Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž-1628/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. CO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. mlt. DO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po ocu i zakonskom zastupniku CO, a oba zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. Garešnica, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, iz Zagreba, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu poslovni broj Pn-164/2020 od 18. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu poslovni broj Pn-164/2020 od 18. travnja 2024. u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev pod točkom I. i II. izreke i u odluci o troškovima postupka pod točkom V. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB:22694857747 da 1. tužitelju CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade imovinske štete iznos od 994,09 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počam od dana 18. travnja 2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da 2. tužitelju D mlt. O iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade neimovinske štete iznos od 557,43 eur počev od 07. ožujka 2019. sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se 1. tužitelj CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa tužbenim zahtjevom u odnosu na naknadu imovinske štete iznad dosuđenog iznosa od 994,09 eur do zatraženog iznosa od 1.486,49 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 18. srpnja 2018. do isplate, kao i u odnosu na zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 994,09 eur počev od dana 18. srpnja 2018. do 17. travnja 2024., kao neosnovanim.

IV Odbija se 2. tužitelj D mlt. O iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa tužbenim zahtjevom u odnosu na naknadu neimovinske štete iznad dosuđenog iznosa od 557,43 eur do zatraženog iznosa od 862,69 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 18. srpnja 2018. do isplate, kao i u odnosu na zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 557,43 eur počev od dana 18. srpnja 2018. do 06. ožujka 2019., kao neosnovanim.

V Nalaže se tuženiku da 1. i 2. tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.630,05 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 18. travnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2. Tuženik pobija presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i u odluci o troškovima postupka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da sud prvog stupnja presudu u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje tuženik u žalbi jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja 1. za naknadu imovinske štete i tužitelja 2. za naknadu neimovinske štete nastalu u štetnom događaju 18. srpnja 2018. u prometnoj nezgodi.

8. U provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja utvrdio je:

- da se prometna nezgoda dogodila 18. srpnja 2018. oko 15,00 sati na državnoj [adresa] u [adresa] ispred kbr. 2,

- da je došlo do sudara između vozila Opel kojim je iz smjera Garešnice u smjeru Trnovičkog Popovca odnosno iz smjera istoka u smjeru zapada upravljao JO iz [adresa] i vršio radnju skretanja u lijevo prema lijevoj strani kolnika i vozila VW kojim je u istom smjeru upravljao tužitelj 1. i vršio radnju pretjecanja ili izbjegavanja naleta na vozilo Opel,

- da primarni kontakt kod sudara uspostavljen između prednjeg desnog ugla vozila VW i stražnjeg lijevog ugla vozila Opel,

- da je do primarnog kontakta došlo na središnjem dijelu kolnika,

- da je analiza pokazala da je tužitelj 1. s vozilom VW znatno ranije oko 1,24 sek prije poduzeo radnju pretjecanja nego što je JO s vozilom Opel poduzeo radnju skretanja u lijevo na lijevu prometnu traku,

- da u spisu nema tehničkih pokazatelja koji bi ukazivali na razloge zbog kojih je JO s vozilom Opel neposredno prije sudara započeo radnju skretanja u lijevo, na lijevu prometnu traku u trenutku kada je LO s vozilom VW već bio u fazi pretjecanja i kada je s vozilom već prelazio središnju crtu na lijevu stranu kolnika, te kada je razmak među vozilima bio svega 3,74 m,

- da u spisu nema tehničkih pokazatelja koji bi ukazivali na to zašto je tužitelj 1. s vozilom VW pri brzini oko 115 km/h započeo radnju pretjecanja tek kad se nalazio iza vozila Opel na razmaku od svega 10,31 m s obzirom da pri toj brzini kretanja vozila i sigurnosni razmak između vozila VW i vozila Opel trebao iznositi oko 32,0 m,

- da uzrok nastanka prometne nesreće je taj što je JO s vozilom Opel neposredno prije sudara započeo radnju skretanja u lijevo na lijevu prometnu traku u trenutku kada je tužitelj 1. s vozilom VW već bio u fazi pretjecanja i kada je s vozilom prelazio središnju crtu na lijevu stranu kolnika, te kada je razmak među vozilima bio 3,74 m,

- da su nastanku prometne nesreće doprinijele i brzine kretanja oba vozila u trenutku sudara i neposredno prije toga, a koje su bile znatno veće od dopuštene brzine kretanja koja je na tom dijelu ceste bila 50 km/h,

- da je prometnu nesreću svakako bilo moguće izbjeći da JO s vozilom Opel nije započeo radnju skretanja u lijevo na lijevu prometnu traku u trenutku kada je vozilo VW već bilo i punoj fazi pretjecanja i nalazilo se na oko 3,74 m iza vozila Opel, te za vozača tog vozila bilo uočljivo u središnjem retrovizoru u vozilu i u lijevom bočnom retrovizoru.

