno rješenje ako mu ovrhovoditelj jasno specificira potraživanje i odustane od potraživanja troška.

3. Žalba je djelomično osnovana.

U odnosu na točku I izreke ovog drugostupanjskog rješenja

4. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u smislu žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ), ovaj sud nije našao postojanje niti jednog žalbenog razloga koji bi utjecao na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

5. Naime, rješenje o ovrsi doneseno je na temelju ovršne isprave – sporazuma br. 9910876708 o zasnivanju zajedničkog založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama od 31. svibnja 2010., solemniziranog kod javnog bilježnika u Zagrebu Nenada Dolinara pod brojem OV-4444/10-1 od 31. svibnja 2010. (dalje: Sporazum), a kojom je ovršenik dao suglasnost da se radi naplate dospjele tražbine banke, a nakon što javni bilježnik na taj Sporazum stavi potvrdu ovršnosti, neposredno na temelju Sporazuma provede prisilna ovrha prodajom nekretnina (čl. 11.2 Sporazuma).

6. Ovrhovoditelj je sukladno odredbi čl. 82. st. 1. OZ-a uz prijedlog za ovrhu dostavio izvadak iz zemljišnih knjiga kao dokaz o tome da je nekretnina na kojoj je predložena ovrha upisana kao vlasništvo ovršenika. Iz navedenog izvatka proizlazi i da je u list C (teretovnica) uknjiženo založno pravo na temelju Sporazuma.

7. Neosnovan je žalbeni navod ovršenika da se ovrhovoditelj nije niti pokušao naplatiti od glavnog dužnika, da se nije pokušao naplatiti drugim sredstvima i da ovrhovoditelj nije aktivno legitimiran u ovom postupku. Naime, ovršenik je kao protivnik osiguranja založio svoju nekretninu na temelju ovršne isprave i pristao da se provede prisilna ovrha prodajom te nekretnine, kako je i navedeno Sporazumom. Dakle, niti iz Sporazuma, a niti iz Ovršnog zakona ne proizlazi obveza ovrhovoditelja da svoje potraživanje pokuša najprije naplatiti od glavnog dužnika. Jednako tako ovrhovoditelj nije bio obvezan obavijestiti ovršenika o namjeri da pokrene ovrhu i tako mu dati mogućnost da se nekretnina proda bez daljih troškova budući da ni takva obveza ovrhovoditelja ne proizlazi iz zakona ili samog Sporazuma.

7.1 U odnosu na žalbeni navod da bi bez pokušaja naplate od glavnog dužnika kroz ovrhu na njegovim računima ili nekretninama, bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja, treba reći da u situaciji kada je na predmetnoj nekretnini upisano založno pravo ovrhovoditelja radi osiguranja te tražbine, ovršni sud nije dužan ispitivati okolnosti je li određivanjem ovrhe narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja iz čl. 80.b st. 2. i 3.

OZ-a, koju ovršenik sadržajno ističe.

7.2. Također ovrhovoditelj nije bio dužan pokušati se naplatiti na drugom predmetu ovrhe budući da je odredbom čl. 5. st. 1. OZ-a propisano da sud određuje ovrhu onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu.

8. Neosnovan je žalbeni navod ovršenika da nije priložen valjan pravni osnov za prijenos potraživanja. Naime, vidljivo je da ugovorom o ustupu i prijenosu tražbina sklopljenim 1. ožujka 2017. između Hrvatske poštanske banke d.d. i ovrhovoditelja je prenesena simultana hipoteka upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu , zemljišnoknjižni odjel [adresa], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] – dvorište [adresa] površine 512 m[2] (list 55 spisa), dakle, nekretnina na kojoj se vodi ovaj postupak ovrhe.

9. Trošak ovršnog postupka je pravilno određen. Naime, imajući u vidu vrijednost predmeta spora od 847.761,88 eura, pravilno je određen trošak sastavljanja prijedloga u iznosu od 11.371,02 eura. Naime, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23 – dalje u tekstu: Tarifa) ako je vrijednost predmeta spora od 663.614,00 eura do iznosa od 1.327.228,00 eura, odvjetnik pored nagrade od 4991 boda ima pravo obračunati nagradu od 1 boda za svakih započetih 265,00 eura. Na navedeni iznos je obračunat i iznos PDV-a. Ovrhovoditelj ima pravo i na naknadu za pribavljanje zemljišnoknjižnog izvatka u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 36 toč. 3. Tarife) uvećano za PDV te sudsku pristojbu na prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi.

10. O žalbenom navodu ovršenika kojim prigovara visini potraživanja ovrhovoditelja, a koji sadržajno predstavlja žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a te o žalbenom navodu kojim ističe prigovor zastare iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, sukladno odredbi čl. 52. OZ-a, odlučuje prvostupanjski sud.

11. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenika kao djelomično neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi suda prvog stupnja kao što je odlučeno u točki I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U odnosu na točku II izreke ovog drugostupanjskog rješenja

12. Međutim, ispitujući pobijano rješenje u dijelu u kojem je određena ovrha radi namirenja tražbine u iznosu od 1.369,38 eura na ime troškova, ovaj sud nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da pobijano rješenje u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

13. Naime, iz prijedloga za ovrhu kao niti iz ovršne isprave nije razvidno na što se navedeni troškovi konkretno odnose, kada su nastali i što uključuju.

14. Stoga je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo djelomično uvažiti žalbu ovršenika i ukinuti pobijano rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha za navedene troškove te u tom dijelu predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, kako je odlučeno u točki II izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

15. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će pozvati ovrhovoditelja da specificira na što se konkretno odnose i što uključuju navedeni troškovi.

U Velikoj Gorici 20. ožujka 2025.

Sudac

Goran Škugor