Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Pn-26/2023-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici DCŽ, dipl.prav., protiv tuženika "Croatia osiguranje" d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupana po punomoćniku Krešimiru Ćurkoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 20. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelj i zamjenice punomoćnice tuženika, a odluke objavljene 19. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 11.647,38 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom
- na iznos od 3.866,82 € od 9. rujna 2020. godine do isplate,
- na iznos od 3.584,00 € od 10. travnja 2021. godine do isplate
- na iznos od 4.196,55 € od dana podnošenja tužbu sudu do isplate
prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, da tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.456,81 € (slovima:tisućučetristopedesetšesteura i osamdesejedancent) u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u kojoj tvrdi da se dana 4.prosinca 1995.g. u kojoj je stradao osiguranik tužitelja DC koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede, a navedenu nesreću prouzročio je SC, vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo osigurano kod tuženika, a presudom Općinskog suda u Varaždinu broj K-9/96 od dana 28.8.1997.g. je proglašen krivim za prometnu nesreću. Tužitelj navodi kako je zbog posljedica pretrpljenih ozljeda DC priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad te pravo na naknadu za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu kojeg je tuženik podmirio u cijelosti za razdoblje od 31.12.2014.g. do 30.studenog 2018.g. presudom Trgovačkog suda u Varaždinu. Tužitelj tvrdi kako mu isplatom invalidske mirovine i naknade za tjelesno oštećenje tužitelju i dalje nastaje šteta za razdoblje od 1.12.2018.g. do 31.12.2019.g. u iznosu od 29.134,58 kn te za period od 1.1.2020.g. do 31.12.2020.g. u iznosu od 27.003,65 kn te u razdoblju od dana 1.1.2021.g. do 31.8.2021.g. u iznosu od 31.618,94 kn, odnosno sveukupno 87.757,17 kn. Tužitelj u ovom predmetu naknadu štete potražuje temeljem odredaba ZOMO i to odredbe čl. 161., 162. i 164. budući da tuženici ne žele ispuniti tražbinu.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Varaždinu, smatrajući kako je nadležan Općinski sud u Zagrebu, no s obzirom da je ovaj spis po naredbi broj 48 Su-21/2022-21 od dana 11.srpnja 2022.g. dodijeljen Općinskom sudu u Koprivnici, a tuženik nije istaknuo prigovor mjesne nadležnosti ovog suda, sud o prigovoru nije odlučivao. Tuženik ne spori nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, kao i odgovornost svog osiguranika za štetni događaj kao i da je štetni događaj u omjeru od 60% utjecao na invalidnost osiguranika tužitelja, međutim osporava osnovanost i visina tužbenog zahtjeva u cijelosti. Ističe prigovor zastare za utužene iznose isplaćenih mirovina u 9 i 10 mjesecu 2021.g. s obzirom na protek zastarnog roka od 3 godine od dana plaćanja do podnošenja tužbe. Prvotuženik navodi kako je njegova obveza propisana odredbom članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u trenutku kada su izvršene isplate mirovina, a ukazuje i na odluke VTS Pž- 3459/2020 od 27/12/2021 u kojoj se preinačuje prvostupanjska presuda i odbija tužbeni zahtjev HZMO-a s obrazloženjem da je odredbom čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a na tužitelju je teret dokazivanja visine iznosa koji bi eventualno bio osnovan. Dakle, radi se o ozljedi izvan rada, pa tužitelj (HZMO) nema pravo na naknadu štete, jer je tužitelj dužan dokazati razliku između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu.
3. U svrhu dokazivanja pročitana je presuda Općinskog suda u Varaždinu br. K-9/96-16 od 28.8.1997.g. (list 3-8), nagodba od 4.2.1999. (list 9-10), Rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Varaždinu od 1.9.1997. (list 11-14), Rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Varaždinu od 1.9.1997. (list 15-16), Rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Varaždinu od 1.9.1997. (list 17-18), nalaz i mišljenje od 27.6.1997.g. (list 19- 30), prijava o povredi na radu (list 31-34), presuda i rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu br. P-220/2018-15 od 27. srpnja 2020. (list 35-41), odštetni zahtjev tužitelja prema tuženiku od 21.9.2020. i od 22.3.2021. (list 42-43), obračuni isplata na teret HZMO-a od 31.8.2020. i od 19.3.2021. (list 44-45), kopija povratnica (list 46), obavijesti o likvidaciji (list 47-48), obračun isplata na teret HZMO-a od 13.9.2021. (list 49), podnesak tužitelja od 10.3.2023. uz priloge(list 82-155), podnesak tuženika od 22.3. 2023. (list 156-160), provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje.
4. Nakon savjesne i brižne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 92/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,2/07. i 84/08. 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. 114/2022. u daljnjem tekstu: ZPP) utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
5. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sadržanom u brojnim odlukama, kao što su primjerice odluka broj Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev- 909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev-552/2022-2 od 17. svibnja 2022, za odluku u ovom sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi se u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu temeljem kojeg Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari trebalo je odlučiti primjenom odredbi ZOOP i to čl. 27. ZOOP koji uređuje „subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja“.
6. Prema čl. 27. st. 1. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove mirovinskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Člankom 27. st. 2. ZOOP-a stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog članka propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između isplaćenih invalidskih mirovina zbog ozljede na radu i invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
7. Sud stoga smatra kako bi tužitelj imao pravo na naknadu stvarne štete od društva za osiguranje na osnovi isplaćene invalidske mirovine samo ako je iznos invalidske mirovine veći od iznosa invalidske mirovine koji bi isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja i to za iznos razlike između invalidske mirovine i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. U ovoj pravnoj stvari obveza tuženika prema tužitelju na isplatu sukladno članku 27. ZOOP-a može se utvrditi financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem razlike isplaćene invalidske mirovine za utuženo vrijeme i iznosa mirovine zbog povrede na radu kroz isto vrijeme. Sud je stoga proveo vještačenje po vještaku financijske struke Slađani Srnec, mag.oec. koja u nalazu i mišljenju navodi kako nema razlike između invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i invalidske mirovine zbog ozljede izvan rada. Punomoćnik tužitelja prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, ali ne na matematički izračun već zbog pravnih pitanja, no sud je saslušao vještaka na ročištu od dana 20.veljače 2025.g. odnosno ostao u cijelosti kod nalaza i mišljenja a tužitelj nije postavljao dodatne prigovore i pitanja pa ga i sud prihvaća u cijelosti jer je dan jasno i u skladu s pravilima struke, a s obzirom da nema razlike sud je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
8.Budući da je tuženik uspio u cijelosti u parničnom postupku sud mu je dosudio parnični trošak temeljem članka 154.st.1. Zakona o parničnom postupku. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu iznosu od 200,00 €, za podneske od dana 14.4.2023.g., i 30.10.2024.g. svakog u iznosu od 50,00 € i za podnesak od dana 14.2.2025.g. u iznosu od 200,00 €, te za zastupanje na ročištima od dana 29.3.2023.g., i 20.2.2025.g. svakog u iznosu od 200,00 €, a na ukupni trošak priznat je PDV od 25% u iznosu od 225,00 € te za predujam za vještačenje u iznosu od 331,81 odnosno sveukupno 1.456,81 €.
9. Slijedom navedenog odlučeno je kao izreci presude.
Koprivnica, 19. ožujka 2025.
Sudac
Darko Magdić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Dostaviti:
1.Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, n/r DCŽ
EC, dipl.iur.-preko e-oglasne ploče
2.Odvj. Krešimir Ćurković, OD Ćurković i Šanjug, Zagreb, Maksimirska 25-preko e- oglasne ploče