9. Na temelju takvog utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja smatra da je do prometne nesreće ne bi došlo odnosno da bi ista bila izbjegnuta da osiguranik tuženika s vozilom Opel nije poduzeo radnju skretanja u lijevo u trenutku kada je tužitelj 1. s vozilom VW već bio u fazi pretjecanja i s vozilom je prelazio središnju crtu na lijevu stranu kolnika.

10. Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda prvog stupnja su pravilni, a tuženik ih svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju.

11. I po ocjeni ovog suda za nastalu prometnu nesreću odgovoran je osiguranik tuženika budući je tužitelj 1. ranije počeo sa radnjom pretjecanja vozila osiguranika tuženika nego što je ovaj započeo s radnjom skretanja u lijevo na lijevi prometni trak. Međutim, postoji suodgovornost sudionika predmetne prometne nesreće.

12. Oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo na razmjerno sniženu naknadu (članak 1092. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

13. Vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati (članak 70. stavak 1. točka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama – "Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24 – dalje: ZSPC).

14. Na cesti u naselju vozač ne smije vozilom se kretati brzinom većom od 50 km/h odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio (članak 53. stavak 1. ZSPC).

15. Dakle, ne može se započeti s radnjom pretjecanja bez da se prethodno vozač vozila uvjeri da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu.

16. Tužitelj 1. kreće se brzinom znatnom iznad dopuštene, isti je imao mogućnost uočavanja vozila ispred sebe i održavanja razmaka, čime je isti doprinio nastanku štete, dok je osiguranik tuženika započeo radnju skretanja u lijevo ne uvjerivši se da tom radnjom ugrožava druge sudionike u prometu odnosno tužitelja 1. koji je već tu radnju započeo, pa je sud prvog stupnja pravilno odmjerio odgovornost tužitelja 1. u nastanku štetnog događaja u mjeri od 30%, a osiguranika tuženika u mjeri od 70%.

17. Na vozilu tužitelja 1. je nastala imovinska šteta u iznosu od 1.420,13 Eur, pa s obzirom na suodgovornost istog (članak 1092. ZOO-a) pravilno je dosuđen iznos od 994,09 Eur sa zakonskom zateznom kamatom od 18. travnja 2024. sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

18. Mlt. tužitelj 2. je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio potres mozga, natučenje glave, oguljotine lijevog stopala, natučenje desnog ramena, s tim da navedene ozljede nisu ostavile umanjenje životne aktivnosti, ali je imao bolove koji su trajali jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 1 dan, manjeg intenziteta još 3 dana, trpio je strah koji je bio jačeg intenziteta u trajanju 2-3 dana i manjeg intenziteta 30-ak dana.

19. Prema navedenom sud prvog stupnja dosudio je s naslova neimovinske štete iznos od 796,33 Eur, pa s obzirom na suodgovornost to je dosuđen iznos od 557,43 Eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 7. ožujka 2019. kao dana očitovanja tuženika na odštetni zahtjev.

20. Odredbom članka 19. stavak 2. ZOO-a propisano je da se pod pravom osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

21. Prema odredbi članka 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema s tim da je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prilikom odlučivanja o visini pravične naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha i cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Polazeći od odredbe članka 1100. ZOO-a sud prvog stupnja je na temelju provedenog vještačenja utvrdio sve parametre za određivanje pravične novčane naknade te s tog osnova pravilno dosudio gore navedeni iznos od 557,43 Eur.

22. Nadalje, sporno je, je li sud prvog stupnja pravilno primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23). Naime, tuženik smatra da je trebalo priznati ukupan trošak na način da je na sve parnične radnje trebalo primijeniti vrijednost boda koji je bio na snazi u trenutku izvršenja tih radnji.

23. Kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 točka 3).

24. U trenutku kada je sud donio pobijanu odluku i odlučio o troškovima postupka 18. travnja 2024. na snazi je nova odvjetnička Tarifa ("Narodne novine" broj 138/23) koja je stupila na snagu 25. studenog 2023. kojom je propisano Tbr. 54 da vrijednost boda iznosi 2,00 Eur.

25. Stoga prilikom donošenja odluke o troškovima postupka za sve radnje bez obzira kada su poduzete primjenjuju se odredbe Tarife koje su na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka.

26. Naime, na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 14. lipnja 2024. zauzet je stav da kada sud donosio odluku o naknadi parničnog troška nakon stupanja na snagu Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) dana 5. studenog 2022. kojom je izmijenjena vrijednost boda koja od tada iznosi 15,00 kn / 1,99 Eur valja primijeniti Tarifu i vrijednost boda koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, pa parničnoj stranci treba dosuditi parnični trošak prema vrijednosti boda od 1,99 Eur i za radnje koje su poduzete prije izmijenjene vrijednosti boda 5. studenog 2022., a ne prema vrijednosti boda od 10,00 kn / 1,33 Eur.

27. Jednako pravno shvaćanje je primijenjeno odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023., Rev-847/2021 od 13. veljače 2024., Rev-562/2024. od 7. svibnja 2024.

28. Za navesti je da je sud prvog stupnja pravilno obračunao troškove postupka, pa su neosnovani žalbeni navodi tuženika.

29. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 19. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović